PISjournal – Novi irački premijer Ali al-Zaydi, koji je nedavno privukao veliku političku i propagandnu pažnju svojom odvažnom i do sada nezabilježenom kampanjom protiv korupcije, ovoga puta prekinuo je tradiciju odabirom Sjedinjenih Američkih Država kao prve destinacije svog prvog službenog putovanja otkako je krajem aprila preuzeo dužnost.
U ponedjeljak je doputovao u Washington kako bi se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, želeći naglasiti važnost odnosa između SAD-a i Iraka, ali i osigurati Trumpovu podršku novoj vladi.
U kratkom periodu otkako je stupio na dužnost, Al-Zaydi je u više navrata dobio pohvale od Trumpove administracije. S njim su telefonski razgovarali predsjednik Trump i ministar odbrane Pete Hegseth. Također, američki izaslanik za regiju Thomas Barrack pozitivno je ocijenio novog premijera, nazvavši ga „novim liderom“ s „hrabrim i novim programom“.
Kako bi pokazale podršku vladi Al-Zaydija, Sjedinjene Države su čak nastavile isporuke američkih dolara Bagdadu. Prihod od iračke prodaje nafte još od 2003. godine čuva se na računu američkog Ministarstva finansija u New Yorku. To je od ključnog značaja za Irak, jer priliv dolara direktno doprinosi ekonomskoj, a samim tim i političkoj i društvenoj stabilnosti zemlje. Čak 95 posto nacionalnih prihoda Iraka dolazi od prodaje nafte.
Dolazak Al-Zaydija na vlast u određenoj mjeri podsjeća na uspon Donalda Trumpa. Al-Zaydi je poslovni čovjek bez prethodnog političkog iskustva, zbog čega ga pojedini nazivaju „iračkim Trumpom“.
Sporazumi između Iraka i SAD-a: od nafte i plina do komunikacija
Kako obje strane žele proširiti ekonomsku saradnju, veliki dio dnevnog reda ove posjete posvećen je jačanju bilateralnih ekonomskih odnosa.
U autorskom tekstu objavljenom u The Washington Postu uoči putovanja, Al-Zaydi je napisao:
„Želim promijeniti naš odnos – od upravljanja krizama ka stvaranju prilika, posebno onih koje imaju mjerljiv ekonomski učinak. Tokom sastanka s predsjednikom Donaldom Trumpom predstavit ću konkretne načine kako tu viziju pretvoriti u stvarnost.“
Naglasio je da očekuje da će razgovori biti usmjereni na povećanje američkih ulaganja u iračku infrastrukturu, industriju, tehnologiju i digitalnu ekonomiju.
Tokom posjete očekuje se potpisivanje sporazuma u brojnim oblastima, uključujući proširenje saradnje s američkim energetskim kompanijama, povećanje kapaciteta proizvodnje sirove nafte u Iraku, razvoj sektora prirodnog plina te stvaranje alternativnih izvoznih ruta kako bi se smanjila ovisnost o Hormuškom moreuzu.
Al-Zaydi očito smatra da upravo energetski sektor, zbog velikog interesa američkih kompanija, predstavlja najbolju polaznu tačku za privlačenje američkih investicija i produbljivanje ekonomskih odnosa s Washingtonom.
„Naložili smo ministarstvima nafte, električne energije i komunikacija da prioritet daju uglednim američkim kompanijama koje posluju u oblastima energetike, telekomunikacija, tehnologije i razvoja“, rekao je uoči puta.
Prema Reutersu, pozivajući se na saopćenje iz ureda premijera, vlada planira „značajno“ povećati proizvodnju nafte u naredne tri godine. Reuters također navodi izjave više iračkih zastupnika prema kojima je cilj ovih energetskih inicijativa poslati Washingtonu jasnu poruku da Irak, nakon godina sigurnosnih izazova, birokratskih prepreka i pravnih sporova, postaje privlačnija destinacija za međunarodne investitore.
Uoči posjete, glasnogovornik premijerovog ureda Haider al-Aboudi izjavio je:
„Sporazumi koji će biti potpisani uključivat će više memoranduma o razumijevanju iz oblasti nafte i plina, jer se Irak priprema privući različite američke kompanije zainteresovane za povećanje proizvodnih kapaciteta.“
U svom tekstu Al-Zaydi je posebno istakao značaj nafte i plina:
„S jednim od najvećih dokazanih rezervi nafte na svijetu, obiljem prirodnih resursa, kvalifikovanom radnom snagom i velikim domaćim tržištem, Irak ima sve što je potrebno da postane vodeće regionalno ekonomsko središte.“
Detalji ugovora koje je Al-Zaydi ponio kako bi ih predstavio američkim investitorima još nisu službeno objavljeni. Međutim, prema iračkim medijima, s kompanijom Halliburton već je potpisan sporazum o proširenju naftnih polja Bin Umar i Sindbad te povećanju proizvodnje plina.
Istovremeno se vode pregovori s kompanijom Chevron o preuzimanju upravljanja i razvoja polja West Qurna-2 i Nasiriyah, kao i nekoliko istraživačkih blokova u provincijama Dhi Qar i Balad. Pregovori s Chevronom smatraju se središnjim dijelom ukupne iračke strategije. Ranije ove godine Chevron je zamijenio ruski Lukoil kao operater ogromnog projekta West Qurna-2, čime bi američka kompanija mogla steći kontrolu nad jednim od najproduktivnijih iračkih naftnih polja.
