PISjournal – Prekid vatre u Gazi ne samo da je donio radost Palestincima već je dočekan s jednom mjerom pozitivnosti i od strane Izraelaca,naravno kada govorimo o običnom stanovništvu a ne ekstremnim političarima i ilegalnim doseljenicima koji zagovaraju rat do potpunog uništenja palestinskog naroda. Zapravo, mnogi Izraelci su iscrpljeni ratom i radovali su se sporazumu s Hamasom.
Izraelski kanal 13 objavio je statistički izvještaj o rezultatima istraživanja u Izraelu o prekidu vatre. Rezultati pokazuju da je najmanje 61,5 posto Izraelaca podržalo sporazum o prekidu vatre u Gazi, a samo 23,9 posto ga je bilo protiv. Također, 58,8 posto Izraelaca pozvalo je na opsežne političke promjene nakon prekida vatre i održavanja novih izbora. Ovaj izvještaj je najbolji dokaz i tvrdnja da je rat u Gazi nametnuo velike troškove okupatorima, do te mjere da mnogi od njih sada nastoje zaustaviti rat.
U izvještaju Aljazeere je također navedeno, pozivajući se na izraelske izvore, da 88 posto Izraelaca želi potpuni prekid rata i dogovor s Hamasom o okončanju rata i osiguranju njihove lične sigurnosti. U međuvremenu se postavlja pitanje: Zašto su Izraelci umorni od rata?
Ekonomski gubici
Izvještaj koji je objavio američki think thank The Atlantic o posljedicama rata u Gazi na izraelsku ekonomiju otkriva značajne podatke o izraelskoj ekonomskoj krizi kako se rat odvijao:
Nagli pad BDP-a: visokotehnološki sektor Izraela, sa svojim ekstenzivnim izvozom, pozitivno je uticao na 32 posto izraelskog ekonomskog rasta između 2017. i 2022. Rast ekonomske proizvodnje izraelskog režima dosegao je 6,5 posto 2022., godinu dana prije rata u Gazi, i Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđao je stopu ekonomskog rasta od više od 9 posto u okupiranoj teritorije za 2023. Rat je poremetio sve kalkulacije u Izraelu, a ekonomski rast režima pao je na neviđenih 2 posto, 7 posto manje od očekivane prognoze MMF-a.
Poremećaj ponude i potražnje: Izbijanje rata u Gazi izazvalo je šok ponude i potražnje u Izraelu, pri čemu je ekonomska aktivnost na okupiranim teritorijama pala za 21 posto, a investicije za 26 posto. Također, veliki dio poljoprivrednog zemljišta je prestao da se koristi, što je uticalo na proizvodnju hrane, do te mjere da je izraelski prehrambeni sektor bilježio dvocifrenu inflaciju.
Kriza u stambenom sektoru: Stambeni sektor u Izraelu je zapravo stagnirao tokom rata u Gazi. Građevinski sektor u Izraelu u velikoj mjeri ovisi o palestinskim radnicima, a kada su palestinski radnici sa Zapadne obale i Gaze bili spriječeni da uđu u Izrael, četvrtina građevinskog sektora u Izraelu je zapravo zastala.Podaci novinske agencije Anadolu pokazuju da je oko 700-750 građevinskih i infrastrukturnih kompanija zatvoreno prošle godine tokom rata u Gazi, što je više od 10 posto više nego 2023. godine.
Propast turizma: Rat u Gazi je također nanio krizu turističkom sektoru na okupiranim teritorijama, zatvarajući preko 60.000 firmi i malih i srednjih projekata. Kako je izbio rat u Gazi, mnoge međunarodne aviokompanije obustavile su letove za i iz Tel Aviva, a turističke posjete Izraelu 2024. godine u odnosu na godinu pale su za preko 80 posto. Prema podacima Izraelskog biroa za statistiku, ulazni turizam se smanjio na 885.000 turista i putnika u prvih 11 mjeseci 2024. godine, dok je u prvih 11 mjeseci 2023. broj ljudi koji su posjetili Izrael dostigao 2,95 miliona turista.
Izraelski vojni troškovi
Rat u Gazi ne samo da je doveo do ekonomskog pada Izraela, već je okupatorima nanio velike vojne troškove. Prema izvještajima, brza militarizacija i povećanje vojne potrošnje do prije 6 mjeseci koštali su izraelsku ekonomiju skoro 600 miliona dolara.
Oko 360.000 rezervista, procjenjuje The Atlantic, pozvano je tokom rata u Gazi, drugog najvećeg poziva u historiji Izraela. To predstavlja otprilike 4 posto stanovništva i 8 posto izraelske radne snage. Osim toga, evakuacija izraelskih stanovnika u blizini granica Gaze i Zapadne obale, kao i blizu libanske granice na sjeveru, dovela je do zatvaranja škola i preduzeća. Prema nekim procjenama, troškovi vojnog osoblja u izraelskoj vojsci iznose do 41 milion dolara dnevno. Povećani troškovi, zauzvrat, doveli su do smanjenja javnih usluga koje Izrael pruža stanovnicima na okupiranim teritorijama i što je na kraju dovelo do nezadovoljstva stanovništva zbog tako skupog rata. Povećanje izraelske vojne potrošnje dovelo je do budžetskog deficita od 6,6 posto, a izraelski zvaničnici su pribjegli povećanju poreza kako bi ga preokrenuli. Ova povećanja poreza u Izraelu, koja se podudaraju s ratom u Gazi, pogoršala su nezadovoljstvo javnosti.
Promjena psihološke slike izraelskog društva
Prije nekoliko mjeseci, Kanal 12 je objavio da se psihičko stanje polovine Izraelaca pogoršalo nakon rata. Shodno tome, upotreba antidepresiva među Izraelcima značajno se povećala od početka rata u Gazi (7. oktobra 2023.). Nedavno su izraelski izvori smatrali da je eskalacija mentalnih poremećaja u izraelskom društvu kao rezultat rata i emigracije psihijatara dovela do toga da se Izraelci suočavaju s velikim nedostatkom doktora specijaliziranih za mentalne i psihičke poremećaje. List Haaretz je objavio da je, s obzirom da je psihijatrijski sistem na okupiranim teritorijama u opasnosti od kolapsa, na desetine psihijatara napustilo okupirane teritorije i otišlo u Englesku po stabilne uslove i životnu sigurnost.
Prema izvještaju, ove migracije dolaze dok je potražnja za zdravstvenim uslugama na okupiranim teritorijama kao posljedica rata u porastu.
Rat u Gazi doveo je do psihičkih problema među izraelskim vojnicima. Novine na hebrejskom jeziku Walla nedavno su izvijestile da 1.600 izraelskih vojnika pati od psihičkih problema kao posljedice rata. Napominje da je vojska morala vratiti 250 vojnika iz Gaze i prekinuti njihovu službu zbog psihičkih problema. Izvještaj dalje navodi da oko 1.000 ovih vojnika još uvijek trebaju liječenje. Ranije je Haaretz otkrio da je više od 2.800 izraelskih vojnika hospitalizovano u rehabilitacionom centru ministarstva odbrane od početka rata. List dodaje da 18 posto ranjenih vojnika pati od psihičkih problema.
Ekskluzivno PISjournal