David M. Herszenhorn, Laurens Cerulus
PISjournal – Ovo nije Joe Biden kojeg je Evropa željela. Nakon što je pobijedio Donalda Trumpa, mnogi su Evropljani pozdravili Bidena kao heroja osvajača – tihog, hladnog klinca koji je izbacio glasnog nasilnika s igrališta.
Ono što su čelnici EU očekivali bio je Biden s kojim su se slikali tokom njegovih bezbrojnih posjeta u inostranstvu, a koji je redovno prisustvovao godišnjoj minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Transatlantičarski Biden. Evropeistički Biden. Multilateralistički Biden.
Kada je Biden na posebnoj virtualnoj konferenciji o sigurnosti u Minhenu, sazvanoj radi proslave početka njegovog predsjedništva, izjavio da se „Amerika vratila“, evropski čelnici nisu znali da Biden zapravo misli na arogantnu izuzetnost koja je često definirala pristup Washingtona EU i NATO-u.
No, u petak je Biden zatvorio svoju prvu sedmicu Generalne skupštine UN-a okupljanjem lidera “četvorke” – Australije, Indije, Japana i SAD-a – u Bijeloj kući. Pokazujući svoju usredotočenost na Aziju, isključujući Evropljane, Biden je sasvim jasno rekao da umjesto da vodi podmlađen zapadni savez, sa Berlinom, Parizom i Briselom kao glavnim partnerima, on planira voditi manje, regionalne saveze usredotočene na američke interese.
“Povod samita Quad-a prilika je za preusmjeravanje sebe i svijeta na Indo-Pacifik i našu viziju onoga što se nadamo postići”, izjavili su čelnici Quad-a u saopćenju.
Deklaracija je uključivala redak u kojem se kaže: “Također pozdravljamo Strategiju EU za saradnju u Indo-Pacifiku u septembru 2021. godine.” Ali bilo je potpuno jasno da su zemlje EU među gomilom koja se „preusmjerila“, a ne u prostoriji koja pomaže u vođenju tih napora.
Na području tehnologije, npr., američki Quad partneri pokazali su se spremnijim uskladiti se sa stavom Washingtona o Kini upravo po pitanjima u kojima je imao probleme s uvjeravanjem evropskih kolega u iste. Indija je ove godine zabranila kineske aplikacije TikTok, WeChat i druge, dok su se Australija i Japan također dokazali kao bliski saveznici u pokušaju Washingtona protiv kineskog diva Huaweija i drugih kineskih korporacijskih divova posljednjih godina.
Četvorka je nastavila s planom Washingtona da izgradi globalni lanac opskrbe tehnologijom sa istomišljenicima, demokratskim zemljama – i bez kineskog angažmana – čak i dok su se evropske prijestolnice opirale ovoj strategiji protiv Kine iz straha da će naštetiti ekonomskim vezama s Pekingom i potaknuti SAD – kinesko tehnološko rivalstvo.
“Nije dobro za Zapad”
Konferenciju za novinare, koja je održana u petak, Josep Borrell, šef vanjske politike EU, kako bi rezimirao svoj rad tokom sedmice UN-a visokog nivoa, započeo je govoreći o tome koliko je njegove posjete potrošeno baveći se posljedicama iznenadne najave Bidenovog indo-pacifičkog strateškog saveza sa Velikom Britanijom i Australijom, koji je uključivao i otkazivanje divovskog ugovora za Australiju o kupovini podmornica francuske proizvodnje.
“Prije dolaska ovamo, istog dana, kada sam predstavljao indo-pacifičku strategiju Evropske unije, istog dana u isti sat, SAD, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo predstavljale su svoju odbrambenu saveznicu na Indo-Pacifiku,” rekao je Borrell. “Svakako, ne radi se samo o dogovoru o podmornicama. To ima šire implikacije na naš odnos sa SAD-om.”
“Nedostatak komunikacije i sukob između bliskih partnera … [stvorio je] stvarne poteškoće”, dodao je, rekavši da je to “loša slika koordinacije između jakih saveznika” i “nije dobra za Zapad”.
Razmatrajući telefonski poziv između Bidena i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kojeg su vodili kako bi započeli ublažavanje kontroverzi, Borrell je rekao da “proces nije bio dobro vođen i da se mogao bolje riješiti.” Obje strane su se složile da bi prethodne konsultacije bile korisne.”