Bagdad također pregovara o povratku kompanije ExxonMobil na naftno polje Majnoon i proširenju njenog poslovanja. Paralelno s tim, razmatraju se i alternativni izvozni pravci kojima bi se smanjila iračka ovisnost o Hormuškom moreuzu u slučaju regionalnih napetosti ili prekida isporuka.
Očekuje se da će Al-Zaydi potpisati i nekoliko drugih sporazuma, uključujući dogovor o uspostavljanju fonda u koji bi Irak svakodnevno ulagao prihod od 500.000 barela nafte, dok bi zauzvrat SAD pomagao povećanje iračkih kapaciteta za proizvodnju električne energije.
Predviđeno je i potpisivanje dodatnih memoranduma s velikim američkim energetskim kompanijama. Među njima je i ranije odobren sporazum s američkom kompanijom HKN Energy o razvoju naftnog polja Hamrin na sjeveru Iraka. Vlada je također ovlastila Ministarstvo električne energije da finalizira sveobuhvatni sporazum s kompanijom General Electric, usmjeren na proširenje proizvodnje i prijenosne mreže električne energije u Iraku.
Protivnici strahuju od jačanja američkog uticaja
Dok Al-Zaydi nastoji odgovoriti na američke zahtjeve i zadržati Irak na putu strateškog partnerstva sa SAD-om, takav pristup izazvao je ozbiljnu zabrinutost i protivljenje unutar zemlje.Kritičari smatraju da Bijela kuća zauzvrat očekuje veće pravo miješanja u unutrašnju i vanjsku politiku Iraka te da od Al-Zaydijeve vlade traži dokaz da je spremna ispuniti američke zahtjeve.
Trumpova politika prema Iraku u velikoj je mjeri određena njegovim odnosom prema Iranu. Al-Zaydi pokušava održati ravnotežu između Teherana i Washingtona, posebno nakon nedavne vojne eskalacije između dvije zemlje. Međutim, takav balans ne zadovoljava američku administraciju.
Smanjenje iranskog uticaja u Iraku jedan je od glavnih ciljeva Trumpove administracije. Među prioritetima su i razoružavanje oružanih grupa koje se protive američkom vojnom prisustvu te smanjenje iračke ovisnosti o iranskom plinu i električnoj energiji. Washington je razoružavanje tih grupa postavio kao uslov za dublju sigurnosnu i ekonomsku saradnju, uz jasno protivljenje bilo kakvoj ulozi političkih stranaka povezanih s tim grupama u budućoj vladi.
Uoči posjete Al-Zaydi je odredio rok do kraja septembra za razoružavanje svih oružanih grupa koje djeluju izvan državnih institucija. Taj rok gotovo se poklapa s planiranim povlačenjem međunarodnih snaga predvođenih SAD-om iz Iraka.
Ta odluka već je izazvala podjele među oružanim grupama. Vođe organizacija Asa’ib Ahl al-Haq, Kata’ib Imam Ali i Saraya al-Salam prihvatili su zahtjev, dok je šest drugih grupa odbilo pristati, uz uslov da se prethodno u potpunosti okonča američko vojno prisustvo.
Nezadovoljstvo tih grupa moglo bi predstavljati ozbiljan izazov za mladu vladu Al-Zaydija, budući da uživaju široku podršku među stanovništvom i imaju značajan politički uticaj u Bagdadu. Upravo su te političke snage bile ključne u njegovom dolasku na vlast. Nedavne masovne dženaze za ubijenog iranskog vrhovnog vođu ajatollaha Sejjida Alija Hameneija u svetim iračkim gradovima Nedžefu i Kerbeli, prema autoru teksta, pokazale su snažnu podršku ideji „otpora“.
Kritičari također upozoravaju da sve veći američki uticaj u iračkoj ekonomiji daje Washingtonu dodatne poluge za uplitanje u unutrašnje poslove zemlje. Smatraju da politička, pa čak i društvena stabilnost Iraka postaje sve više zavisna od zahtjeva koje Bijela kuća postavlja vlastima u Bagdadu.
Bijela kuća je već pokazala spremnost da koristi takav uticaj. Još u aprilu Washington je obustavio isporuke dolara Iraku i suspendovao sigurnosnu saradnju.
Trump je ranije otvoreno vodio kampanju protiv povratka Nurija al-Malikija na vlast, optužujući ga za preveliku bliskost s Iranom i prijeteći da će uskratiti američku podršku ukoliko ponovo postane premijer.
Zbog svega toga, posjeta Al-Zaydija Washingtonu predstavlja važan test za njegovu novu vladu. On mora pronaći ravnotežu između dva suprotstavljena cilja: s jedne strane, potrebno je zadobiti Trumpovo zadovoljstvo kroz opsežnu ekonomsku i sigurnosnu saradnju kako bi se osigurao nastavak priliva petrodolara u Bagdad i očuvala politička podrška Bijele kuće; s druge strane, mora sačuvati unutrašnju političku stabilnost Iraka i odgovoriti na zahtjeve pokreta otpora i moćnih političkih snaga koje se protive američkom uticaju u zemlji.
Ekskluzivno PISjournal
