Hamza Memišević
Autor je magistar političkih nauka, trenutno pohađa doktorske studije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
PISjournal- Predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama ušli su u novu fazu nakon prve TV debate između dva kandidata, bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trumpa, i predsjednika Joea Bidena, kandidata Demokratske stranke.fragmentaciju fragmentaciju
Dva kandidata sučelila su se oko mnogih pitanja, uključujući vanjsku politiku, imigracije i palestinsko – izraelsko pitanje. Nakon TV debate, pozornost američke i svjetske javnosti privukli su brojni detalji iz sučeljavanja. Jasno je da je debata otkrila krizu liderstva u SAD-u, koja će imati implikacije na globalni sistem.
Prva i najvažnija karakteristika kandidata na predstojećim izborima jeste starosna dob. Američki narod birat će između Bidena (81) i Trumpa (78). S jedne strane, Biden fizički izgleda slabašno, neuvjerljivo i ne ulijeva povjerenje da bi u slučaju reizbora bio adekvatna osoba za predsjednika globalne supersile. Suparnik Bidena, Donald Trump također je star, ali se njemu kao ključni nedostatak ističe nepredvidljivost. Pristalice Trumpa, njegovu nepredvidljivost doživljavaju kao spremnost Trumpa da ide u konfrontaciju sa dubokom državom. Uzimajući u obzir da u trku za predsjednika najmoćnije globalne supersile ulaze dva kandidata poprilične starosne dobi, to nam pokazuje da se Sjedinjene Američke Države nalaze u možebitnoj krizi liderstva.
Biden i Trump favoriziraju Izrael u bliskoistočnoj političkoj slagalici. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Biden se u više navrata izjašnjavao kao cionist, sljedbenik ideologije koju je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1975. proglasila rasističkom ideologijom. S druge strane, Trump je poznat kao ultranacionalista i osoba sklona desnom političko – vrijednosnom spektru. Svjestan utjecaja izraelskog lobbya Trump nastoji prikazati Bidena kao zagovornika Palestine i Palestinaca, a sve s ciljem nametanja sebe kao jedinog jamca za izraelske interese. U svakom slučaju, američka javnost birat će između kandidata, koji se razilaze u brojnim pitanjima, ali se njihova mišljenja podudaraju u pogledu Izraela.
Kandidatura Bidena i Trumpa prouzrokovala je fragmentaciju unutar američkog državnog aparata. Sve je veći stepen neorganiziranosti i fragmentacije državnih institucija. Što to znači u provedbi politike?
Određene državne institucije zadužene su za provedbu i kontroliranje politike Sjedinjenih Američkih Država prema regijama. Na primjer, američku politiku prema Bliskom istoku u velikoj mjeri oblikuje Centralna komanda Sjedinjenih Država (CENTCOM), a ne Bijela kuća. Harmonija između američkih vladinih institucija je narušena. Nemali broj američkih vanjskopolitičkih institucija slijedi drugačiji smjer politike, u odnosu na Bijelu kuću.
Neovisno ko uđe u Ovalni ured, shodno dosadašnjoj praksi vodit će unilateralnu vanjsku politiku. Kandidat koji dobije povjerenje američkih glasača, morat će pozornost ukazati prema američkim saveznicima, čiji se nekad neupitni amerikanizam postepeno topi, uslijed nekonzistentnog pristupa Sjedinjenih Američkih Država u regionalnim žarištima.
Sjedinjene Američke Države se ne konsultiraju sa svojim saveznicima dok utvrđuju svoj stav prema regionalnim krizama. S druge strane, rivalske zemlje poput Rusije i Kine počele su slijediti američki pristup u međunarodnim odnosima, opredijelivši se za unilateralnu vanjsku politiku, što će međunarodnu politiku učiniti antagonističnijom, a svijet konfliktnijim.
Niti jedan od kandidata, shodno praksi, zvaničnu vanjsku politiku nije temeljio na načelima međunarodnog prava. Dakle, i Biden i Trump potkopavaju ulogu međunarodnih institucija. Slabljenje međunarodnih institucija koje su nekada bile instrumentalizirane od strane SAD-a dodatno će pogoršati međunarodnu nestabilnost i naštetiti međunarodnoj sigurnosti.
fragmentaciju fragmentaciju fragmentaciju fragmentaciju fragmentaciju
Ekskluzivno PISjournal