No, iako je Macron u tom razgovoru postigao značajan rezultat, osvojivši ono što se činilo kao Bidenova podrška EU za izgradnju vlastitih jačih vojnih sposobnosti, cijela je epizoda samo potvrdila potonuće osjećaja među evropskim liderima da Biden neće biti predsjednik ili partner kakvom su se nadali.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, koji je na konferenciji za novinare u New Yorku ranije ove sedmice optužio Bidena za pokazivanje nedostatka lojalnosti i transparentnosti, održao je u petak svoj zvanični govor pred Generalnom skupštinom UN-a, koji je preoblikovan tako da se stavio dodatni naglasak na potrebu za strateškom neovisnošću EU posebno u Indo-Pacifiku.
“Evropska unija i naše države članice jedna su od glavnih ekonomskih sila u svijetu”, rekao je on, dodajući: “Imamo vrijednosti koje trebamo promovirati, građane koje treba zaštititi i interese koje treba odbraniti. U tom duhu razvijamo stratešku autonomiju Evropske unije, uključujući i naše sigurnosne i odbrambene sposobnosti. Da budemo manje zavisni. Da ojačamo naš pozitivan utjecaj. I da ojačamo naš Atlantski savez koji je usidren u našim demokratskim vrijednostima i nepokolebljiv stup naše sigurnosti i stabilnosti u svijetu. Jači saveznici stvaraju jači savez, podržan transparentnošću i lojalnošću.”
Saveznici koji govore engleski
Mnogi dužnosnici i diplomati EU prenijeli su nedavnu diplomatsku svađu oko Indo-Pacifika na opsesivni fokus Washingtona i Bidena na Kinu, kao i na želju Bijele kuće da počne oživljavati svoju međunarodnu reputaciju nakon žurnog i haotičnog povlačenja iz Afganistana.
Da bi se SAD najbrže potvrdile, priznaju Evropljani, prirodno je da se Bijela kuća prvo obrati svom savezu, tzv. “Pet očiju” koji govore engleski – Australiji, Kanadi, Novom Zelandu, Ujedinjenom Kraljevstvu.
Michel je u svom govoru u petak naglasio vlastite napore EU u Indo-Pacifiku: „Evropska unija je vodeći investitor u indo-pacifičkoj regiji i jedan od najvećih trgovinskih partnera: 40% naše trgovine prolazi kroz regiju. Odlučili smo da tamo značajno poboljšamo našu saradnju.”
Nadalje je rekao kako će EU učiniti svoj dio pritiska na Kinu da se pridržava međunarodnog prava i da poštuje ljudska prava.
“Sigurnost i sloboda plovidbe u Južnom kineskom moru i Indijskom okeanu moraju biti zagarantovani u skladu sa međunarodnim pravom”, rekao je Michel. “Evropska unija će snositi svoju punu odgovornost u tom pogledu.”
Da li EU zaista može biti autonomna sila u Indo-Pacifiku, ili čak bliže kući, ostaje da se vidi. Mnoge zemlje EU vjeruju da se Evropa i dalje ne može zaštititi, posebno od vojne sile poput Rusije, bez pomoći Sjedinjenih Država.
Neki čelnici EU-a, uključujući dansku premijerku Mette Frederiksen, sugerirali su da je indo-pacifička kontroverza pretjerana i da cijelu EU ne treba uvlačiti u nezadovoljstvo Francuske zbog gubitka ugovora o izgradnji podmornica za Australiju. Upitana razumije li frustraciju Francuske zbog Washingtona, Frederiksen je za dansku novinsku stranicu Politiken rekla: “Ne, ne razumijem to. Uopće to ne razumijem”, dodajući da je vidjela Bidena kao “vrlo lojalnog”.
U svom govoru Generalnoj skupštini u petak, Frederiksen nije spomenula indo-pacifička sigurnosna pitanja. To se odnosilo na gotovo sve od desetak lidera EU koji su govorili tog dana.
Neki su se usredotočili na nacionalne ili regionalne probleme, poput grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa, koji je oštro kritizirao Tursku zbog provokacija na Mediteranu. Drugi su letjeli na većoj nadmorskoj visini, poput premijera Luksemburga Xaviera Bettela, koji je napravio korak prema svjetskom miru.
