PISjournal–“Naseljavanje Golanske visoravni glavni je prioritet za cionizam. Pozivam Izraelce kojima je muka od borbe sa gužvom u saobraćaju kako bi prehranili porodice i da učine dobro za zemlju i dođu na Golan.” Ovo su riječi izraelskog premijera Naftali Bennetta koje je napisao u članku objavljenom nedavno u Israel Hayomu, obećavajući da će slijediti korake Menachema Begina, čija je vlada primijenila izraelski suverenitet na Golansku visoravan u decembru 1981. godine.
Bennett je u svom članku izjavio da planira ojačati Golansku visoravan i pomoći joj da raste kroz “plan od milijarde šekela (318 miliona dolara) koje će odobriti izraelska vlada.”
“Fokusirali smo se na Golan i jasno kažemo, mi smo s Golanom, i mi smo na Golanu.”
“Golanska visoravan je više od strateškog dobra od značaja za diplomaciju i odbranu. To je i dom, oblikuje krajolik naše domovine.” Nastavio je rekavši da će odluka koju će vlada vjerovatno donijeti biti važna izjava da “Golanska visoravan više nije sporna… Golan je naš, to je pitanje od nacionalne važnosti i glavni prioritet za cionizam.”
Sirijski teritorij
Golanska visoravan je bila sirijski teritorij do 1967., kada je Izrael oteo od Sirije u završnim fazama Šestodnevnog rata. Većina sirijskih arapskih stanovnika pobjegla je s tog područja tokom sukoba.
Uspostavljena je linija primirja i regija je došla pod izraelsku vojnu kontrolu i gotovo odmah Izrael je počeo naseljavati Golan.
Sirija je pokušala ponovno zauzeti Golansku visoravan tokom bliskoistočnog rata 1973. godine i uprkos nanošenju velikih gubitaka izraelskim snagama, iznenadni napad je osujećen. Obje zemlje potpisale su primirje 1974., a posmatračke snage Ujedinjenih naroda su na liniji primirja od 1974. godine.
Izrael je jednostrano anektirao Golansku visoravan 1981. Taj potez nije bio međunarodno priznat, a rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a odredile su da je izraelski suverenitet nad tim područjem ništavan do pregovora sa Sirijom; međutim, tadašnja Trumpova administracija priznala je izraelski suverenitet u martu 2019. godine.
Na visoravni ima više od 30 židovskih naselja i oko 20.000 doseljenika. Na tom području živi oko 20.000 Sirijaca, većinom pripadnici sekte Druza.
Strateški značaj
Golan je brežuljkasta visoravan od 1200 četvornih kilometara (460 četvornih milja) s pogledom na Libanon, Siriju i dolinu Jordana. Udaljen je samo 60 kilometara (40 milja) od Damaska i pruža Izraelu snažnu odbrambeno-ofanzivnu poziciju i tačku za posmatranje vojnih kretanja preko granice. S druge strane, sirijska kontrola nad Golanom osigurala bi joj strateško mjesto s pogledom na Izrael.
Osim sigurnosne dimenzije, još jedno ključno pitanje su vodni resursi u sušnoj regiji. Područje sliva Golana ulijeva se u rijeku Jordan i Galilejsko more, oba glavna izvora vode za Izrael.
Plodna zemlja se koristi za poljoprivredu, uzgoj vinograda i voćnjaka. Također je dom jedinog skijališta u Izraelu.
Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 242 i 497, obje podržane od strane SAD-a, pružaju pravnu osnovu u kojoj se navodi da izraelska jednostrana aneksija sirijskog teritorija krši međunarodno pravo.
Sirijski građanski rat ozbiljno je oslabio autoritet države, dopuštajući Izraelu da izvrši svoja potraživanja nad Golanom.
Plan od milijardu šekela
Razmještajući novu taktiku za držanje teritorija, izraelska vlada planira udvostručiti stanovništvo Golanske visoravni i neslužbenog glavnog grada regije Katzrin. Osim toga, poboljšat će postojeću infrastrukturu novih naselja, četvrti i otvoriti oko 2000 radnih mjesta u nastojanju da se Golan pretvori u izraelski glavni grad obnovljive energije.
Izraelska vlada planira uložiti milijardu šekela (oko 318 miliona dolara) u to područje, zajedničkim naporima ministarstava za stanovanje i građevinarstvo, unutrašnjih poslova, prometa, turizma, ekonomije, poljoprivrede, obrazovanja i zaštite okoliša, kao i izraelske zemaljske uprave .
Očekuje se da će plan povećati broj stanovnika za 23.000 stanovnika u regiji Golan.
S druge strane, izraelska vlada namjerava osnovati dva nova naselja na Golanu, Assif i Matar, od kojih će svako uključivati oko 2000 stambenih jedinica i poboljšati prometnu infrastrukturu koja povezuje regiju s ostatkom Izraela, kao i međusobno povezivati razne zajednice na Golanu i Katzrin.
Očekuje se da će izraelska vlada unaprijediti hitnu medicinsku pomoć i proširiti djelatnost prvog medicinskog pozivnog centra u Katzrinu. Također nastoji razviti vodstvo u kibernetičkoj sigurnosti u regiji, kao i značajno ulagati u formalno i neformalno obrazovanje. Osim toga, izgradit će turističku infrastrukturu, davati bespovratna sredstva poduzetnicima u hotelijerstvu i podržati marketing novih hotelskih kompleksa.
Isto tako, vlada namjerava prikupiti stotine miliona šekela u privatnom sektoru za projekte solarne energije, uključujući stvaranje sistema za pohranu energije.
Sa svoje strane, izraelski ministar pravosuđa Gideon Saar komentirao je plan rekavši: “Budućnost Golana bit će određena djelima, a ne riječima. Imamo priliku generacijama odrediti budućnost Golana kao neodvojivog dijela države Izrael. Određujemo realan cilj: udvostručiti stanovništvo na Golanu.”
Obraćajući se na konferenciji o Golanovoj budućnosti u oktobru, Bennett je rekao da uprkos tome što se mnogi u svijetu sada prilagođavaju pojmu teritorija koji pripada Izraelu, “čak iu situaciji u kojoj , što bi se moglo desiti, svijet mijenja smjer prema Siriji, ili u u odnosu na Assada, to nema veze s Golanskom visoravni. Golanska visoravan je izraelska, tačka”, rekao je forumu.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena, s druge strane, iako nije mijenjala politiku, bila je sve opreznija po pitanju Golana, opisujući izraelsku vlast kao de facto, a ne de jure.
U februaru, na pitanje u intervjuu hoće li Washington nastaviti smatrati Golansku visoravan dijelom Izraela, državni tajnik Anthony Blinken je signalizirao otvorenost za eventualnu reviziju politike na tom teritoriju.
“Sve dok je Assad na vlasti u Siriji, dok je Iran prisutan u Siriji, grupe milicija koje podržava Iran… mislim da kontrola Golana u toj situaciji ostaje od stvarne važnosti za sigurnost Izraela”, rekao je za CNN.
“Pravna pitanja su nešto drugo. I s vremenom, ako bi se situacija u Siriji promijenila, to je nešto što bismo pogledali.”
Izraelski kolonijalni projekt na okupiranoj Golanskoj visoravni razvija se dramatično i svojim novim planom pokušava vršiti stisak na teritoriju bez obzira na kršenje međunarodnog prava, dok međunarodna zajednica šutke promatra, a SAD daje zeleno svjetlo.
