PISjournal – Dok se prašina rata u regionu još nije slegla, masovno širenje vijesti o tome da su Iran i Sjedinjene Države blizu postizanja sporazuma iznenadilo je svijet. Izvor tih tvrdnji ponovo je bio američki predsjednik Donald Trump, koji je i ranije govorio da je blizu sklapanja mirovnog sporazuma s Iranom, ali se svaki put pokazalo da to nije bio slučaj.
I ovog puta Trump je primijenio svoju staru taktiku: prvo iznijeti veliku prijetnju, a zatim se povući od nje. Na svojoj platformi Truth Social tvrdio je da je ostvaren napredak u razgovorima s Iranom, dodajući da je, budući da su se sve regionalne strane složile oko okvira sporazuma, otkazao navodno planirane napade na Iran. Također je rekao da je tekst sporazuma finaliziran i da će njegovo potpisivanje biti organizirano narednih dana u Evropi.
Ove izjave dolaze usred značajnih diplomatskih aktivnosti u regionu tokom posljednjih nekoliko dana, pri čemu se posjeta katarske delegacije Teheranu i njen sastanak s visokim iranskim zvaničnicima smatraju jednim od najvažnijih pokazatelja da su posrednički kanali sada aktivni.
Istovremeno s Trumpovim komentarima, nekoliko velikih medijskih kuća dodatno je podgrijalo spekulacije objavljivanjem izvještaja, pozivajući se na dobro upućene izvore, o sadržaju navodnog sporazuma.
Axios je objavio da je nakon razgovora između iranskih zvaničnika i katarskog posrednika postignut preliminarni dogovor te da uključene strane sada razmatraju završne detalje i određuju datum potpisivanja. Prema izvorima Axiosa, iranski zvaničnici su više država obavijestili da su pregovori rezultirali okvirnim sporazumom, ali da konačno odobrenje mora dati vrhovni vođa Sejjid Modžtaba Hamenei.
Dopisnik Al Jazeere iz Teherana, Noureddine al-Dhugair, također je tvrdio da je u vezi sa sporazumom između Irana i SAD-a sada sve završeno i dogovoreno.
U međuvremenu, pažnju posmatrača privukla je i vijest o telefonskom razgovoru između katarskog emira šeika Tamim bin Hamad Al Thanija i Trumpa. Prema službenom saopćenju iz emirskog ureda, dvije strane razgovarale su o rezultatima nedavnih konsultacija i postignutim razumijevanjima između Teherana i Washingtona.
Medijske tvrdnje o 14 tačaka sporazuma
Iako zvaničnici u Teheranu i Washingtonu nisu otkrili detalje mogućeg sporazuma, nezvanični izvještaji sugeriraju da se on sastoji od 14 tačaka koje obuhvataju većinu zahtjeva koje je Iran iznosio tokom proteklih mjeseci.
Među odredbama sporazuma navodno su: trenutno zaustavljanje neprijateljstava na svim frontovima, uključujući i Liban; američka obaveza da se neće miješati u unutrašnje poslove Irana; postepeno ukidanje pomorske blokade; povlačenje američkih snaga iz područja blizu iranskih granica; ponovno otvaranje Hormuškog moreuza prema aranžmanima prihvatljivim Teheranu; suspenzija sankcija na naftu i petrohemijski sektor; oslobađanje dijela zamrznute iranske imovine; te početak sveobuhvatnih nuklearnih pregovora.
Izvještaji također navode da bi SAD i njihovi saveznici trebali predstaviti planove za doprinos obnovi iranske ekonomije u vrijednosti do 300 milijardi dolara. Pored toga, obje strane bi se obavezale na rok od 60 dana za završne pregovore o potpunom ukidanju sankcija, sudbini obogaćenog uranija i budućnosti iranskog nuklearnog programa. Iran bi ponovo potvrdio svoju obavezu da neće proizvoditi nuklearno oružje. Bio bi uspostavljen mehanizam nadzora za provođenje sporazuma, a konačni dogovor bio bi potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Ključno je da završna runda pregovora ne bi počela dok polovina zamrznute iranske imovine ne bude oslobođena, dok sankcije na naftu ne budu suspendirane i dok se ne ukine pomorska blokada. Također, pitanje iranskog raketnog programa i njegove podrške pokretima otpora navodno je definitivno uklonjeno sa pregovaračkog stola.
Teheran oprezan prema tvrdnjama Bijele kuće
Ono što je zanimljivo u vezi s nedavnim izvještajima jeste oprez Irana. Za razliku od Amerikanaca, Iranci su do sada odbijali službeno potvrditi ove navode.