“Uprkos pozivima na globalno primirje koje bi nam omogućilo da svu svoju energiju usmjerimo na globalne vanredne situacije, kugu i klimu i potpuno ostvarivanje ljudskih prava, sukobi i dalje traju”, rekao je Bettel. “One su rezultat napetosti između država i unutar društava koje odražavaju duboku krizu povjerenja.”
Dodatnim poteškoćama između Brisela i Bijele kuće dodaju se uobičajeni izazovi s kojima se suočavaju nacionalne vlade pri donošenju odluke s kim će se suočiti u EU, kao i kontinuirano odsustvo američkog ambasadora zbog kašnjenja sa potvrdom Senata o imenovanju Bidenovog kandidata Marka Gitensteina. (Bidenova kandidatkinja za ambasadorku u Francuskoj, Denise Campbell Bauer, također još čeka odobrenje Senata).
Nakon Biden-Macronovog poziva, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost razgovarao je sa šefom kabineta predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, Bjoernom Seibertom, i šefom Michelovog kabineta, Frédéricom Bernardom, koji su otputovali iz New Yorka u Washington kako bi se lično vidjeli sa Jakeom Sullivanom. Ni Siebert ni Bernard nisu nužno Sullivanov neposredni ekvivalent, ali s obzirom na ograničenu sigurnosnu i odbrambenu infrastrukturu EU, neposredni ekvivalent zaista ne postoji.
Neki dužnosnici EU-a izjavili su da se nadaju da bi Francuska mogla iskoristiti Bidenovu podršku za snažniji i nezavisniji vojni stav EU, koristeći podršku Washingtona kako bi pomogla u uvjeravanju nekih zemalja EU-a, posebno u istočnoj Evropi, koje su se dugo protivile tzv. strateškoj autonomiji iz straha da bi to podrivalo NATO i oslabilo opredjeljenje SAD-a.
Snažno partnerstvo?
Nije jasno koliko je Biden namjeravao podržati evropski strateški suverenitet. U najboljem slučaju, čini se da Biden ne bi bio prepreka, ali nije jasno da će aktivno promovirati Macronove ciljeve.
U međuvremenu, Bidenovi komentari iz februara sada zvuče pomalo šuplje mnogim evropskim ušima. “Sve se svodi na ovo”, izjavio je Biden. “Po mom mišljenju, partnerstvo između Evrope i Sjedinjenih Država jeste i mora ostati kamen temeljac svega onoga što se nadamo da ćemo postići uXXI stoljeću, baš kao što smo to učinili u XX stoljeću.”
Čini se da je partnerstvo više kamenčić izbačen uz cestu iz navike, nego temelj bilo čega.
“Dopustite mi da izbrišem svaku dugotrajnu sumnju”, rekao je. “Sjedinjene Države blisko će sarađivati s našim partnerima iz Evropske unije u glavnim gradovima na cijelom kontinentu, od Rima do Rige, kako bi odgovorile na niz zajedničkih izazova s kojima se suočavamo.”
Na konferenciji za novinare koja je rezimirala sedmicu UN-a, Borrell je rekao da je na osnovu svojih razgovora vidio svijet u kojem se osjeća loše, potresen pandemijom, haotičniji i neorganizovaniji nego u bilo kojem trenutku svoje duge diplomatske karijere.
Ponavljajući komentare generalnog sekretara UN-a Antónia Guterresa, Borrell je rekao: „Rad postaje sve entropičniji. Znate riječ entropija, to je više nered. Više stubova. Više multipolarnosti, a manje multilateralno. Nekada je svijet bio bipolaran, onda je postao unipolaran a sada je višepolaran. Dakle, postoji određeni osjećaj poremećaja gdje postoje novi akteri koji postaju sve samopouzdaniji.”
Borrell je rekao da Evropa više ne može očekivati da će Amerika preuzeti vlast.
“SAD su jasno najavile predsjedniku Bidenu, ali i predsjedniku Trumpu i predsjedniku Obami, njihovu volju da se povuku i da se ne bore u ratovima drugih”, rekao je.
„Mi Evropljani, moramo to uzeti u obzir; ovdje želimo biti geopolitički akter”, rekao je Borrell, dodajući “naša snaga može doći samo iz našeg jedinstva jer svaka članica Evropske unije sama nema taj kapacitet, dimenziju, snagu da zaista utječe na ovaj novi svijet. Sve u svemu, imamo ga”.
