PISjournal – Prošlo je skoro dvanaest godina otkako je arapsko-zapadna koalicija, predvođena Saudijskom Arabijom, nametnula brutalnu, sveobuhvatnu opsadu Jemena, zatvarajući njegove luke i aerodrome za svu esencijalnu robu. Ali sada su se stvari promijenile. Pokret otpora Ansarullah, koji je godinama nosio najveći teret kopnene, pomorske i zračne blokade, prošlog je ponedjeljka objavio da je Rijad stavio pod vlastitu pomorsku opsadu. Prema međunarodnim posmatračima, ovaj razvoj događaja doveo je globalna energetska tržišta na rub jedne od najnestabilnijih kriza u posljednjoj deceniji.
Novi niz sukoba započeo je 13. jula kada su snage lojalne marionetskoj vladi sa sjedištem u Adenu napale Međunarodni aerodrom Sana, napad koji je, prema riječima vojnog glasnogovornika povezanog sa Saudijskom Arabijom, imao za cilj spriječiti slijetanje iranskog aviona.
Dolazak tog iranskog leta postao je simboličan trenutak, signalizirajući eroziju vojne i političke dominacije Saudijske Arabije nad Jemenom i moreuzom Bab-el-Mandeb. Već sljedećeg dana, visoki komandanti Ansarullaha otvoreno su iznijeli mogućnost opsade Saudijske Arabije. Zatim je, demonstrirajući silu, Sana’a pogodila Međunarodni aerodrom Abha na jugu Saudijske Arabije balističkim raketama i dronovima.
Ali prava prekretnica dogodila se u ponedjeljak, 20. jula, kada je jemenski vojni glasnogovornik, general Yahya Saree, formalno najavio pomorski embargo protiv “kriminalnog saudijskog neprijatelja”, recipročnu mjeru, rekao je, “oko za oko”. U saopštenju se navodi da su saudijski lideri nametnuli Jemenu gotovo dvanaest godina opresivne opsade, potpuno zatvorivši njegove luke i aerodrome kopnom, morem i zrakom.
Jemenci, pozivajući se upravo na ovu historiju, istakli su svoje pravo da na opsadu odgovore opsadom i zaprijetili su svakom saudijskom odmazdi “sveobuhvatnim i odlučnim” odgovorom.
Ono što ovu prijetnju izdvaja od sličnih u prošlosti jeste njen tajming i njeno mjesto u širem kontekstu tekućeg regionalnog sukoba između Irana i SAD-a.
Od 28. februara, kada su SAD i izraelski režim pokrenuli svoj nelegitimni rat protiv Irana, Hormuški moreuz je efektivno zatvoren. Rijad je bio prisiljen preusmjeriti većinu svog izvoza nafte kroz alternativu: naftovod Istok-Zapad, poznat kao Petroline, do luke Yanbu na Crvenom moru. Izvoz iz Yanbua, koji je prije rata s Iranom iznosio oko 973.000 barela dnevno, sada je porastao na preko četiri miliona barela dnevno, što čini više od 70 posto saudijskog izvoza sirove nafte. Ali brodska ruta za te terete do azijskih tržišta prolazi direktno kroz Bab-el-Mandeb, samu usku tačku koja je sada na meti Jemena.
Prema podacima firme za analizu pomorskog brodarstva Kepler, ukupna količina nafte i rafiniranih proizvoda koji prolaze kroz ovaj moreuz dostigla je 7,4 miliona barela dnevno u junu, što je ekvivalentno gotovo sedam posto globalnih zaliha nafte.
Analitičari upozoravaju da bi potpuno zatvaranje ovog tjesnaca, pored Hormuza, moglo poremetiti više od 25 posto svjetske opskrbe naftom i plinom. Za razliku od Hormuza, gdje Saudijska Arabija ima Petroline kao rezervnu infrastrukturu od 1980-ih, ne postoji gotova alternativa za Bab el-Mandeb. Jedina preostala opcija je dugačak obilazak preko Sueskog kanala i Rta dobre nade, preusmjeravanje koje bi produžilo vrijeme isporuke za nekoliko sedmica i ogromne troškove konačnoj cijeni nafte.
Znaci da se ova prijetnja materijalizuje postepeno se pojavljuju. Najmanje sedam brodova koji su plovili prema saudijskim lukama promijenilo je kurs ili se vratilo u posljednjih nekoliko dana. Dva tankera, Rhodus i Xin Long Yang, koji su prevozili ukupno 2,8 miliona barela nafte iz Yanbua, naglo su skrenuli prema sjeveru usred putovanja prema Bab-el-Mandebu.
U četvrtak je Ansarullah napao dva saudijska tankera, Ansleya i Layla, te ispalio rakete na izvozni terminal Yanbu, izlaznu tačku naftovoda Petroline. Napad je doveo do toga da cijena Brent sirove nafte prvi put u nekoliko mjeseci premaši granicu od 100 dolara po barelu.
Ništa od ovoga se ne može shvatiti bez gledanja na rat između Irana i SAD-a koji se odvija u Hormuškom moreuzu. Saudijska Arabija dobro zna da bi svaki ozbiljan potez protiv Jemena mogao dovesti zemlju u izuzetno skupu poziciju, onu koja bi, s obzirom na nagli pad prihoda od nafte posljednjih mjeseci, mogla brzo narušiti njenu ekonomsku i društvenu otpornost.
Rijad je također shvatio da njegovi saveznici neće mnogo postići. Same SAD su mjesecima pokušavale otvoriti Hormuški moreuz, ali bez ikakvih rezultata. Monarhije Perzijskog zaljeva su efektivno bespomoćne od iranskih raketnih napada. A Pakistan, koji bi prema svom odbrambenom sporazumu sa Saudijskom Arabijom trebao sarađivati protiv Jemena, umjesto toga je mjesecima igrao ulogu posrednika, pokušavajući odvratiti regiju od sveopćeg rata, do sada bez značajnijeg uspjeha. Saudijska Arabija, ukratko, nalazi se u strateškom problemu, koji će je vjerovatno prisiliti da bude mnogo opreznija u bilo kakvom odgovoru na Jemen.
Konačno, iako je saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo da će poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu svojih brodova, surova istina je sljedeća: nijedna pomorska snaga do danas nije uspjela neutralizirati obalne protubrodske rakete Ansarullaha postavljene duž jemenske obale.
Dakle, Rijad, koji je godinama koristio blokadu Jemena, sada se našao uhvaćen pred blokadom dva vitalna energetska čvorišta, situaciju koju analitičari vide kao svjedok promjene ravnoteže snaga u Zapadnoj Aziji.
Ekskluzivno PISjournal
