PISjournal – Rat u Gazi nanio je ogromnu ekonomsku cijenu ne samo Izraelcima, već je značajno ispraznio i džepove Amerikanaca. Prema američkim izvorima, sukob je najbližeg saveznika Izraela koštao preko 30 milijardi dolara u protekle dvije godine.
Sada kada je proglašen prekid vatre između zaraćenih strana Hamasa i izraelske okupacije u skladu s Trumpovim sporazumom, korisno je istaknuti finansijsku podršku Washingtona Tel Avivu tokom rata.
Preko 30 milijardi dolara pomoći Izraelu
Izvještaj koji je objavila Watson škola za međunarodne i javne poslove na Univerzitetu Brown zaključuje da je rat u Gazi nametnuo značajan uticaj na američke poreske obveznike. U izvještaju se navodi da su između oktobra 2023. i septembra 2025. godine SAD pružile Izraelu, kao svom glavnom savezniku u regiji Zapadne Azije, vojnu pomoć u vrijednosti od 12,7 milijardi dolara.
Istovremeno, SAD su potrošile dodatnih 9,65 do 12,07 milijardi dolara na operacije u Jemenu, Iranu i drugim dijelovima regije u znak podrške Izraelu tokom rata u Gazi.U konačnici, ukupna suma koju su SAD direktno i indirektno potrošile na podršku Izraelu tokom sukoba u Gazi procjenjuje se na između 31,35 i 33,77 milijardi dolara.
William Hartung, koautor izvještaja i viši saradnik na Quincy institutu, rekao je za Newsweek: „U normalnim okolnostima, na osnovu desetogodišnjeg sporazuma potpisanog tokom Obamine administracije, Tel Aviv prima samo 3,8 milijardi dolara vojne pomoći od SAD-a. Međutim, ova cifra se umnožila tokom rata u Gazi“.
Dodao je da je u prvoj godini rata u Gazi američka pomoć Izraelu skočila na 17,9 milijardi dolara, što je najveći nivo američke pomoći Tel Avivu u jednoj godini. Pomoć se vratila na uobičajenih 3,8 milijardi dolara u drugoj godini rata jer je Izrael još uvijek mogao koristiti sredstva iz prve godine sukoba.
Nezadovoljni Amerikanci
Iako su i sadašnja administracija i prethodna, koju je predvodio Joe Biden, u protekle dvije godine pružile najveću pomoć Izraelcima, ankete pokazuju da stav Amerikanaca prema Tel Avivu ne odgovara toj velikoj podršci.
Istraživanje New York Timesa objavljeno prošle sedmice pokazuje da je od početka rata 7. oktobra najmanje 47 posto Amerikanaca podržalo početak operacija. Ali dvije godine kasnije, samo 34 posto Amerikanaca je za izraelski rat u Gazi.Nasuprot tome, 36 posto Amerikanaca izražava simpatije prema Palestincima nakon dvije godine rata.
Anketa dalje otkriva da se većina Amerikanaca – najmanje 51 posto – protivi povećanju američke ekonomske i vojne podrške Izraelu dok sukob ulazi u treću godinu. Ovo domaće nezadovoljstvo poklapa se s rastućom međunarodnom osudom i upornim protestima širom SAD-a protiv izraelskih ratnih zločina u Gazi, navodeći kao razlog napade na civile i opsadu civilnog stanovništva.
Hartung tvrdi da američka pomoć Izraelu tokom rata u Gazi nije služila američkim interesima. „Značajan dio te pomoći omogućio je humanitarnu katastrofu u Gazi“, izjavio je Hartung, dodajući da će to godinama koje dolaze podsticati neprijateljstvo prema SAD-u širom zapadne Azije i šire.
Skupe operacije za SAD
Prema podacima, operacije protiv Jemena i Irana bile su posebno skupe. Izvještaji ukazuju na to da su ciljane lokacije u Iranu bombardovane municijom vrijednom stotine miliona dolara korištenjem skupih borbenih aviona F/A-18 Super Hornet, a najmanje tri od ovih aviona su izgubljena tokom sukoba s jemenskim pokretom otpora Ansarullah.
Medijski izvještaji također ukazuju na to da je direktna upotreba presretačkih raketa od strane Union Statea i Izraela za suzbijanje iranskih lansiranja raketa značajno iscrpila zalihe Pentagona. Istovremeno, Washington je održao svoje obaveze da isporuči potrebne rakete i oružje Ukrajini i Tajvanu. Ovi sukobi zajedno su doveli do smanjenja rezervi oružja američkog Ministarstva rata.
Linda Bilmes, viša predavačica na Harvardovoj školi Kennedy, komentirala je izvještaj o ratnim troškovima rekavši: „Američka javnost ima pravo znati kako se američka sredstva koriste u ovim sukobima i shvatiti da američke vojne aktivnosti na Bliskom istoku nose značajne finansijske troškove za američke poreske obveznike. Ovi troškovi se često prikrivaju i moraju se odmjeriti u odnosu na svaki napredak koji postignu prema cilju mira u regiji“.
Ratni troškovi čak i nakon prekida vatre
Iako se sukob u Gazi približava prekidu vatre i kraju vojnih operacija, regionalne obaveze SAD-a, čak i u poslijeratnom scenariju, mogle bi se povećati. Nedavna odluka Trumpa da garantuje sigurnost Katara nakon zračnog napada u Kataru 9. septembra mogla bi biti među faktorima koji će motivirati veće američke vojne troškove u regiji nakon rata u Gazi.Nadalje, Izrael ne bi mogao nanijeti ovaj nivo razaranja i humanitarne katastrofe Gazi bez američkog oružja i finansijske pomoći.
Dokumentovani dokazi o pomoći Washingtona Izraelu tokom rata mogli bi dovesti do međunarodnih pravnih obaveza Washingtona da finansira poslijeratnu obnovu Gaze. Iz ove perspektive, američki finansijski troškovi u zapadnoj Aziji će nastaviti svoju uzlaznu putanju čak i nakon završetka rata u Gazi.
Također, SAD će biti posvećene zamjeni oružja i dijelova izraelske vojske, a to je jedan od vjerovatnih slučajeva koji će uzrokovati troškove za SAD nakon rata. Nadalje, dopunjavanje izraelskog raketnog i taktičkog arsenala bit će još jedna stavka koja će nametnuti troškove američkim poreskim obveznicima nakon rata.
Ekskluzivno PISjournal
