Almir Terzić

PISjournal-Na devetim parlamentarnim izborima od samostalnosti Republike Slovenije koji će se održati u nedjelju, 24. aprila, učestovat će 20 stranaka, pet manje nego na onim prije četiri godine, a za 88 od ukupno 90 mjesta u Državnom zboru (parlamentu) konkuriraju 1.464 kandidata. Još pet kandidata se bori za dva mjesta rezervirana za članove italijanske i mađarske nacionalne manjine.

Naime, po jedno zagarantovano mjesto u Državnom zboru imaju talijanska i mađarska nacionalna manjina koje imaju posebne kandidatske liste.

Prema podacima Državne izborne komisije (DVK), kandidatske liste u svih osam izbornih jedinica predale su sve parlamentarne stranke – SDS, LMŠ, SD, Levica, NSi, SAB, DeSUS, SNS i pokret Poveži Sloveniju, čiji je dio i koalicijska stranka Konkretno.

Liste su dostavile i neke vanparlamentarne stranke i liste koje se kandidiraju za izbore. U svim izbornim jedinicama nastupit će stranke i liste Pokret Svoboda, Vesna – Zelena stranka, Naša zemlja, Piratska stranka Slovenije, Za narod Slovenije, Lista Borisa Popoviča, Nestranačka narodna lista pokreta Zdravo društvo – Resni.ca, Domovinska liga i Za narod Slovenije koji će izaći sa zajedničkom listom kandidata sa strankama Naša budućnost i Dobra država.

U Savezu za oslobođenje Slovenije kandidatske liste su predate u sedam izbornih jedinica, ali ne i u izbornoj jedinici Novo mesto.

– U utrci za parlamentarna mjesta 80 dosadašnjih zastupnika i deset ministara –

Osim što se za jedno zastupničko mjesto u Državnom zboru bori gotovo 17 kandidata (prosječno 16,63) i brojne su druge zanimljivosti vezane za predstojeće parlamentarne izbore u Sloveniji.

Tako je u utrci za novi mandat čak 80 zastupnika iz dosadašnjeg saziva parlamenta, premijer i deset aktuelnih ministara u Vladi Slovenije, 13 gradonačelnika, a interesantno je i da najmlađi kandidat ima 18, a najstariji čak 82 godine.

Prilikom podnošenja kandidatskih lista stranke moraju voditi računa o rodnoj kvoti od 35 posto, a prema do sada poznatim podacima, među svim kandidatima za 88 poslanika je 649 žena, što predstavlja nešto više od 44 posto.

Reizbor želi i većina od 90 zastupnika sadašnjeg saziva Državnog zbora, a da je tako, pokazuje da ih je na listama čak 80.

Među zastupnicima na predstojećim parlamentarnim izborima neće biti jedino Janez Moškrič, Jure Ferjan, Karmen Kozmus Ferjan, Marko Pogačnik i Nada Brinovšek iz SDS-a, Franc Jurša i Ivan Hršek iz poslaničke grupe DeSUS-a i Mihael Prevec iz NSi-a. Među kandidatima za zastupnike nisu ni predsjednik Državnog zbora Igor Zorčič i narodni poslanik Željko Cigler, koji su početkom godine prešli u SD iz poslaničke grupe Levica.

Istovremeno, među ministrima sadašnje Vlade, njih deset i premijer Janez Janša kandidati su za parlament. Pored predsjednika koalicijskih stranaka Janeza Janše (SDS), Mateja Tonina (NSi) i Zdravka Počivalšeka (Konkretno), to su Anže Logar, Aleš Hojs, Janez Cigler Kralj, Simona Kustec, Jernej Vrtovec, Jože Podgoršek, Zvonko Černač i Mark Boris Andrijanič.

U izbornu utrku ulazi i 13 gradonačelnika, među kojima su gradonačelnik Tolmina Uroš Brežan (Pokret Svoboda), gradonačelnik Tržiča Borut Sajovic (Pokret Svoboda), gradonačelnik Logatca Berto Menard (Poveži Sloveniju), gradonačelnik Moravča Milan Balažic (Poveži Sloveniju), gradonačelnik Kobilja Darko Horvat (Connect Slovenia), gradonačelnik Rogatca Martin Mikolič (NSi) i gradonačelnik Iga Janez Cimperman (Connect Slovenia). Za poslaničko mjesto takmiče se i gradonačelnik Žire Janez Žakelj (NSi) i gradonačelnik Železnika Anton Luzar (Spojimo Sloveniju).

Za glasove će se nadmetati i gradonačelnica Semiča Polona Kambič (Nestranačka Narodna lista pokreta Zdravo društvo) i gradonačelnik Dravograda Marijan Cigalo (NSi).

U utrci za mjesto predstavnika italijanske nacionalne manjine na izborima će se takmičiti aktuelni poslanik Felice Žiža i dugogodišnji predsjednik Unije Italijana Maurizio Tremul, koji je prije četiri godine bio Žižov izazivač.

Među pripadnicima italijanske manjine na dan raspisivanja izbora, 14. februara, bio je 2.771 birač sa pravom glasa.

