PISjournal – Tužno je, ali istinito da Palestinci nemaju predaha od pokušaja Tel Aviva da im oduzme dostojanstvo i ljudskost, čak i kada je u pitanju smrt. Grozno kršenje izazvalo je razumljivu paniku među Palestincima da će njihovi najmiliji koji su sahranjeni doživjeti istu opscenu sudbinu. Od 1948. godine kolonijalni projekat Izraela bio je promijeniti historijski identitet Jerusalema i transformirati njegov karakter i njegovu prirodu u moderno-drevni židovski grad utemeljen na Bibliji i Starom zavjetu. Kako bi izgradile priču o novom Jerusalemu, izraelske vlasti uvijek su davale sve od sebe da izbrišu historiju arapskog, islamskog i palestinskog identiteta u svetom gradu. pohod
U tom kontekstu posebno su metom postala drevna muslimanska mezarja. Prošlog mjeseca izraelske okupacijske vlasti započele su uništavanje historijskog muslimanskog mezarja Al-Yusufiya u blizini zidina Starog grada u istočnom Jerusalemu. Ekipa izvršitelja izraelske općine u pratnji policijskih snaga upala je na mezarje i počela buldožerima kopati i uništavati mezare palestinskih i jordanskih šehida. Nekoliko mještana intervenisalo je kako bi zaštitili mezare svojih rođaka, ali su ih policijske snage istjerale iz dvorišta i spriječile ulazak.
Cilj općine je stvoriti “Biblijski put”, niz tematskih parkova južno od Starog grada Jerusalema, koji bi mogao dovesti do prisilnog protjerivanja Palestinaca iz njihovih domova u četvrtima Silwan, Al-Bustan, Wadi Hilweh i Batn al-Hawa. Prošle godine su izraelske vlasti odobrile plan povezivanja zapadnog i istočnog dijela grada žičarom koja prolazi preko palestinskih domova, a kritičari upozoravaju da će promijeniti drevnu panoramu Jerusalema i potaknuti više židovskih ilegalnih doseljenika da žive u okupiranom gradu.
Izrael je 2014. godine spriječio građane Jerusalema da pokopaju svoje rođake na sjevernom području mezarja i uklonio 20 mezara jordanskih vojnika koji su ubijeni u Šestodnevnom ratu 1967. godine i pokopani u dijelu mezarja poznatom kao mezarje nepoznatog vojnika i šehida. Jordan je izgubio oko 587 vojnika i oficira u raznim gradovima i mjestima na Zapadnoj obali kojom je upravljao do juna 1967. godine.
Prošlog decembra općina je srušila dio sjevernog zida mezarja, odnosno stepenište na njegovom ulazu. Buldožeri su tu, iskopavanja još traju, a ranije je izraelski Općinski prekršajni sud odbio zahtjev Odbora za brigu o islamskom mezarju u Jerusalemu da se zaustavi sravnjivanje spomen-obilježja “nepoznatom vojniku” u okupiranom istočnom Jerusalemu. Odbor je prigovore izraelskim sudovima za zaustavljanje buldožera, od kojih je posljednji bio prije nekoliko sedmica, podnio Središnjem sudu Izraela, ali je sud odbio zahtjev i dopustio nastavak radova. Advokat Muhannad Jbara, koji predstavlja odbor za brigu o mezarju, rekao je da je “Općinski sud odbio naš zahtjev da se zaustavi rad na rušenju spomenika šehidima na mezarju Al-Yusufiya nakon što su općinski buldožeri pomeli ostatke i razbacali kosti iz mezara.”
Historija mezarja
Spomenuto mezarje jedno je od drevnih islamskih mezarja u okupiranom istočnom Jerusalemu, smješteno na visokom brežuljku koji se proteže od sjevernog ugla Bab al-Asbat (Lavljih vrata) prema istoku oko 35-40 metara. Mezarje je osnovano na početku muslimanske vladavine Jerusalemom, ali je obnovljeno i prošireno za vrijeme vladavine velikog muslimanskog vođe Salahuddina. Nakon što je grad okupiran 1967. godine, općina Jerusalem je preuzela u posjed dio koji uključuje mezare šehida. U njemu se nalaze mezari palestinskih porodica koje žive u Jerusalemu, a sjeverno od njega nalazi se Spomen obilježje šehidima.
