Pisjournal– Izvještaj UN –a:Očekuje se da će poskupljenje nafte potaknuti arapske ekonomije- Očekuje se da će se većina arapskih ekonomija oporaviti ove godine nakon duboke recesije izazvane pandemijom Covid-19, prema izvješću koje je objavila regionalna komisija Ujedinjenih naroda.
Očekuje se da će nezaposlenost širom regije blago pasti, ali i dalje će postojati visoke stope siromaštva. Predviđa se da će postupna stabilizacija cijena nafte dovesti do rasta ekonomije većine arapskih zemalja. Brojke je ovog mjeseca objavila Ekonomska i socijalna komisija UN -a za zapadnu Aziju (ESCWA) u godišnjem pregledu ekonomskog i društvenog razvoja u regiji.
Blagi pad nezaposlenostiOčekuje se da će nezaposlenost blago pasti – sa 12 posto u 2020. na 11,3 posto u cijeloj regiji – kako se ekonomska aktivnost postepeno nastavlja nakon različitih blokada. Posebno se predviđa da će Libanon doživjeti značajno smanjenje nezaposlenosti – sa 40 posto na 25,8 posto – s ublažavanjem ograničenja koronavirusa.
Očekuje se i da će Libija zabilježiti pad stope nezaposlenosti na 11 posto (sa sadašnjih 17,17 posto), kao rezultat mirovnih pregovora započetih u februaru koji bi mogli dovesti do ekonomske stabilnosti nakon nekoliko godina građanskog sukoba. Međutim, očekuje se da će ratom razorene zemlje Sirija i Jemen zabilježiti blage skokove u stopi nezaposlenosti, pri čemu će se u prvoj povećati sa 10,9 posto na 12,3 posto, a u drugoj sa 12,1 posto na 12,7 posto .
I dalje postoje visoke stope siromaštva
Očekuje se da će stope siromaštva ostati nepromijenjene u cijeloj regiji.Predviđa se da će stopa ostati vrlo visoka u nekoliko zemalja, uključujući Siriju (88 posto), Jemen (83 posto), Libanon (47 posto) i Palestinu (36 posto), a mogla bi se pogoršati uslijed značajnog smanjenja međunarodne pomoći. U izvještaju se navodi da veći dio ovog siromaštva posebno osjeća preko šest miliona izbjeglica u arapskoj regiji i 11 miliona interno raseljenih osoba.
Od 5,6 miliona sirijskih izbjeglica u regiji, više od polovice živi u siromaštvu. Društveno -ekonomski izazovi u zemljama domaćinima – naime, u Libanu – imali su razoran utjecaj na izbjegličke zajednice. ESCWA također primjećuje da je neravnopravnost spolova pogoršala društvene izazove, s tim da arapska regija i dalje ima najveći jaz u plaćama prema spolovima (40 posto) u svijetu.
Rast cijena nafte za poticanje rasta
Izgledi za rast u cijeloj regiji uvelike ovise o postepenom povećanju cijena nafte. Usred ranih faza pandemije, sa zastojima širom svijeta, cijene sirove nafte pale su sa gotovo 70 dolara po barelu u januaru 2020. na ispod 20 dolara krajem aprila.Jedan od katalizatora pada bio je rat cijena nafte između Saudijske Arabije i Rusije, za koji je Middle East Eye otkrio da ga je prijestolonasljednik Mohammed bin Salman pokrenuo nakon “uzvikane utakmice” s predsjednikom Vladimirom Putinom.
Cijene su postepeno porasle prema granici od 60 dolara za barel, a ako se trend nastavi, izgledi za rast arapskih zemalja izvoznica nafte premašit će očekivanja. Očekuje se da će cijeli region doživjeti značajna poboljšanja u stopama ekonomskog rasta, u prosjeku od minus šest posto na plus 4,3 posto. Za zaljevske zemlje to će biti rezultat rasta cijena nafte i plina.
Sve arapske zemlje će vidjeti rast svog BDP -a, osim Libana, gdje se očekuje smanjenje ekonomije usred teške ekonomske krize i posljedica prošlogodišnje eksplozije luke u Bejrutu. Iako ostaje negativan, stopa rasta u zemlji će se poboljšati (sa minus 31 posto na minus 4,6 posto).Najzapanjujuća promjena u stopi rasta doći će u Libiji, za koju se očekuje rast od 93 posto (u odnosu na minus 69 posto prošle godine), zahvaljujući rastu cijena nafte i očekivanom miru.
Oporavak ovisi o cijepljenju
Mohamed Hedi Bchir, vodeći autor izvještaja, rekao je da, iako će sektori poput nafte svjedočiti oporavku, mnoge druge industrije možda još neće doživjeti sličan oporavak. “Sektori poput zrakoplovstva i turizma, koji ovise o napretku kampanja cijepljenja protiv Covid-19 za koje je vjerojatno da neće završiti prije 2022. godine, neće zabilježiti sličan ishod”, rekao je Bchir.
“Arapske zemlje sa srednjim prihodima bit će nesrazmjerno pogođene, jer će njihov oporavak ovisiti o postupnom i djelomičnom nastavku ekonomskih aktivnosti koje su uvelike poremećene 2020.”
U izvještaju se također predviđa da će prosječni fiskalni deficit u arapskim zemljama porasti (sa minus 9,4 posto na minus 11,2 posto), kao i omjer duga prema BDP-u (sa 64 posto na 68 posto).To je rezultat vladinih paketa poticaja (poput otplata) koji ublažavaju utjecaj pandemije, povećane potrošnje na zdravstvenu zaštitu i pada cijena nafte.
