PISjournal – Iranski predsjednik Sejjid Ebrahim Raisi posjetio je zemlje Latinske Amerike, potpisao nekoliko sporazuma o saradnji i trgovini i po povratku u Iran, ocijenio je ove posjete plodonosnim.Latinskoj
Odnosi Irana i zemalja Latinske Amerike općenito su se počeli razvijati od pobjede Islamske revolucije 1979. godine, međutim, iz nekih razloga, u protekloj deceniji nije došlo do ekonomskog procvata između ovih strana, te su bile zabilježene poteškoće u saradnji.
Posjeta iranskog predsjednika u Latinskoj Americi, slažu se stručnjaci, ukazuje na činjenicu da je Islamska Republika spremna na interakciju sa cijelim svijetom i napori neprijatelja da je izoluju neće uroditi plodom.
Poput Irana, zemlje Latinske Amerike su se posljednjih decenija suočile s ekonomskim sankcijama i prijetnjama iz SAD-a, a ovaj zajednički izazov ih je gurnuo ka većoj konvergenciji. Očekuje se da će Teheran pomoći svojim partnerima u suočavanju s ovim izazovom zbog svog uspješnog iskustva u zaobilaženju sankcija. Američke vlade su potrošile milijarde dolara da uklone nacionalne vođe u Latinskoj Americi i instaliraju prozapadne poslušnike, a u Iranu su 1953. godine, također planirale državni udar protiv vlade Mohammada Mossadega koji je nacionalizirao iransku naftu. I u ovom slučaju, dvije strane dijele zajedničke stavove u borbi protiv američkog imperijalizma.
Pored političkih odnosa, turneja je bila fokusirana i na ekonomiju i u tom smislu su potpisani mnogi sporazumi. Sa Venecuelom je potpisano 19 sporazuma o saradnji u oblasti IT sektora i komunikacija, energetike, osiguranja, pomorskog saobraćaja, visokog obrazovanja, poljoprivrede, medicine i farmacije, kulturne interakcije i rudarstva.
Dogovor zvaničnika dvije zemlje da se u bliskoj budućnosti poveća obim bilateralne trgovine na 20 milijardi dolara pokazuje da se dvije strane spremaju za stratešku saradnju na ekonomskom planu.
Na Kubi su zvaničnici dvije zemlje potpisali 6 memoranduma o razumijevanju u oblastima pravosuđa, sveobuhvatne političke saradnje, carinskih odnosa i IT-a. Kuba je jedna od vodećih zemalja u oblasti medicine i može neutralizirati mnoga ograničenja na polju zdravstevene zaštite koje Iran ima zbog zapadnih sankcija.
Tokom putovanja na Kubu, predsjednik Raisi je obišao pogone za proizvodnju vakcina u fabrici CIGB i upoznao se sa najnovijim mjerama i planom ove fabrike za zajedničku saradnju sa iranskim kompanijama. Tokom posjete, menadžeri fabrike su izložili pogone za proizvodnju vakcina protiv hepatitisa B, raka pluća i Covid-19 pod nazivom Abdala i najavili zajedničku saradnju na proizvodnji vakcina sa Institutom Pasteur u Iranu.
Također, Iran je potpisao 3 sporazuma i memoranduma o razumijevanju u oblasti pravosuđa, trgovine, ekonomije i medicinske opreme. Kako bi se olakšala trgovina između Irana i zemalja Latinske Amerike, potpisani su sporazumi o uklanjanju glomaznih carinskih barijera i propisa što je više moguće kako bi biznismeni mogli lakše poslovati. Također, korištenje nacionalnih valuta umjesto dolara bilo je jedno od drugih pitanja koje je dogovoreno da bi se olakšala trgovina sa Latinskom Amerikom.
Razvoj odnosa sa zemljama Latinske Amerike i jačanje ekonomskog uporišta u ovoj regiji bili su među najvažnijim ciljevima predsjednikovog putovanja u tri zemlje :Venecuelu, Nikaragvu i Kubu.
Osvrćući se na aktivnosti tokom putovanja, predsjednik je rekao da je iranski prioritet u odnosima sa ovim zemljama baziran, prvo, na izvozu tehničkih i inženjerskih usluga, drugo, na izvozu proizvoda zasnovanih na tehnologiji, treće, na obezbjeđivanju sirovina po odgovarajućim cijenama i četvrto, stvaranje novih tržišta.
