PISjournal – Iran i Sjedinjene Države održale su “konstruktivne” rasprave o iranskom nuklearnom programu.
Druga runda pregovora u Rimu uz posredovanje Omana održana je u subotu, sedmicu nakon prve sjednice u Muscatu, glavnom gradu Omana.
Očekuje se da će “rasprave o tehničkim stvarima” početi u srijedu u Omanu, nakon čega će se održati još sastanaka na visokom nivou kako bi se približili sporazumu.
Dakle, koje su to tehničke stvari? I da li postoji mogućnost dogovora?
Evo šta trebate znati:
Kakvi su to razgovori o tehničkim stvarima?
Stručnjaci s obje strane u srijedu će započeti razgovore o unutrašnjem funkcionisanju ublažavanja sankcija i o tome kako je to povezano s iranskim nuklearnim programom.
Režimi sankcija koji su nametnuti Iranu su složeni i višeslojni, a svaki sloj mora biti povezan s određenom akcijom ili garancijom koju Iran treba preuzeti u pogledu svog nuklearnog programa.
Tri dana nakon ovih razgovora, u Muscatu će se održati još jedna runda razgovora na visokom nivou.
Posljednje dvije runde bili su indirektni razgovori između iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija i američkog specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa, koji su razmjenjivali poruke preko omanskog ministra vanjskih poslova Badra Albusaidija.
Kako smo dospjeli ovdje?
Zvaničnici su optimistični u pogledu napretka u razgovorima koji su započeli s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji je zaprijetio Teheranu napadima ako ne budu pregovarali.
Početkom marta Trump je rekao da je pisao iranskom vrhovnom vođi ajatollahu Aliju Hameneiju, tražeći razgovore o nuklearnom programu zemlje.
Ali pismo je poslano preko Ujedinjenih Arapskih Emirata, a predsjednički diplomatski savjetnik UAE Anwar Gargash dostavio ga je gotovo sedmicu nakon Trumpove objave.
Nakon što je rekao da Trumpovo pismo još nije primljeno, Hamenei je izjavio da Iran neće prihvatiti “zahtjeve” “nasilnika”.
Ali nakon psoredovanja Omana,Iran je pristao na indirektne razgovore.
Zanimljivo je da je Oman također bio posrednik za početne tajne razgovore između Irana i SAD-a koji su doveli do JCPOA.
Da li Iran želi nuklearno oružje?
Iran nije dao nikakve naznake da planira proizvodnju nuklearnog oružja. Zapravo, vrhovni vođa je prije mnogo godina izdao vjerski dekret kojim se zabranjuje izrada takvog oružja.
Kada su Trumpove prijetnje eskalirale, Hamenei je rekao da ako Iran odabere nuklearno oružje, niko ga ne može zaustaviti. Međutim, on nije poništio svoju naredbu kojom se to zabranjuje.
Zar već nije postojao dogovor koji ograničava iranski nuklearni program?
Bio je. Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA) iz 2015. bio je diplomatska pobjeda administracije bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame.
Prema odredbama sporazuma, Iran se obavezao na redovne inspekcije svog nuklearnog energetskog programa u zamjenu za ublažavanje nekih zapadnih sankcija.
Međutim, kritizirajući sporazum tokom svog prvog mandata, Trump se povukao iz JCPOA u maju 2018. i uveo kaznene sankcije Iranu.
Šta tačno žele Sjedinjene Države?
Jedna stvar koja se pojavila u diskusijama je koliko Iran ima obogaćenog uranijuma i na kom nivou.
Obogaćeni uranijum se koristi za nuklearne energetske reaktore, ali se obično obogaćuje između 3 i 5 posto.
Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, Iran ima 274,8 kg (605,8 funti) uranijuma obogaćenog do 60 posto, što je manje od 90 posto obogaćenja potrebnog za oružje.
Prema JCPOA, Iran bi mogao obogatiti uranijum do 3,67 posto i zadržati zalihe uranijuma od 300 kg (661 funtu).
Witkoff je rekao da bi 3,67 posto bio prihvatljiv nivo obogaćivanja uranijuma, što je isto bilo dogovoreno u nuklearnom sporazumu pod Obamom.
Zašto Trump želi još jedan dogovor?
Teško je čitati Trumpove misli.Ali ako obratimo pažnju ono što je rekao, on sebe vidi kao nekog ko sklapa dogovor i neko ko je spreman razgovarati sa bilo kim, čak i ako se na kraju dogovore isto ono što već bilo i ranije.
Navodno je bio pod utjecajem Izraela kada je rekao da je JCPOA “loš dogovor” i napustio ga 2018. godine.
Izrael već dugo vidi Iran kao neprijatelja, tvrdeći da tajno traga za bombom i da je veća regionalna prijetnja od sve nasilnije izraelske okupacije Palestine.
Otkako su počele međunarodne inspekcije, postojao je konsenzus da se Iran drži dogovora, iako je povećao svoje nivoe obogaćivanja od Trumpovog povlačenja iz JCPOA.
Dakle, hoće li biti dogovora?
Prerano je reći.
Postoje obećavajući znaci, kao što su izvještaji da su iranski i američki timovi bili u istoj prostoriji barem dio druge runde pregovora, te napredak postignut u tehničkim razgovorima.
Araghchi je, prema poluzvaničnoj novinskoj agenciji Tasnim, rekao: “Uspjeli smo postići bolje razumijevanje određenih principa i ciljeva.”
On je u subotu objavio da je “za sada optimizam možda opravdan, ali samo uz veliku dozu opreza”.
Iran je insistirao da SAD garantuju da će se pridržavati ovog sporazuma. Sa svoje strane, SAD su insistirale da Iran zaustavi obogaćivanje uranijuma za koje tvrdi da mu je neophodno za vođenje programa nuklearne energije.
