Ko je ometao san “kralju Abdullahu”?- U izvještaju za agenciju National Interest News, Adam Lemon, autor i viši analitičar za pitanja Bliskog Istoka, pozabavio se pitanjem državnog udara u Kraljevini Jordan i naglasio da se puč dogodio u Jordanu u vrijeme kada se kraljevstvo suočilo s velikim domaćim i međunarodnim izazovima, i praktično ovo može imati brojne regionalne i međunarodne posljedice.
“U subotu (3. aprila) jordanske snage sigurnosti privele su oko 20 ljudi i u kućni pritvor stavile bivšeg prestolonasljednika”, piše Adam Lemon. Kao što je Washington Post prvi put izvjestio, jordanska vlast brzo je osujetila dobro organizirani puč protiv kralja Abdullaha II. On od 1999. vlada Jordanom , a bliski je saveznik Sjedinjenih Država i Izraela u bliskoistočnom regionu.
Kao službena jordanska novinska agencija, agencija ‘Petra’ izvjestila je da je puč izveden uz jasnu potporu stranaca. Puč se dogodio u vrijeme kada se Kraljevina Jordan bori s raznim izazovima i problemima unutar i izvan zemlje.
Prema izvještaju Fararu-a, iako su jordanske sigurnosne snage insistirale da princ Hamza bin Hussein, bivši prestolonasljednik Jordana i najstariji sin kralja Husseina (bivši jordanski kralj) nije uhapšen, od njega se, kako navode izvještaji, traži da što je prije moguće okonča aktivnosti koje su dovele do podrivanja mira i stabilnosti u Jordanu.
Princ Hamza u videu kojeg je objavio BBC tvrdi kako ga je glavni štab Oružanih snaga Jordana obavijestio da ne smije napustiti svoj dom i komunicirati s drugima. On je potvrdio da mu je rečeno da zbog kritika koje je uputio na račun političkog vođstva Jordana nema pravo koristiti se društvenim mrežama. Princ Hamza kojemu su, također, prekinute telefonske linije opovrgao je bilo kakva nedjela, i posebno najavio hapšenje njemu bliskih osoba.
Iako su istrage nedavnog navodnog državnog udara u toku i očekuju se nova hapšenja, do sada su mnoge bliske i daleke vlade podržale dosadašnju vladu Jordana i samog kralja Abdullaha II.
“Pomno pratimo razvoj događaja u Jordanu i u bliskom smo kontaktu s jordanskim dužnosnicima. Kralj Abdullah bliski je saveznik Sjedinjenih Država i ima punu podršku Washingtona”, izjavio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price, nedugo nakon što je rodjeknula vijest o državnom udaru u Jordanu.
Arapske zemlje regiona također su pokazale slične reakcije. Prema Reutersu, saudijska Arabija, Egipat, Bahrein, Liban, Kuvajt, Irak, Katar, Jemen, Palestina, Vijeće za saradnju Perzijskoga zaljeva izdali su saopćenja u kojima izražavaju potporu jordanskoj vladi i njenoj stabilnosti. Izrael i njegovi dužnosnici do danas nisu komentirali jordanski puč, iako neki izvještaji sugeriraju da su ih jordanski dužnosnici izvjestili o sigurnosnoj situaciji u svojoj zemlji.
Nema sumnje da su mir i stabilnost u Jordanu u interesu sigurnosti i stabilnosti na Bliskom Istoku i Međunarodne zajednice. Jordanska vlada potpisala je mirovni sporazum s Izraelom 1994, a također je bliski američki saveznik na Bliskom Istoku. Međutim, posljednjih godina zemlja je suočena s mnogim izazovima uključujući i migrantsku krizu i pandemiju koronavirusa.
