Andelija Stojković

PISjournalSrbija će na predstojećim izborima 3. aprila imati osam predsjedničkih kandidata, potvrdila je Republička izborna komisija.

Kandidati su aktuelni predsjednik Aleksandar Vučić i opozicioni kandidati – predstavnik Ujedinjene Srbije Zdravko Ponoš, zeleno-lijeve koalicije Moramo Biljana Stojković i nekoliko kandidata desnice – predsjednica stranke Zavetnici Milica Đurđević Stamnkovski, predsjednik Demokratske stranke Srbije Miloš Jovanović, predsjednik pokreta Dveri Boško Obradović, predstavnica koalicije Suverenisti Branka Stamenković i predsjednik Srpske desnice Miša Vacić.

Birački spisak za izbore koji se održavaju 3. aprila zaključen je 18. marta u ponoć, a redoslijed kandidata odlučen žrebom.

– Vučićevu kandidaturu potpisalo 154.888 osoba –

Vučićevu kandidaturu svojim potpisom podržalo je 154.888 birača, iako je za kandidaturu potrebno samo 10.000 pravno valjanih potpisa, a podržale su ga Socijalistička partija Srbije koju vodi Ivica Dačić, Srpska radikalna stranka na čijem je čelu Vojislav Šešelj, Savez vojvođanskih Mađara, Partija ujedinjenih penzionera Srbije i Socijaldemokratska partija Srbije Rasima Ljajića, kao i druge manje stranke.

Kandidaturu je predao i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Srbije Zdravko Ponoš, koji se kandidovao ispred opozicione grupacije Ujedinjena Srbija – koju čine Demokratska stranka, Stranka slobode i pravde na čijem čelu je nekadašnji gradonačelnik Beograda Dragan Đilas i Narodna stranka, na čijem čelu je nekadašnji ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić, a njegovu kandidaturu su podržala 11.232 građana.

Milica Đurđević Stamenkovski je kandidat s desnog spektra, poznata po protivljenju NATO-u, priči o očuvanju Kosova i Metohije u sastavu Srbije, ali i po otvorenom protivljenju određenim nevladinim organizacijama poput “Žena u crnom” i Fonda za humanitarno pravo.

Predsjednik Srpske Desnice Miša Vacić poznat je po izjavama protiv migranata, veličanju ratnih zločinaca, protivljenju antiratnim organizacijama i najavi u kampanji da će abolirati one koji se u ratu u Ukrajini borili na strani Rusije.

Biljana Stojković je predstavnica zeleno-lijeve koalicije Moramo, a inače je profesorka Biološkog fakulteta, koja se istakla tokom protesta protiv aktuelne vlasti i protiv otvaranja rudnika litijuma u zapadnom dijelu Srbije.

Miloš Jovanović predstavnik je koalicije NADA i predsjednik Demokratske stranke Srbije, koji se zalaže za Kosovo u Srbiji, ali i pristojnost u politici.

Boško Obradović, poznat je po borbi protiv omogućavanja istopolnih brakova kao i Parada ponosa u Srbiji, koji stoji na poziciji da je Kosovo sastavni dio Srbije i koji se protivi evropskim integracijama Srbije.

Branka Stamenković sebe je predstavila kao “ženu iz naroda”, a zalaže se za to da Srbija mora da se stara o svim Srbima u regionu, kao i o Kosovu i Republici Srpskoj (entitet u Bosni i Hercegovini) sa kojom mora da ima specijalne veze.

Kao najveći izborni takmaci u trci za predsjednika Srbije u javnosti se percipiraju Vučić i Ponoš.

Vučić je kampanju počeo s parolm “Djela govore”, ali posle izbijanja rata u Ukrajini najčešće reči u kampanji su “mir i stabilnost”. Tokom obilaska gradova Srbije, Vučić prije podne nastupa kao predsjednik i otvara fabrike i obećava nova radna mjesta i obećava brašno za zemlje regiona, a posle podne nastupa kao predsjednik Srpske napredne stranke, obećava mir i stabilnost, da Srbija neće biti dio NATO-a, ali da će zaštiti Srbe ma gdje bili.

