PISjournal – U prvim satima nakon izraelskog atentata na šefa političkog biroa Hamasa Ismaila Haniyeha,reakcija Irana na ovaj zločin bez presedana dobila je pažnju medija širom svijeta.Iran se zakleo na osvetu.
Najviši iranski zvaničnici obećali su da će odgovor biti žestok dok su Izraelci,s druge strane,rekli da će odgovoriti na svaki iranski napad.
Mogućnost direktnog napada s iranskog tla na teritorij Izraela je vrlo moguć s obirom da se to već ranije desilo.U aprilu je Iran lansirao dronove i projektile nakon što je Izrael bombardovao iranski konzulat u Damasku.Cilj tog iranskog napada bile su izraelske vojne baze. Vojni dio iranske operacije protiv Izraela bio je izvršen u tri dijela: prvo, lansiranje samoubilačkih dronova, zatim krstarećih a potom i balističkih projektila.
Trenutno, s obzirom na veličinu zločina,iranski odgovor je vrlo vjerojatan,međutim pitanje je šta će uslijediti nakon toga.Kako će Izraelci odgovoriti na iranski vojni napad? Za odgovor na ovo pitanje mogu se uzeti u obzir 3 pretpostavke.:
Vojni odgovor?
Najvjerovatnije će odgovor Izraela na iranski vojni napad biti u vojnom smislu.Prošlog ponedjeljka, izraelski ministar odbrane Yoav Galant, prilikom posjete podzemnom komandnom centru zračnih snaga u Tel Avivu, rekao je da bi zračne snage trebalo da se pripreme za “brzi prijelaz u napad”. To znači da će Izraelci vojno odgovoriti nakon mogućeg iranskog napada. Dan ranije, Yoav Gallant je u razgovoru s novinarima tvrdio da je Tel Aviv završio neophodne pripreme da odgovori na bilo koji scenario iz Irana.
Određena podrška SAD Izraelu
Treba uzeti u obzir da Izraelci pored sebe imaju i američke snage. Gallant i načelnik Generalštaba general Herzi Halevi održali su u ponedjeljak evaluacijski sastanak sa generalom Michaelom Korillom, komandantom CENTCOM-a koji je posjetio Tel Aviv. U utorak je televizija Al Jazeera izvijestila da je američki ministar odbrane Lloyd Austin razgovarao s izraelskim kolegom Gallantom o “prijetnjama iz Irana, libanonskog Hezbollaha i drugih grupa koje podržava Teheran”.
Osim ovih razgovora, SAD su u posljednjih nekoliko dana poslale veliku količinu oružja u Zapadnu Aziju. New York Times je u petak pisao da američka vojska premiješta opremu i prenosi dodatne odbrambene kapacitete na Bliski istok kako bi branila Izrael od mogućeg napada Islamske Republike. Bloomberg je u srijedu citirao jednog američkog odbrambenog zvaničnika koji je potvrdio da se SAD spremaju ove sedmice rasporediti eskadrilu od 16 do 24 stelt borbena aviona F-22 u regionu. Izvještaji sugeriraju da je novo raspoređivanje američke vojske u regiji za zaštitu Izraela od prijetnji poput projektila i dronova. Stoga nema sumnje da će Izrael,ako dođe do iranskog napada,uz sebe imati američku podršku.
Status Izraela u bilo kakvom vojnom odgovoru Iranu
Ono što bismo u međuvremenu trebali razmotriti je oblik izraelskog odgovora.
Podrška SAD je defanzivna, a ne ofanzivna: uprkos tome što SAD brani Izrael od iranskog napada, ne izgleda da su Amerikanci zainteresirani da se pridruže Izraelu u vojnom odgovoru Iranu. U stvari, granice saradnje Washingtona sa Tel Avivom se tiču odbrane Izraela, ali u trenutnoj situaciji, SAD neće učestvovati u direktnom napadu na Iran. Jonathan Weiner, zamjenik savjetnika američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je u intervjuu za CBS News da je opća svrha raspoređivanja novih snaga na Bliskom istoku smirivanje napetosti u regionu, kao i odvraćanje i odbijanje očekivanih napada i spriječavanje širih regionalnih sukoba. Ova izjava znači da SAD ne žele proširiti rat u regiji i pridružiti se Izraelu u vojnom odgovoru Iranu. Predstojeći predsjednički izbori u SAD-u i istovremeno učešće ove zemlje u ratu u Ukrajini i u Gazi učinili su Amerikance nespremnim da uđu u novi rat i sukob u regionu.
Arapske zemlje se povlače.One se plaše učešća u regionalnom ratu protiv Irana. Jordan, najbliži susjed Izraela, rekao je da neće dozvoliti korištenje svog zračnog prostora bilo kojoj strani sukoba, a jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi posjetio je Teheran tokom vikenda kako bi pomogao u deeskalaciji tenzija. Još jedna arapska zemlja u regionu je Saudijska Arabija čiji savez s Izraelcima protiv Irana malo vjerovatan. Saudijci trenutno održavaju bliske odnose s Teheranom i ne nastoje narušiti svoj mir s Iranom.
Čak je i prošlog mjeseca arapsko kraljevstvo negiralo da dozvoljava Izraelu da koristi svoj zračni prostor za pokretanje napada na Jemen. UAE su još jedna arapska zemlja koja ima najveći obim trgovine i geografsku blizinu u Perzijskom zaljevu s Iranom. Dubai i drugi emiratski gradovi su veoma zabrinuti zbog rata nekoliko milja od njihovih sjevernih obala, a znaju da pridruživanje ratu Izraela protiv Irana znači da će se rat proširiti na ulice Sharjaha, Dubaija i Abu Dhabija. Stoga se čini nemogućim da se UAE pridruži Izraelu u ratu protiv Irana, jer će i samo postojanje Emirata biti upitno. Irak i Sirija su politički partneri Irana,stoga Izrael ne može ni na njih računati.Iz ovih razloga možemo reći da je saradnja arapskih zemalja sa Izraelom u bilo kakvoj vojnoj akciji protiv Irana nezamisliva.
S obzirom na ove uslove, može se reći da će se Izraelci suočiti sa višestrukim preprekama u odgovoru na napade Irana, a zapravo je neuspjeh izgradnje regionalnog saveza najveća prepreka Tel Avivu da se uključi u vojnu konfrontaciju punog razmjera s Iranom.
Ekskluzivno PISjournal