Jordan kao zemlja koja ima više od 10 miliona stanovnika trenutno je domaćin oko 1,3 miliona sirijskih izbjeglica i drugi po redu veliki izbjeglički centar smješten je u toj zemlji, a koji nažalost ne raspolaže potrebnim higijensko-zdravstvenim srestvima. Generalno uzev, ovi su se izazovi duboko odrazili na jordansku ekonomiju. Školama manjka infrastruktura, a i narod je suočen s velikim ekonomskim i životnim izazovima.
Kriza pandemije koronavirusa u velikoj je mjeri povećala opseg izazova za Kraljevinu Jordan. Iako je na početku krize izgledalo da Jordan zbog svojih strogih mjera poput zatvaranja granica ili provođenja propisa o izolaciji ima uspjeha u borbi s pandemijom, ali došlo je do značajnog povećanja oboljelih i smrtnosti usljed pandemije. Osobito se u martu Jordan suočio s novim porastom broja zaraženih koronavirusom. Do sada je u Jordanu zaraženo više od 622.000 osoba, a više od 7.000 ih je preminulo. Vlada Jordana se nada da će se pojavom učinkovitih vakcina moći nositi s erozijskom krizom pandemije koja je ozbiljno oslabila jordanske bolnice (zbog velikog priliva zaraženih) i dovela do proširenja grobljanskih kapaciteta.
Uz to protesti protiv jordanske vlade postali su gotovo uobičajena stvar u Jordanu zbog neograničenih propisa o karantinu, raširene političke korupcije, kao i ekonomskih izazova. Primjera radi, napori Ammana da dobije zajam od MMF-a koji je primorao jordansku vladu da na svom teritoriju provodi nametnutu politiku MMF-a i u velikoj mjeri štednje, naveli su mnoge Jordance na proteste. Oni optužuju Amman da prodaje zemlju stranim institucijama i da nameće pritisak svome narodu. Uz to, pojava neefikasnosti kao što su žestoko ugušivanje štrajka jordanskih učitelja i protivljenje naroda Jordana proširenju karantinskih propisa u zemlji, zajedno sa smrću devet pacijenata zaraženih koronavirusom zbog prekida opskrbe kisikom, sve je to dovelo do toga da jordansko javno mnijenje pojača svoje zahtjeve za ostavkom vlade.
Ovi unutrašnji problemi i izazovi Kraljevine Jordan praćeni su i elementarnim izazovima na vanjskopolitičkoj sceni. I prije ovoga bilo je posve jasno da jordanska vlada ni pod koju cijenu neće stati iza poznatog bliskoistočnog prijedloga Trumpove administracije o ‘sporazumu stoljeća’. Kralj Abdullah je upozorio Donalda Trumpa da ne premiješta američku ambasadu u Jerusalem. Osim toga, potpisivanje sporazuma o normalizaciji diplomatskih odnosa između Izraela i nekih arapskih zemalja, među kojima su UAE i Bahrein, sve je to dovelo do promjene situacije za Kraljevinu Jordan na Bliskom Istoku.
Donedavno, prije potpisivanja ‘Ibrahimovog sporazuma’, Jordan je bio jedna od dvije arapske zemlje koje su imale službene odnose s Izraelom. U trenutnom kontekstu u kojem je potpisan ‘Ibrahimov sporazum’ između Izraela i UAE-a i Bahreina, a postoje i nagađanja da će slijedeća zemlja u tom pogledu biti Saudijska Arabija, regionalna situacija za Kraljevinu Jordan se jako promijenila. U trenutnom kontekstu Jordan je vrlo dobro svjestan da više nema svoju nekadašnju i tradicionalnu važnost za Izrael i Sjedinjene Države. Ukoliko se ovaj trend nastavi, Jordan će morati donijeti teške odluke o svojoj ulozi i poziciji u kontekstu nove situacije na Bliskom Istoku.
U vezi s tim, Jordan mora donijeti osjetljive odluke vezano za palestinske i sirijske izbjeglice koje žive u toj zemlji ili da privuče finansijske izvore iz rubnih arapskih zemlja Perzijskog zaljeva od čijih izvora u velikoj mjeri ovisi život Kraljevije Jordan.
