Mona Hojat Ansari
PISjournal –Kakva je perspektiva Irana o predsjedničkim izborima u SAD-u i kojeg kandidata smatra manje neprijateljskim?
Dok svijet s nadama i strahovima prati da li će crvena ili plava boja zauzeti Bijelu kuću, milioni Iranca deluju kao manje zainteresovani za ishod američkih izbora. Za njih, ni Kamala Harris ni Donald Trump ne mogu predstavljati promjenu u američkom neprijateljstvu prema Iranu.
Harris i Trump su iznijeli potpuno različite stavove o nizu pitanja, uključujući rat u Ukrajini, imigracionoj i ekonomskoj politici. Ali jedna stvar za koju izgleda da njih dvoje imaju zajedničku viziju je kako bi Zapadna Azija trebala izgledati u budućnosti.
Tokom svog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021. godine, republikanac Donald Trump sproveo je niz agresivnih akcija protiv Irana, uključujući povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana (JCPOA) i uvođenje najstrožijih sankcija koje je Iran doživio u četiri decenije. Također je odobrio ubistvo vrhunskog iranskog komandanta za borbu protiv terorizma, generala Qassema Soleimanija, što je izazvalo odgovor Irana koji je označio prvi direktni napad na američku bazu od Drugog svjetskog rata.
Nakon Trumpovog predsjedavanja, mnogi su očekivali da će demokrata Joe Biden oživjeti JCPOA. Međutim, suprotno očekivanjima, Bajdenova administracija je na kraju uvela stotine dodatnih sankcija Iranu, što je priznao državni sekretar Antony Blinken. Njegova potpredsjednica, koja se kandiduje za predsjednicu, je u Oktobarskom intervjuu za Američki televizijski kanal, Iran nazvala “najvećim protivnikom” Vašingtona.
Kada je riječ o drugim politikama u vezi sa Zapadnom Azijom, Trump i Harris ponovo pevaju istu pesmu. Harris je izrazila “nepokolebljivu” posvećenost bezbjednosti Izraela. Prošlog mjeseca je rekla: “Uvijek ću osigurati da Izrael ima sposobnost da se brani od Irana” i onoga što je nazvala “terorističkim milicijama koje podržava Iran”.
Trump je u međuvremenu pozvao Bidenovu administraciju da dopusti Izraelu da “dovrši posao” u Gazi, nazivajući sadašnjeg predsjednika “lošim Palestincem” jer je vršio pritisak na Izrael u njegovom trenutnom ratu protiv enklave. Nije jasno kako je Biden vršio pritisak na Izrael tokom protekle godine, s obzirom na to da je učinio sve što je bilo u njegovoj moći da obezbjedi da režim može nastaviti ubijati u velikom broju žene i djecu u Gazi.
“Nema fundamentalnih razlika”
U nedavnom intervjuu za iranske medije, Amir Ali Abolfath, stručnjak za američka pitanja, podijelio je svoje uvide o implikacijama predstojećih američkih predsjedničkih izbora na izraelsko-palestinski sukob i širu dinamiku zapadne Azije.
Abolfath je naglasio da se bez obzira na to hoće li Harris ili Trump osigurati pobjedu, očekuje nastavak nepokolebljive podrške Izraelu.
Napomenuo je da oba lidera ostaju privržena vojnim i sigurnosnim potrebama Izraela, koje je opisao kao “neupitne”. Možda postoje samo male razlike u tome kako demokrate i republikanci gledaju na sramotno rješenje s dvije države.
“Demokrate se zalažu za rješenje sa dvije države. Konzervativna frakcija se ne protivi rješenju sa dvije države, ali smatra da se od strane SAD-a na Izrael ne treba vršiti pritisak. To znači da, ako Izrael utvrdi da rješenje sa dvije države nije u skladu sa njegovim bezbjednosnim interesima, SAD treba da se uzdrže od intervencije. Demokrate čine više da se rješenje o dvije države ostvari, ali ne u mjeri u kojoj je to potrebno.”
Što se tiče pitanja uloge Irana u zapadnoj Aziji, posebno u kontekstu američke vanjske politike, on je napomenuo da i Trump i Harris vjeruju da se sankcije Iranu moraju zadržati sve dok Teheran ne pristane na novi sporazum pod novim uvjetima. “I demokrati i republikanci se više-manje slažu da bi trebalo sprovesti poznati Pompeo plan.”
Plan objavljen 2019. pod tadašnjim državnim sekretarom Mikeom Pompeom, zahtijeva od Irana da potpuno napusti svoj nuklearni i raketni program i okonča svoju podršku grupama otpora u regionu.
“Plan nije nešto na šta će Iranci ikada pristati,” dodao je stručnjak.