Kandidaturu za izbor pripadnika mađarske nacionalne manjine podnijela su tri kandidata. Za tu funkciju kandidovali su se dosadašnji zastupnik Ferenc Horvath, te Otto Močnek i Mihael Kasaš.

Među pripadnicima mađarske manjine na dan raspisivanja izbora bilo je 5.563 birača sa pravom glasa.

Zastupljenost kandidata prema njihovoj starosnoj strukturi je također raznolika.

Najstarija kandidatkinja je 82-godišnja Tatjana Voj, koja se našla na listi SAB-a. Osamnaestogodišnji Jaka Krčovnik, najmlađi parlamentarni kandidat, kandidira se na Listi Borisa Popoviča – Digitalizirajmo Sloveniju. Prosječna starost kandidata na dan parlamentarnih izbora bit će nešto ispod 49 godina.

Inače, parlamentarni izbori 24. aprila ponovo će biti redovni nakon 2008. godine, jer su čak tri ciklusa parlamentarnih izbora raspisana prijevremeno zbog pada vlada (2011, 2014. i 2018.).

– Dvije vlade za četiri godine –

Nakon ostavke premijera Mire Cerara 20. marta, zbog poništenja referenduma o nadogradnji željezničke pruge Divača – Koper, narušenih odnosa u koaliciji i pritiska sindikata, raspisani su izbori za 3. jun 2018. godine.

U 2018. godini glasovi birača bili su veoma rasuti po cijelom slovenačkom političkom spektru, a čak devet stranaka dobilo je mandate u Državnom zboru. Najviše je dobio SDS, četvrtinu glasova, a na drugom mjestu je bila nova stranka bivšeg načelnika općine Kamnik Marjana Šarca LMŠ sa 12,61 posto glasova. Slijedio je SD sa 9,95 posto, nešto lošiji rezultat imali su SMC (9,74 posto) i Levica (9,22 posto). U Narodnu skupštinu ušli su i NSi (7,14 posto), SAB sa (5,12 posto), DeSUS (4,91 posto), a vjerovatno najveće iznenađenje bio je SNS sa 4,20 posto glasova.

Uslijedilo je nekoliko mjeseci formiranja vlasti, nakon što pobjednik izbora Janez Janša (SDS) nije prihvatio mandat za formiranje Vlade. Tako je 13. septembra 2018. godine potvrđena manjinska Vlada na čelu sa premijerom Marjanom Šarcem. Koaliciju su činili LMŠ, SMC, SD, SAB i DeSUS, a zajedno su imali samo 43 poslanička glasa. Šarec je u početku trebao pozvati stranku NSi u Vladu, ali kasnije nije sarađivao.

Početkom 2019. godine pojačana je saradnja Vladine koalicije sa opozicionom ljevicom. Krajem marta 2019. godine potpisan je ugovor sa Levicom, koja je kao partner na projektu sarađivala sa Šarčevom vladom. Prema sporazumu, koalicija je morala da pregovara sa ljevicom u podršci njenim projektima i podrži neke od njenih projekata. Jedan od takvih projekata bio je Zakon o minimalnoj plati koji je predložila ljevica. Prijedlog, koji je potom usvojila Narodna skupština, predviđao je podizanje minimalne zarade na 886 eura bruto u 2019. godini na 940 eura bruto u 2020. godini.

Najveću galamu na slovenačkoj političkoj sceni za vrijeme Šarčeve vlade izazvao je pokušaj da se sprovede odluka Ustavnog suda o finansiranju privatnih škola iz 2014. godine, prema kojoj država treba da obezbijedi stoprocentno finansiranje obaveznog i produženog javno važećeg programa. Ministar obrazovanja Jernej Pikalo predložio je da se javni program finansira 100 odsto, ali ne i prošireni javni program. Prema Vladinim podacima, trenutno u Sloveniji postoji šest privatnih osnovnih škola.

Krajem januara 2020. godine Andrej Bertoncelj je podnio ostavku na mjesto ministra finansija, a samo nekoliko sati kasnije premijer Šarec je najavio ostavku i vanredne izbore.

Krajem 2019. i početkom 2020. godine već je u toku uspostavljanje nove Vladine koalicije. Predsjednik najveće opozicione stranke SDS-a Janez Janša i novi predsjednik SMC-a Zdravko Počivalšek već duže vrijeme pokazuju međusobnu naklonost. Počivalšekov problem je bio kako uvjeriti deset poslanika SMC-a da podrže Vladu SDS-a, što su oni u prošlosti oštro odbijali. Ali, Počivalšek ih je uspio uvjeriti. Neke samo na kratko, jer su se kasnije pridružili drugim poslaničkim grupama.

Slovenija je tada dobila 14. vladu sredinom marta 2020. godine pod vodstvom Janeza Janše. Pored SDS-a, Vladinu koaliciju činili su SMC, NSi i DeSUS. Vladina koalicija, koja se u početku morala fokusirati uglavnom na epidemiju COVID-19 i njene posljedice, imala je tek skromnu većinu od 46 poslanika zbog odlaska dva poslanika SMC.

Izvor

Prethodni članakDolazak američkih snaga u Jemen:stvarna namjera i cilj
Naredni članakZaboravljena kolonija Ruskog Carstva u Africi

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime