PISjournal – J. D. Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država, koji se trenutno smatra najozbiljnijim i najizglednijim kandidatom Republikanske stranke za predsjedničke izbore 2028. godine, sve više zaokuplja pažnju aktera moći širom svijeta.
Strani zvaničnici koji su radili s Vanceom navode da on i njegovi saveznici imaju značajan uticaj u Trumpovom krugu, čak i u oblasti vanjske politike. Politico u jednom izvještaju piše da među diplomatama postoji nada da bi, ukoliko Vance uđe u Ovalni ured (predsjedništvo), mogao biti predvidljiviji predsjednik od svog trenutnog šefa i voditi uredniji proces donošenja odluka.
Međutim, Vance u mnogim prijestolnicama izaziva zabrinutost. Postoji strah da je previše sklon da ideologiju stavi ispred stvarnosti. Neki sumnjaju da nema dovoljno znanja o svjetskoj historiji. U pojedinim slučajevima brine ih i to što nema jasan stav o brojnim pitanjima u različitim regijama svijeta. Jedan evropski diplomata rekao je za Politico: Vance je intelektualac, pa ima sve vrline i mane intelektualaca. Izuzetno je pametan i posjeduje veliku teorijsku i apstraktnu dubinu, ali vjerovatno nije naročito pragmatičan i ne poznaje dovoljno detalje historije i mehanizme funkcioniranja svijeta.
Vance ima samo 41 godinu i nije dugo bio na javnim funkcijama. Svi znaju da trenutno mora paziti da se previše ne udalji od Trumpovih stavova. Također se ne očekuje da već sada ima potpuno formiranu viziju svijeta. Ipak, na osnovu njegovog dosadašnjeg djelovanja, pojedini strani zvaničnici strahuju da bi, kada tu viziju oblikuje, ona mogla biti lišena dubine i suptilnosti te više usmjerena na političko pozicioniranje nego na rješavanje problema.
Uostalom, upravo je Vance tokom onog ozloglašenog susreta u Ovalnom uredu predvodio verbalni napad na ukrajinskog lidera, događaj koji je mnoge diplomate naveo na zaključak da je arogantan. On je u grupnom chatu na Signalu, na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji prošle godine i na drugim mjestima optuživao evropske zemlje da se previše oslanjaju na američku odbrambenu pomoć i da pretjerano reaguju na konzervativne izjave. Također govori o spašavanju evropske i zapadne civilizacije od masovne migracije. Vanceove brige o svijetu rijetko su usmjerene na tradicionalne teme vanjske politike poput nuklearne proliferacije, upravljanja sukobima ili čak savremenijih pitanja poput klimatskih promjena. Ako se pogleda dublje, vidi se da vanjsku politiku uglavnom posmatra kroz prizmu unutrašnjih američkih pitanja, koja se najčešće vrte oko ekonomije, društvene klase i kulture. Neki posmatrači smatraju da J. D. Vance zapravo ne mari za interese nijedne druge zemlje.
Vance smatra da je globalni poredak zasnovan na pravilima, uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata s multilateralnim institucijama i slobodnom trgovinom, bio projekt koji je vremenom naštetio američkoj radničkoj klasi, i to radi neostvarenog sna o pretvaranju Kine u demokratiju. Kao veteran rata u Iraku, Vance vjeruje da su mnogi pripadnici radničke klase poginuli u beskonačnim ratovima koji nisu donijeli značajnu korist američkim interesima. On tvrdi da je i društvena kohezija u SAD-u ugrožena zbog prekomjerne migracije. Iako je oženjen ženom indijsko-američkog porijekla, Vance naglašava da se njegove zabrinutosti tiču vrijednosti, a ne rase ili etniciteta.
Ipak, čini se da je osjetljiv na vjerski sastav zemalja, posebno kada je riječ o islamu. Vance, koji je prešao na katoličanstvo, izjavio je da se nada da će njegova hinduistička supruga jednog dana postati kršćanka. Skoro svih dvanaest diplomata s kojima je Politico razgovarao smatra da je J. D. Vance ideološki profiliraniji od Donalda Trumpa. Prisutan je i stav da bi Amerika, predvođena Vanceom, vjerovatno vodila izraženije izolacionističku politiku od Trumpove. Neki očekuju da bi značajno smanjio američko vojno prisustvo u inostranstvu.
Ekskluzivno PISjournal