U jednom od rijetkih zvaničnih komentara, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Ismail Baghaei reagirao je na Trumpove izjave rekavši da je veliki dio teksta sporazuma završen još ranije, ali da su ponovljene promjene stavova američke strane spriječile njegovo zaključenje. Dodao je da Iran nije pokazao fleksibilnost po pitanju svojih crvenih linija i da su navodi o sporazumu za sada samo spekulacije te da ništa nije konačno dogovoreno. Situacija u Hormuškom moreuzu, prema njegovim riječima, postala je nestabilnija zbog američkih poteza, a Iran još nije donio konačnu odluku o sporazumu.
Baghaei je dodao da je proces donošenja odluka u zemlji potpuno jasan. Nadležne institucije moraju donijeti zaključak o svakoj pojedinoj klauzuli teksta i svakom mogućem dogovoru. „Čim dođemo do konačnog zaključka, svakako ćemo ga službeno objaviti.“
Ovakav stav pokazuje da, uprkos medijskoj euforiji koja sugerira da je sporazum na dohvat ruke, između dvije strane i dalje postoji značajan jaz po nekoliko ključnih pitanja, što bi moglo predstavljati najveću prepreku u završnoj fazi pregovora.
Washington i dalje nepouzdan
Trump, poznat po čestim promjenama stavova i čak potpunim zaokretima kojima pokušava zbuniti protivnike miješajući stvarnost i neistine kako bi ostvario svoje ciljeve, samo nekoliko sati nakon optimističnih izjava o finaliziranom sporazumu ponovo je zauzeo oštar ton prema Iranu:
„Uslovi koje je Iran pustio u javnost preko lažnih medija nemaju NIKAKVE veze s uslovima koji su dogovoreni, napismeno… Ono što su rekli, uključujući njihovu slabu i jadnu izjavu da postoji sporazum, nema nikakve veze s istinom… S njima ne postoji pregovaranje u dobroj vjeri.“
Trumpov bijes ima jasan razlog. Neki od najvažnijih uslova koje su mediji objavili u očiglednoj su suprotnosti s crvenim linijama koje je Bijela kuća ranije postavila za bilo kakav sporazum s Iranom.
Jedan od najvećih sporova odnosi se na iranske zalihe obogaćenog uranija. Trump je više puta tvrdio da bi iranski uranij obogaćen do 30 posto trebao biti iznesen iz Irana i prebačen u SAD. Teheran je jasno odbacio taj prijedlog, navodeći da ga neće prebaciti čak ni u treću zemlju.
Druga tačka neslaganja jeste status Hormuškog moreuza. Nakon nedavnih regionalnih događaja, Iran je poručio da se sigurnosni uslovi u ovom plovnom putu nikada neće vratiti na stanje prije rata te da pomorski saobraćaj mora biti redefiniran prema novim pravilima i aranžmanima. Washington, međutim, insistira na potpunoj slobodi plovidbe kakva je postojala ranije, odbacujući bilo kakva ograničenja ili naknade za prolazak brodova kao neprihvatljive.
Oslobađanje zamrznute iranske imovine predstavlja još jednu veliku prepreku. Trump se više puta protivio vraćanju tih sredstava, a neki mediji su čak izvijestili da Bijela kuća razmatra mogućnost da ih preusmjeri arapskim zemljama koje su pretrpjele štetu tokom nedavnog rata.
Pored tehničkih i političkih sporova, pitanje povjerenja ostaje jedna od najvećih prepreka mogućem sporazumu.
To nepovjerenje postaje još izraženije kada iranski zvaničnici, ukazujući na nepouzdanost Washingtona, podsjećaju na ono što nazivaju dvjema prethodnim izdajama za pregovaračkim stolom od strane Bijele kuće. Oni tvrde da su Sjedinjene Države nastavile vojnu agresiju protiv Irana i Osovine otpora čak i tokom primirja. Zbog toga iranski zvaničnici i dalje opisuju svoje oružane snage kao potpuno spremne za rat i u stanju pune vojne pripravnosti.
Suština nedavnih događaja jeste da međunarodni posmatrači i mediji smatraju da su izgledi za sporazum između Irana i SAD-a danas veći nego u bilo kojem trenutku od dvanaestodnevnog rata prošle godine. Ipak, trajna neslaganja oko strateških pitanja i dalje onemogućavaju donošenje konačne procjene o tome kuda pregovori vode.
U sadašnjim okolnostima, imajući u vidu duboke razlike između strana, kao i rat narativa koji dominira atmosferom primirja, svaka procjena o mogućnosti i prirodi sporazuma bila bi preuranjena. Međutim, ishod takvog sporazuma mogao bi postati jedna od najvažnijih geopolitičkih i sigurnosnih prekretnica u regionu u godinama koje dolaze te značajno utjecati na dinamiku moći i regionalnu stabilnost.
Ekskluzivno PISjournal
