Arvin Qaemian Darje
PISjournal – Ubistvo nadvojvode Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije u Sarajevu 28. juna 1914. godine prouzrokovalo je katastrofalni rat koji se i danas pamti kao “Veliki rat”.
Ubistvo Darje Dugine, 29-godišnje ruske političke komentatorke i kćerke najpoznatijeg ruskog nacionalističkog filozofa Aleksandra Dugina nije pokrenulo konflikt koji ionako već dugo bijesni u Ukrajini, međutim, prema riječima eminentnog političkog stručnjaka Roberta Wrighta, Darjino ubistvo bi moglo proizvesti eskalaciju u sukobima jer će izazvati opći bijes i nacionalnu želju za osvetom.
Maria Zakharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, izjavila je prošlog ponedjeljka da uloga Ukrajine u “terorističkim aktivnostima” nije slučajnost jer sprovedena istraga ubistva Darje Dugine upire prstom na Kijev.
“Zapad treba da shvati da umiješanost kijevskog režima u terorističke aktivnosti nije slučajnost ili izolovani primjer. Nije čak ni norma ponašanja. Sve je mnogo ozbiljnije. Ovo je nacionalistički mentalitet u kombinaciji sa terorizmom kao sredstvom za provođenje zločinačke ideologije“, napisala je Zakharova na svom Telegram kanalu.
Kremlj je objavio saopćenje predsjednika Putina u kojem je izrazio saučešće Duginovoj porodici, rekavši da je „gnusni, okrutni zločin tragično prekinuo život Darje Dugine, briljantne i talentovane žene koja je imala istinsko rusko srce. Kao novinarka, naučnik, filozof i ratni dopisnik, iskreno je služila narodu i domovini, pokazujući svojim djelima šta znači biti ruski patriota.”
Bilo je dosta pretpostavki o identitetu i motivima ubice, iako se ništa pouzdano ne zna.
Prema Le Figaru, istrage ruske Federalne službe sigurnosti (FSB) su pokazale da je žena koja je navodno služila u ukrajinskoj tajnoj službi ušla u Moskvu po naređenju iz Kijeva. FSB je otkrio da je u Darjino vozilo podmetnuta eksplozivna naprava od strane ukrajinske špijunke, identifikovane kao “Natalija Vovk, 43 godine”. Nakon detonacije bombe daljinskim upravljačem, osumnjičena i njena kćerka su pobjegle kopnenim putem u Estoniju.
FSB je dalje dodao da su atentator i njena kćerka iznajmili stan u Moskvi, u bloku gdje je živjela Darja kako bi dobili informacije o načinu života njenog oca i kako bi organizovali njegovo ubistvo.
Ovo ubistvo postaje tragičnije zbog činjenice da Darja uopšte nije bila meta atentata. Prema preliminarnim istragama FSB-a, Darjin otac je bio glavna meta smrtonosnog napada automobila bombe u subotu uvečer (20. avgusta), kada se sa kćerkom vraćao sa jednodnevnog kulturnog festivala na periferiji Moskve.
Međutim, dramatičnim preokretom sudbine, Dugin je u posljednjem trenutku uzeo drugi automobil. Ubrzo se na društvenim mrežama pojavio srceparajući snimak na kojem se vidi kako se Dugin grčevito hvata za glavu dok je Darjino vozilo bilo u plamenu oko 21.00 sat po lokalnom vremenu.
Ipak, Mihajlo Podoljak, ključni savjetnik ukrajinskog predsjednika, odlučno je odbacio tvrdnje o umiješanosti svoje zemlje u ubistvo Darje Dugine.
Aleksandar Dugin je ultraortodoksni asketa i najistaknutiji ideolog evroazijstva posljednjih decenija. Zapadni mediji su mu dali različite i ponekad sramotne epitete: „Putinov mozak“, „novi ruski Rasputin“ i „guru slovenskog imperijalizma“.
Prateći sličan kurs kao i njen otac, Darja je provela godinu dana studirajući filozofiju u Francuskoj. Njen magistarski rad bio je usredsređen na Platona. Darja je počela da sarađuje sa svojim ocem u dvadesetim godinama i sve vrijeme je posvetila političkim kampanjama kao vatreni nacionalista. Bila je zanesena idejama svog oca, kao što je navedeno u njegovom najpoznatijem djelu Četvrta politička teorija, i postepeno je preslikavala ideologiju svog oca. Za svoje pisanje koristila je pseudonim Darja Platonova. I nju i njenog oca su Sjedinjene Države sankcionisale zbog tih ideja.
Aleksandar Dugin se smatra najistaknutijim političkim strategom u Moskvi koji je Putina približio Iranu, nadajući se da će oživjeti istočni spiritualizam nasuprot zapadnom liberalizmu.
