PISjournal – U ponedjeljak prošle sedmice u Iraku su održani izbori za pokrajinsko vijeće, a milioni Iračana glasali su za izbor svojih predstavnika u lokalnim vlastima.
Nakon zatvaranja biračkih mjesta, odmah je počelo prebrojavanje glasova. Nezavisna visoka izborna komisija (IHEC) objavila je da je izlaznost bila 41 %, dodajući da će prvi rezultati biti objavljeni u roku od 24 sata. Službena iračka novinska agencija citirala je šefa IHEC-a Omara Ahmada koji je rekao da je komisija kao najviši izborni organ u zemlji uspješno obavila svoju dužnost i da su izbori održani u “sigurnom i demokratskom okruženju”.
Objavljene su i stope izlaznosti u provincijama, a najveća izlaznost zabilježena je u provinciji Kirkuk sa 65 % dok je najniža stopa izlaznosti zabilježena u provinciji Maysan sa 29 %. Ovi izbori su održani u 15 od 18 iračkih provincija, a 3 provincije u regiji Kurdistan na sjeveru nisu bile uključene u ove izbore prema zakonu savezne vlade.
Izborna atmosfera u Kirkuku bila je drugačija nego u ostalim provincijama što je donijelo zadovoljstvo iračkih vlasti koje su se nadale da će to biti uvod u rješavanje izazova u ovoj pokrajini.
Premijer Mohammad Shia al-Sudani čestitao je državi na uspješnom završetku izbora i opisao izbore u Kirkuku kao najvažnije dostignuće.
“Održavanje izbora za pokrajinsko vijeće je ispunjenje vladinog opredjeljenja i dnevnog reda u programu vlade i još jedan korak ka administrativnoj decentralizaciji, jačanju građanskog mira i stabilnosti i postizanju kasne rezolucije koja je izgubljena od 2013. godine”, rekao je al-Sudani.
Premijer je dodao da je najočitiji vid uspjeha bio dogovaranje izbora u Kirkuku, koji su održani prvi put od 2005. godine, a “pozdravljam sve one koji su pomogli da se ovo pravo implementira”, napomenuo je al-Sudani.
Šef grupe Asaib Ahl Al-Haq Qais Khazali je sa svoje strane rekao da stabilnost Kirkuka nužno znači i stabilnost Iraka s obzirom na poseban značaj ove pokrajine u razvoju države.
Pokrajinska vlada Kirkuk je od posebnog značaja za dvije velike kurdske stranke Patriotska unija Kurdistana i Kurdistanska demokratska partija, a ove stranke su dale sve od sebe da dobiju najveći procenat glasova na izborima za pokrajinsko vijeće kako bi unaprijedile argument da ova pokrajina je pretežno kurdska. Oko 870.920 ljudi imalo je pravo glasa u ovoj provinciji, a kao što je gore navedeno, stopa izlaznosti je bila 65 %, zbog čega je Kirkuk preuzeo vodstvo nad drugim provincijama.
Izbori u Kirkuku su važni jer ova pokrajina nije imala izbore za pokrajinsko vijeće od 2005. godine, dok su u drugim provincijama izbori održavani od 2013. godine.
Prema trećoj izmjeni izbornog zakona, pokrajinski savjet je formiran 2005. godine, a Kirkuk je dobio 16 mjesta, uključujući i jedno za predstavnika iračkih kršćana.
Važnost izbora u Kirkuku
Povratak pokrajinskih izbora smatra se rješenjem za probleme sa kojima se susreću pokrajine, a posebno Kirkuk koji se nalazi u specifičnoj situaciji i ima mnoge probleme koji se mogu riješiti samo politikom. Zbog prirode pokrajine, izbori u Kirkuku su najuzbudljiviji i najkonkurentniji proces na nacionalnom političkom nivou od kada kurdske stranke pokušavaju da povrate guvernersku poziciju i politički uticaj koji su izgubili.
Zbog toga su kurdski zvaničnici ohrabrili Kurde da izađu na glasanje kako bi dobili veću političku težinu osvajanjem većeg broja mjesta od ostalih manjina. Prije izbora, član kurdske stranke Mohammad Seyed Karim je u razgovoru za Furat News poslao poruku stanovnicima Kirkuka, govoreći im: „Moja poruka građanima Kirkuka je da učestvuju na izborima i glasaju za kurdske liste kako Kurdi ne bi izgubili glas i kako bi ojačali svoju poziciju u pokrajinskom vijeću.”