Latinska Amerika, sa više od 650 miliona stanovnika, sa bruto domaćim proizvodom od 5,5 milijardi dolara, dobra je prilika za Iran da uđe na ovo unosno tržište. Prema statistikama, jedinstveni podzemni resursi, uključujući litijum, srebro, bakar i gvožđe, čine Latinsku Ameriku jednom od najbogatijih regiona u svijetu.Također, potpisano je 5 ugovora između privatnih sektora Irana i Venecuele u vrijednosti od preko 90 miliona dolara.
Pružanje tehničkih i inženjerskih usluga i jačanje saradnje u oblasti energetike sa zemljama Latinske Amerike bio je još jedan dio rezultata posjete predsjednika ovom regionu.
Stručnjaci vjeruju da oživljavanjem kubanskog Cienfuegosa, Nikaragve Supreme Dream of Bolivar i venecuelanskih rafinerija Cardon, Iran može stvoriti kapacitet za izvoz od 200.000 do 300.000 barela nafte svakog dana.
I partnerstvo u poljoprivredi kao jednom od sektora visokih kapaciteta u Latinskoj Americi usred rastuće krize nestašice vode u Iranu je još jedan uspjeh ove predsjedničke posjete..
Trgovina zasnovana na kompenzaciji može izbjeći korištenje američkog dolara, a dedolarizacija, zauzvrat, može dovesti do neutralizacije američkih sankcija.
Osim fokusiranja na ekonomiju i trgovinu, Raisijeva turneja je također ojačala političke saveze sa zemljama Latinske Amerike. Na to je ukazao iranski ministar vanjskih poslova Hussein Amir-Abdollahian. Komentirajući saradnju Teherana i Havane, šef diplomatije Amir-Abdollahian je rekao: “Iran i Kuba su među pionirima u razvoju regionalne konvergencije, što može pružiti priliku za međusobno prisustvo u koalicijama formiranim na dvije strane svijeta.”
Ministar je pomenuo “uravnoteženo partnerstvo” sa Venecuelom u sjeni dvadesetogodišnjeg sveobuhvatnog pakta, dodajući da je Venecuela trgovinska kapija Irana u regionu Latinske Amerike i Kariba.
“Govorim o tržištu sa 600 miliona stanovnika koje recipročno povezuje Latinsku Ameriku i prijateljske zemlje sa zapadnoazijskim tržištima preko Islamske Republike.”
Globalne promjene pokazuju da je u nastajanju novi globalni poredak u kojem SAD neće biti dominantna sila. Dok SAD gube svoju moć nakon nekoliko decenija vojnog sukoba na Bliskom istoku, a arapske zemlje poduzimaju korake da raskinu sa svojim zapadnim saveznikom, Islamska Republika Iran jača svoje uporište blizu granica SAD.
Iran je dobro naučio kako da se infiltrira u američko dvorište. Nakon slanja naftnih tankera u Venecuelu i pristajanja mornaričkih brodova u Brazil, sada je odlučio da razvije ekonomske odnose kako bi osporio politiku Washingtona.
Prošle godine je Iran, zajedno s Kinom i Rusijom, izveo vojne vježbe na tlu Venecuele, poslavši upozorenje SAD-u da je era hit and run (udari i bježi) prošla i da su rivali dobili moć da zadaju udare američkim interesima. Rusija i Kina su mnogo investirale u rudarsku i energetsku infrastrukturu Latinske Amerike, a Iran takođe može imati značajno prisustvo na Karibima. Zvaničnici Washingtona su izrazili zabrinutost zbog rastućih kineskih, ruskih i iranskih veza sa Latinskom Amerikom, ali ipak moraju tolerirati rastuću moć Teherana u susjedstvu.
Washington je namjeravao formirati koaliciju na Bliskom istoku i izolirati Iran, ali sada se suočava sa savezništvom Teheran-Moskva-Peking u svom dvorištu. Drugim riječima, Latinska Amerika ne samo da više nije američko dvorište, već je i pod savezom Moskva-Teheran-Peking postala američka zona rizika.
S obzirom na plodan boravak iranskog predsjednika u Latinskoj Americi, čini se da su postavljene ogromne tračnice za širenje trgovine sa ovim regionom, nešto što obećava jasne izglede za jačanje iransko-latinoameričkih veza i partnerstva,a na štetu američke hegemonije.
Ekskluzivno PISjournal