Dugin tvrdi da istočno pravoslavno kršćanstvo ima više afiniteta sa šiitskim islamom nego protestantizmom ili katoličanstvom. Dodatno, Dugin je citiran kako je rekao: „Godišnje obilježavanje Erbeina koji označava kraj perioda žalosti od 40 dana za mučeništvom Imama Huseina (unuka poslanika Muhammeda) 680. godine nove ere, služi kao uvod u potpunu globalnu transformaciju. Sa svojim liberalnim i kapitalističkim ideologijama, moderni svijet je došao do svog kraja i nije postigao ništa za čovječanstvo osim stvaranja nesreća.”
Dugin se nada da jedinstvo među evroazijskim nacijama može u konačnici doprinijeti formiranju jake Evroazije, ili kako ju je opisao Sir Halford J. Mackinder, svjetskog Heartlanda, vis-à-vis anglosaksonskog atlantizma.
Kada je u američkom terorističkom napadu ubijen general Qasem Soleimani, Dugin ga je pozdravio kao pravog heroja rekavši: “On je bio heroj borbe ne samo za interese Irana i šiitskog svijeta, već i heroj čitavog fronta otpora protiv hegemonije zapadnog imperijalizma. Ubistvo generala Soleimanija bilo je katastrofa za ruske vojne stratege.”
Ali ostaje mučno pitanje na koje treba odgovoriti. Ko je ubio Darju Duginu?
Bez obzira na zapaljivu retoriku Moskve protiv Kijeva i zvanične ruske optužbe, ukrajinski zvaničnici su svjesni činjenice da nije u njihovom najboljem interesu da se upuštaju u igru atentata pod pokroviteljstvom države budući da su ruske obavještajne sposobnosti mnogo veće od sposobnosti Kijeva, jer Rusi mogu da uzvrate izuzetnom ozbiljnošću.
S druge strane, bilo bi krajnje apsurdno pretpostaviti da je Darjino ubistvo bio posao iznutra jer Moskvi nije potrebna smrt opskurnog akademika da bi probudila ruski patriotizam ili, još gore, pokazala svoju sigurnosnu ranjivost.
Stoga su mnogi posmatrači počeli sumnjati u teoriju koja se krije u Mossadovim mračnim operacionim sobama.
Vjerovatno je da je dramatična smrt Darje bila izraelsko upozorenje Kremlju da se kloni regionalnih saveznika Irana, Hamasa i Islamskog džihada u Pojasu Gaze i jemenskog pokreta Ansarullah.
Da bi se potkrijepila ova teorija, može se spomenuti nedavna posjeta delegacije Huti Moskvi. Šef jemenske delegacije i njen glavni pregovarač, Mohammed Abdul Salam, naznačio je u saopštenju za javnost u četvrtak, 11. avgusta 2022., da su se u ruskoj političkoj perspektivi pojavile fundamentalne promjene i da je Kremlj shvatio da Jemen može biti strateški uticajan iako nije pojasnio prirodu tih promjena.
Kremlj je krenuo u kampanju izgradnje saveza s novim međunarodnim igračima, kao što je pokret Ansarullah, kako bi osujetio sve veći zapadni pritisak s kojim se suočava od kraja februara zbog svoje vojne intervencije u Ukrajini. Osim toga, Moskva nastoji da se uključi u zveckanje oružjem protiv neprestanih američkih napora da poboljšaju proizvodnju sirove nafte ometanjem prolaska naftnih tankera kroz more uz Bab el-Mandeb. Dakle, navodna motivacija za početne veze Rusije s vladom sa sjedištem u Sani mogla bi biti skrivena želja da se uspostavi pomorska baza na obalama Crvenog mora.
Štaviše, u proteklih šest mjeseci Moskvu su posjetile najmanje dvije delegacije Hamasa, što ukazuje na to da su Rusi djelimično promijenili svoju višedecenijsku politiku neutralnosti u pogledu arapsko-izraelskog sukoba.
Prema pisanju novina na hebrejskom jeziku Maariv, u telefonskom razgovoru s Putinom, predsjednik Izraela Isaac Herzog izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog isporuka ruskog oružja palestinskim organizacijama oružanog otpora.
Cionistički režim ima dugu i prljavu historiju brutalnih kampanja atentata na svoje neprijatelje. U slučaju Darje Dugine, ona bi mogla biti među najnovijim žrtvama Mossadove terorističke mašinerije, jer prsti upućuju na umirući režim koji očajnički pokušava da zaustavi otkucavanje sata svog sudnjeg dana. Darje Darje Darje Darje
Ekskluzivno PISjournal