Sa svoje strane, Aviv Tatarsky, istraživač u neprofitnoj organizaciji Ir Amim, odgovorio je na kontroverzu oko mjesta, rekavši da je “dotični park dio niza projekata koje finansira vlada (koji) imaju za cilj povezati naselja doseljenika u bazenu Starog grada.” Dodao je da su projekti koji se čine apolitičnima, poput parkova, šetnica i turističkih centara na tom području, zapravo politički pokušaji formiranja kruga naselja oko Starog grada. “Slični projekti se odvijaju na Maslinskoj gori, u Silwanu i u Sheikh Jarrah”, rekao je i dodao da su “incidenti na mezarju Al-Yusufiya ekstremni primjer nepoštivanja izraelske vlade prema imovinskim pravima, baštini i svetim mjestima Palestinaca i njezine odlučnosti da preobraze Stari gradski bazen.”
Mezarje Mamilla
Naprimjer, od stvaranja države Izrael njegova vlada je radila na uklanjanju palestinskih mezarja iz Jerusalema, a izraelsko uništavanje mezarja Mamilla u srcu zapadnog Jerusalema proteklih godina bilo je dio njezinih napora da ukloni „Palestinu” iz Jerusalema. Mezarje Mamilla je muslimansko mezarje još od sedmog vijeka kada su tamo navodno pokopani ashabi poslanika Muhammeda, s. a. v. s. Dobro je potvrđeno da se u njemu nalaze posmrtni ostaci vojnika i službenika vladara Salahuddina iz XII st., kao i generacije jerusalemskih porodica, učenjaka i značajnih ličnosti. Područje mezarja, također, sadrži brojne spomenike, građevine i nadgrobne spomenike koji svjedoče o njegovoj historiji, uključujući drevni bazen Mamilla, koji datira iz Herodijanskog razdoblja ili prvog stoljeća pr. n. e.
Od 1860. godine mezarje je jasno omeđeno kamenim zidovima i cestom koja okružuje njegovih 134,5 dunuma (oko 33 hektara). Vrhovno muslimansko vijeće ga je 1927. godine proglasilo historijskim mjestom, a britanske mandatne vlasti 1944. godine proglasile su ga historijskim lokalitetom. Ostao je u aktivnoj upotrebi kao mezarje tokom cijele ere sve do 1948., kada je nova Država Izrael zauzela zapadni dio Jerusalema, gdje se nalazi Mamilla. Stotinama godina se vakuf (Islamska zadužbina) iz Jerusalema brinuo o mezarju, ali je Izrael od Šestodnevnog rata 1967. godine spriječio pristup.
Godine 1986., kao odgovor na hitne prosvjede UNESCO-a u vezi s uništavanjem dijelova mezarja Mamilla, Izrael je javno priznao da „ne postoji nikakav projekat za uništavanje tog mjesta i da, naprotiv, mjesto i njegove grobnice trebaju biti zaštićene.” Uništavanje je išlo sistematično i sada, 2021. godine, gotovo niti jedan od mezara ne postoji, a mezarje koje je decenijama bilo priznato kao historijsko mjesto Izrael je postupno transformirao u javni park, vrt, hotel, školu, noćni klub i tzv., “Muzej tolerancije”.
Ista država, ista politika
Na sličan način, Izrael danas svim sredstvima pokušava uništiti mezarje Al-Yusufiya, plan za brisanje palestinske historije i sjećanja, uključujući ljudske ostatke koji pokazuju duboku i moćnu povezanost s gradom. Izrael nastavlja brisati islamsku historiju i tradiciju Jerusalema i zamjenjivati je židovskom ne poštujući sve univerzalne norme u vezi s grobnim mjestima, koja se moraju štititi, poštovati i čuvati. Ove akcije na muslimanskim mezarjima ilustriraju nepoštivanje države prema vjerskim, duhovnim uvjerenjima i osjećajima koje sveta mjesta izazivaju među Palestincima i muslimanima širom svijeta.