Ekonomski gledano, Kirkuk je uvijek bio izvor sporova između federalne vlade i regionalne vlade Kurdistana (KRG) zbog svog ekonomskog položaja i ogromnih resursa nafte i plina. Posljednjih godina, region Kurdistana je zaradio veliki prihod prodajom nafte iz Kirkuka Turskoj bez odobrenja savezne vlade, što je razbjesnilo Bagdad. Bagdad je podnio tužbu međunarodnom sudu, a nakon nekoliko godina, Međunarodna privredna komora sa sjedištem u Parizu presudila je u korist centralne vlade, obustavivši prodaju nafte Turskoj od strane KRG-a.
Naftno polje Kirkuk je najstarije i najveće na svijetu nakon naftnog polja Ghawar u Saudijskoj Arabiji u smislu proizvodnog kapaciteta i peto najveće polje na svijetu po veličini. Pozivajući se na članove ustava, centralna vlada u Bagdadu želi da prodaje naftu iz Kirkuka pod svojim nadzorom kako bi prihode od toga podijelila vlada, ali su kurdski lideri bili protiv te ideje.
Njihov politički spor dobio je novi zaokret nakon što je Erbil održao referendum o nezavisnosti u regiji Kurdistana u septembru 2017. godine, a uprkos brojnim sastancima zvaničnika dviju strana kako bi se stvari riješile, nisu uspjeli postići osnovno rješenje na ovom polju. Dakle, održavanje izbora za pokrajinsko vijeće u Kirkuku, koje su pozdravile vlasti Bagdada i Erbila, može pomoći vraćanju političke stabilnosti u ovu naftom bogatu provinciju.
Rješavanje etno-sektaških sporova
Pored političkih i ekonomskih pitanja, ono što Kirkuk stavlja u centar pažnje je postojanje etničke raznolikosti u ovoj pokrajini. Iračani Kirkuk nazivaju gradom bratskih nacionalnosti ili gradom nacionalizacije jer je dom raznih iračkih nacionalnosti, uključujući Kurde, Turkmene, Arape, Asirce, Kaldejce i Mandejce Sabijance. Iako se etnička raznolikost vidi kao prednost za pokrajinu, posljednjih godina, sukob između ovih etničkih grupa se povećao, a nesigurnost i dalje baca sjenu na Kirkuk. Iraku Iraku Iraku Iraku
U posljednjim sukobima u septembru najmanje četiri osobe su poginule, a više ih je povrijeđeno. Centralna vlada je intervenisala da riješi spor. Arapi i manjinske grupe tvrde da su patile pod kurdskom vlašću i protive se povratku Kurdistanske demokratske partije u Kirkuk. To znači da su rezultati pokrajinskih izbora u Kirkuku od velike važnosti. Ulazak stranaka iz različitih etničkih grupa u savjet ove pokrajine može mnogo pomoći u rješavanju sukoba među etničkim manjinama.
Do sada nije postojalo referentno tijelo koje bi rješavalo sporove, ali sada predstavnici različitih etničkih grupa mogu rješavati slučajeve u ime manjina. Pokrajinska vijeća u Iraku djeluju kao zakonodavna i nadzorna vlast u svakoj pokrajini i imaju pravo da izdaju lokalne zakone koji im omogućavaju da vode svoje poslove u skladu s principom administrativne decentralizacije, bez sukoba s ustavom i saveznim zakonima koji su pod isključivoj nadležnosti Bagdada.
Pored slučaja manjina, Kirkuk je zbog svog ekonomskog položaja tokom protekle decenije bio okruženje za ulogu regionalnih i međunarodnih aktera. Iran je neko vrijeme posredovao između centralne vlade i lokalne vlade Kurdistana da okonča nestabilnost. Osim toga, Turska smatra Kirkuk ključnim partnerom u energetskoj sigurnosti, a naftovod Kirkuk-Ceyhan je simbol ovog partnerstva. SAD, s druge strane, koje uvijek pecaju u nemirnim vodama, godinama su raspirivale vatru spora između Erbila i Bagdada kako bi osigurale svoje imperijalističke interese.
Teroristi PKK iskoristili su nesigurnost Kirkuka proteklih godina. U oktobru 2017. i uoči proglašenja uništenja terorističke grupe ISIL, neki mediji su objavili da je Erbil poslao PKK u Kirkuk. Reagujući na raspoređivanje, Vijeće za nacionalnu sigurnost Iraka opisao je prisustvo PKK kao objavu rata centralnoj vladi.
Općenito, može se sugerirati da, iako je Kirkuk potonuo u sigurnosnu i političku krizu u protekloj deceniji, izbori za pokrajinsko vijeće mogu predstavljati lijek, iako mali, za njegove sporove, a kada se u Erbilu riješe razlike sa centralnom vladom,očekuje se da će ova provincija biti sigurno mjesto za sve njene stanovnike.
Ekskluzivno PISjournal