Ponoš svoju kampanju bazira na kritici vlasti i obećanju da će se kao predsjednik Srbije držati slova Ustava i ističe da Vučić taj Ustav krši te dodaje da je država više puta traži da se građani za nju žrtvuju, a da se pokazalo da su se nekada žrtvovali ne za državu, već za one koji su na vlasti.

Mediji na strani vlasti Ponoša često nazivaju “NATO general”, na šta je on odgovarao da su to besmislene prozivke.

U regionu je najviše odjeknula njegova izjava o Ratku Mladiću. Ponoš je rekao da je on “tragična ličnost” i da je uradio “vojnički brilijantne stvari u BiH”, ali da su pod njegovom komandom urađeni i brutalni zločini.

“Snage pod njegovom komandom, nažalost, uradile su neke brutalne zločine. Za te zločine odgovarao je on, odgovarali su neki pojedinci, ali ne treba da za to da odgovara cijela generacija ili cijeli narod”, kazao je Ponoš.

– Šta kažu istraživanja –

Opozicija je objavila istraživanje koje pokazuje da je 3,1 milion birača odlučio za koga će glasati i da bi 56 odsto glasalo za Vučića na predsjedničkim izborima, 28,5 odsto za Ponoša, 4,5 za Milicu Đurđević Stamenkovski, 3,5 odsto za Miloša Jovanovića, 2,5 odsto za Boška Obradovića, a jedan odsto za Biljanu Stojković.

Opozicija je tada istakla da bi se do drugog kruga predsjedničkih izbora došlo kada bi na glasanje izašlo 3,8 miliona birača.

Drugi krug izbora održava se dvije nedjelje posle prvog kruga.

Kladionice koje su ponudile izbore, kao opciju za klađenje, prognoziraju da drugog kruga neće biti pa daju niske kvote da će Vučić pobijediti u prvom krugu, dok najveće izglede za drugo mjesto prema kvotama u kladionici ima Zdravko Ponoš.

– Kako je bilo prije –

Za predsjedničke izbore ukinuto je pravilo da na izbore mora da izađe više od 50 odsto ukupnog broja birača pa je predsjednik onaj ko osvoji više od 50 odsto izašlih birača, ako niko od kandidata u prvom krugu ne osvoji više od 50 odsto, onda dva kandidata sa najviše glasova idu u drugi izborni krug. U posljednjih 15 godina na predsjedničkim izborima glasalo je oko polovine upisanih birača.

Od 1990. godine do danas Srbija je 11. puta birala predsjednika, ali su u 2002. i 2003. izbori bili neuspješni, jer je tada važilo pravilo da na izbore mora da izađe više od 50 odsto građana, dok je to pravilo kasnije ukinuto.

Posljednji put Srbija je birala predsjednika 2017. godine, a na te izbore izašlo je 3.655.365, odnosno 54,36 odsto birača.

Dotadašnji premijer Aleksandar Vučić pobijedio je u prvom krugu sa 55,08 odsto glasova izašlih birača, odnosno dobio oko dva miliona glasova, na drugom mjestu je bio kandidat opozicije, nekadašnji zaštitnik građana Saša Janković koji je osvojio oko 600.000 glasova, odnosno 16,35 odsto, a treći je bio satirični kandidat Luka Maksimović, koji se kandidovao i kampanju vodio kao izmišljena ličnost “Ljubiša Preletačević Beli” i osvojio oko 350.000 glasova, odnosno 9,42 odsto.

Mandat predsjednika Srbije traje pet godina.

Izvor

Prethodni članakNacionalističke ideologije i njihova obilježja
Naredni članakBidenove nepromišljene izjave u Varšavi

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime