Matija Šerić
Autor je publicista i pisac.Piše vijesti,članke i analize na polju vanjske politike.
PISjournal – „Kineski san“ je koncept kojeg je prvi službeno predstavio Xi Jinping, predsjednik Narodne Republike Kine, tokom svoga govora u Muzeju kineske povijesti u novembru 2012. ubrzo nakon što je došao postao generalni sekretar Komunističke partije Kine.
Novi predsjednik je istaknuo temu pomlađivanja Kine, nazivajući taj koncept „najvećim snom kineske nacije u savremenoj povijesti“.
Pojam kineski san obuhvaća viziju kineskog nacionalnog preporoda i prosperiteta, a cilj mu je motivirati više od milijardu Kineza da zajedničkim snagama ostvare ogromni napredak. Kina želi postati najmoćnija država svijeta i supersila u svakom pogledu – političkom, ekonomskom, vojnom, kulturnom. Kineski san nije samo promidžbeni slogan, ustvari se radi o kompleksnom konceptu koji obuhvaća politički, ekonomski i društveni napredak kineske države i kineskog naroda u cjelini.
Povijesni kontekst
Koncept je nadahnut bogatom poviješću jedinstvene kineske civilizacije. Kina je kroz povijest doživjela mnoge uspone i padove, od zlatnog doba dinastija Tang i Ming do razdoblja „Stoljeća poniženja“ (kasno 19. i početak 20. st.) tokom kojeg su se dogodili Opijumski ratovi, Bokserski ustanak i zapadni kolonijalizam.
Kineska civilizacija je u svojih pet hiljada godina dala trajan doprinos svijetu u mnogim područjima. Kinezi su svijetu u polju tehnologije podarili papir, tiskarski stroj, barut, kompas. Filozofije koje su se razvile u Kini proširile su se svijetom: taoizam, konfucijanizam i budizam. Kineska kaligrafija, arhitektura i keramika (porculan) zadivile su svijet, slično kao i tradicionalna kineska medicina. Kina je bila jedna od prvih civilizacija koje su poznavale astronomiju i kalendare.
Koncept kineskog sna pokazatelj je težnje Kineza za povratkom na nekadašnje pozicije moći na globalnoj sceni. Ova težnja za obnovom nacionalnog ponosa igra ključnu ulogu u oblikovanju savremene kineske politike.
Ključne sastavnice koncepta
Od kraja 2012. kineski san se često koristi kada se govori o sveukupnoj političkoj ideologiji i strategiji Xi Jinpinga. On je prvi kineski vođa od Mao Tse-tunga koji je iznio detaljno razrađene ideje o viziji kineske države i o njenoj globalnoj ulozi.
Kineski predsjednik bi povremeno objašnjavao što je to kineski san. Kazao je da bi se mladi trebali „usuditi sanjati, marljivo raditi na ispunjenju snova i pridonijeti revitalizaciji nacije“. Nadalje je izjavio: „Odabir puta pitanje je života ili smrti za budućnost Komunističke partije. Trebali bismo nepokolebljivo podržavati socijalizam s kineskim karakteristikama… superiornost našeg sustava u potpunosti će se pokazati kroz svjetliju budućnost.”
Xi je tako naglasio važnost partije kao glavnog nositelja plana i kako se Kina ne namjerava pluralizirati, barem ne po zapadnim mjerilima. Xi je bio pažljiv kako bi razlikovao kineski od američkog sna. Za razliku od američkog, koji se temelji na individualizmu, kineski san temelji se na zajedničkim vrijednostima. Xi je to uvijek neizravno naglašavao kad bi govorio o „snu cijele nacije kao i svakog pojedinca“.
Dvije ključne točke koncepta su stogodišnjica osnutka Komunističke partije 2021. i stota godišnjica uspostave NR Kine 2049. Xijev kratkoročni cilj bio je postići „umjereno prosperitetno društvo” do 2021. On je uključivao udvostručenje BDP-a po glavi stanovnika od 2010. do 2020., poboljšanje životnog standarda i iskorjenjivanje siromaštva. Taj cilj je većinom ostvaren.
Razvoj gradova, sela, bolje obrazovanje i inovacije
Kineski san nastoji osigurati održiv urbani i ruralni razvoj. Milioni se sele iz ruralnih u urbana područja u potrazi za boljim ekonomskim prilikama. Taj proces stvara izazove u smislu osiguravanja adekvatne infrastrukture, stanovanja i socijalnih usluga u gradovima.
Istovremeno, kineska vlada nastoji modernizirati ruralna područja kroz razvoj poljoprivrede, izgradnju infrastrukture i poboljšanje životnog standarda kako bi smanjila pritisak na gradove i uravnotežila regionalni razvoj.
Kineski san naglašava važnost obrazovanja i inovacija kao temelja budućeg razvoja. Kina je uložila značajna sredstva u obrazovni sistem, posebno u područjima nauke, tehnologije, inženjeringa i matematike (STEM). Cilj je stvoriti visokoobrazovanu radnu snagu koja će moći konkurirati na globalnoj razini i poticati tehnološke inovacije. Kineski istraživački instituti i sveučilišta sve više surađuju s međunarodnim partnerima kako bi unaprijedili istraživanje i razvoj.
Održivi razvoj
Sukladno kineskom snu, kineska vlada prepoznaje važnost održivog razvoja i zaštite okoliša. Ciljevi kineskog sna su i smanjenje zagađenja, povećanje energetske učinkovitosti i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije. Kina je postala vodeći proizvođač solarnih panela i vjetroturbina te je uložila velika sredstva u istraživanje i razvoj zelenih tehnologija. Inicijative za smanjenje emisija stakleničkih plinova i borbu protiv klimatskih promjena postale su ključne komponente kineske ekonomske strategije.
Vraćanje kontrole nad svim kineskim zemljama
Kineski san podrazumijeva širenje teritorija pod kontrolom Narodne Republike Kine na područja koja se smatraju neotuđivim dijelovima kineske nacije, a vlada ih trenutno ne kontrolira. Radi se o spornim teritorijima duž kopnene granice s Indijom i Butanom, otoke Senkaku (koje Kinezi nazivaju Diaoyu) pod upravom Japan u Istočnom kineskom moru, kao i veći dio Južnog kineskog mora gdje se kineski zahtjevi za suverenitetom sudaraju sa zahtjevima Vijetnama, Filipina, Malezije, Indonezije, Bruneja i drugih država.
Iznad svega, za Kinu je najvažnije ujedinjenje s Tajvanom. Peking nije isključio upotrebu sile za realizaciju politike „Jedne Kine“. Upravo zbog ideje kineskog sna, kineska mornarica smatra da posjeduje pravo izvoditi vojno-pomorske vježbe u blizini Tajvana i u Južnom kineskom moru. Kineske vlasti tvrde kako one ne krše međunarodno pravo, nego provode mjere koje pokazuju težnju za ostvarivanjem suvereniteta nad vlastitim teritorijima na koje polažu pravo.
Kina – globalni lider svijeta
U 21. stoljeću Peking teži statusu u međunarodnoj zajednici koji odgovara njegovom položaju trenutno druge najmoćnije ekonomske sile svijeta. Kina je duboko integrirana u svjetsku ekonomiju i bez kineskih proizvoda svijet je nezamisliv.
Kineska proizvodnja čini otprilike 30% svjetske industrijske proizvodnje. Kina je najveći trgovinski partner više od 120 država. Davno su prošla vremena kada je Kina bila izolirana država čiji su vladari bili nevažni promatrači svjetskih događaja. Očekuje se da će do kraja decenije kineska ekonomija preteći američku. Kako bi Kina ojačala svoj međunarodni položaj pokrenute su brojne globalne inicijative i projekti.
Tri globalne kineske inicijative
Globalna razvojna inicijativa (GDI) predstavljena je u septembru 2021. na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Xi je predstavio inicijativu pod nazivom „Jačanje povjerenja i zajedničko prevladavanje poteškoća za izgradnju boljeg svijeta“. Njena temeljna načela su: razvoj kao prioritet (utemeljen na inovacije), orijentacija prema ljudima, ostvarivanje koristi za sve, sklad između čovjeka i prirode i ostvarivanje rezultata.
Prioritetna područja inicijative su: smanjenje siromaštva, osiguranje prehrambene sigurnosti, okončanje pandemije koronavirusa, osiguranje financija za ekonomski razvoj, borba protiv klimatskih promjena i zeleni razvoj, industrijalizacija, digitalna ekonomija. Više od 100 zemalja i međunarodnih organizacija izrazilo je podršku inicijativi.
U aprilu 2022. na godišnjem Boao forumu koji okuplja azijske države i Australiju (azijski pandan Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu), Xi je svijetu predstavio Globalnu sigurnosnu inicijativu (GSI). Službeno inicijativa ima za cilj „podržati načelo nedjeljive sigurnosti, izgraditi uravnoteženu, učinkovitu i održivu sigurnosnu arhitekturu i suprotstaviti se izgradnji nacionalne sigurnosti na temelju nesigurnosti u drugim zemljama.“
GSI ističe šest obveza: 1. zajednička, sveobuhvatna, kooperativna i održiva sigurnost; 2. poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih država; 3. poštivanje Povelje UN-a; 4. ozbiljno shvaćanje sigurnosnih problema svih država; 5. mirno rješavanje sporova među državama kroz dijalog; 6. održavanje sigurnosti u tradicionalnim i netradicionalnim područjima.
U martu 2023. Xi je predstavio Globalnu civilizacijsku inicijativu (GCI). Istaknuo je kako inicijativa podrazumijeva poštivanje različitosti civilizacija, zajedničkih vrijednosti čovječanstva, važnost nasljeđa i inovacija civilizacija, kao i čvrstu međunarodnu razmjenu i saradnju među ljudima.
Za razliku od zapadnih tvrdnji o „superiornosti određenih civilizacija i sukobu civilizacija“, Kina je pozvala na poštivanje načela jednakosti, uzajamnog učenja i dijaloga među civilizacijama. Inicijativa uvažava razlike između zemalja, uz istovremeno priznanje da one dijele zajedničke ciljeve u polju sigurnosti, mira i razvoja.
Kineski san za svijet pod vodstvom Pekinga
Tri kineske inicijative koje je osmislio osobno Xi Jinping uz svoje suradnike uvelike su zadobila simpatije svjetske javnosti i aktivnu potporu mnogih država.
Kritičari navode inicijative kao aureolu kojom Kina prikriva svoje ciljeve za globalnom dominacijom, poglavito u Africi i Aziji.
Einar Tangen, viši suradnik Taihe instituta izvrsno tumači zašto to nije istina: „U prošlom unipolarnom svijetu trebali ste poznavati samo svoju zemlju, susjede i dominantne sile. Danas, u multipolarnom svijetu gdje globalni opskrbni lanci dotiču sve, postoji potreba da svaka zemlja, svaki narod, proučava, razumije i poštuje svaki aspekt politike, ekonomije, zakona, jezika, književnosti svake druge zemlje… Samo kroz međusobno razumijevanje i poštovanje, ljudi i zemlje mogu prepoznati i razumjeti međusobne razlike, zatim ih prihvatiti i egzistirati u harmoniji.“
Inicijative su integralni dio koncepta kineskog sna i vizija su kako bi međunarodni poredak trebao izgledati prema Xiju. Tu treba dodati i ambiciozni trgovinski projekt Novi put svile koji je pokrenut 2013. i industrijski plan Made in China 2025 pokrenut 2015.
Utjecajne moćne financijske organizacije kao što su Međubankarski konzorcij Šangajske organizacije za suradnju (SCO), Nova razvojna banka BRICS-a, Azijska infrastrukturna investicijska banka (AIIB) i Fond Novog puta svile imaju sjedište u Kini i smatraju se alternativama globalnim institucijama poput UN-a, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a).
Prema Xiju svijet bi trebao biti multipolaran i u takvom svijetu Kina ne bi bila jedina dominantna ili hegemonistička globalna sila nego jedna od velikih sila (supersila) koja se uvažava u međunarodnoj zajednici i kojoj druge države ne sabotiraju njen neizbježni uspon. Iako možda ne bi bila hegemon, Kina bi do sredine 21. stoljeća definitivno postala predvodnik svijeta kao uvjerljivo ekonomski vodeća država svijeta. Vojni, tehnološki i drugi napredak također bi Kinu svrstao u najmoćnije države svijeta.
Kina – pronositelj mira u svijetu
U oktobru 2021. u govoru na konferenciji Ujedinjenih naroda održanoj povodom obilježavanja 50. godišnjice pridruživanja NR Kine UN-u, Xi se osvrnuo na kineski diplomatski uspon i govorio o predanosti Pekinga svjetskom poretku koji se temelji na miru, demokraciji i ljudskim pravima. Ujedno je odbacio unilateralizam, strano uplitanje u pitanja drugih država i politike moći.
Peking se želi postaviti kao pomiritelj zaraćenih strana.
Kineska diplomacija odigrala je važna ulogu u pomirbi Irana i Saudijske Arabije prošle godine, a nešto slično je pokušala učiniti s Ukrajinom i Rusijom. Poznati su kineski napori se da završi rat u Siriji i Jemenu. Peking se spominje kao potencijalni medijator u zaustavljanju krvavog rata u Sudanu.
Kina želi biti čimbenik mira i sigurnosti u svijetu, a ne čimbenik koji potiče ratove. Iako se kinesko vodstvo, sukladno idejama kineskog sna, redovito protivi nametanju zapadnih vrijednosti, to ne znači da Peking želi ukinuti demokratiju i ljudska prava u drugim državama. Takvo gledište je u više navrata potvrdila i sama kineska vlada.
Kinesko shvaćanje demokratije i ljudskih prava
Na domaćem planu Kinezi specifično tumače te pojmove. Xi tvrdi da je Kina demokratska jer Komunistička partija i država predstavljaju narod i vode zemlju u ime naroda. Kineski državni mediji inzistiraju na tome da liberalne demokratije zanemaruju potrebe ljudi mjereći stupanj demokratije samo na temelju održanih izbora.
Iz kineske vlade poručuju kako su privrženi ljudskim pravima što su pokazali nemilosrdnom borbom protiv pandemije, siromaštva i korupcije. Kineska vlada kvalitetnije se od većine svijeta oduprla koronavirusu tako što je uvela stroge karantene (uključujući grad Wuhan gdje se pandemija pojavila prvi put), ubrzano je gradila specijalne bolnice, uvela masovno testiranje, temeljito pratila kontakte zaraženih osoba, brzo razvila cjepivo, što je omogućilo dosta brzu stabilizaciju.
Kina je postigla izvanredan uspjeh izvukavši oko 800 miliona ljudi iz pakla siromaštva u posljednjih otprilike pet decenija. Ovaj uspjeh rezultat je kombinacije ekonomskih reformi koje su pokrenute kasnih 1970-ih, industrijalizacije, urbanizacije, ulaganja u prometnu infrastrukturu i velikodušnih socijalnih programa.
Zaključak
Kineski san predstavlja ambicioznu viziju kineskog nacionalnog razvoja koja obuhvaća politički, ekonomski, društveni i održivi razvoj. Iako se suočava s brojnim izazovima, kineski san ostaje ključni vodič kineske političke strategije u 21. stoljeću.
Ostvarenje ove vizije zahtijevat će koordinirane napore vlade, javnog i privatnog sektora, kao i prilagodbu globalnim promjenama i izazovima. Uspjeh ili neuspjeh kineskog sna imat će značajne posljedice ne samo za Kinu, već i za cijeli svijet – odredit će budućnost geopolitike i svjetske ekonomije.
