PISjournal – Nakon četverogodišnje pauze tokom koje je protiv njega bilo pokrenuto nekoliko sudskih postupaka,Donald Trump je ponovo zasjeo u predsjedničku fotelju.
Njegova inauguracija 20.januara svakako je bila posebna,počev od njegovog plesa sa mačem do Elonovog tzv.nacističkog pozdrava.Također,prvi dan svog zvaničnog predsjedavanja potpisao je niz odluka – napuštanje Svjetske zdravstvene organizacije,pomilovanje za uhapšene tokom napada na Kapitol,napuštanje Pariškog klimatskog sporazuma,proglašavanje izvanrednog stanja na granici s Meksikom zbog migranata i ukidanje 78 odluka koje je donijela administracija Joe Bidena.
Nije iznenađujuće jer ovaj put Trump se bolje pripremio tako što je pažljivo odabrao ljude oko sebe,tim lojalista koji će mu pomoći da ostvari svoju agendu.
“Američki narod nam je dao svoje povjerenje, a mi ćemo im zauzvrat dati najbolji prvi dan, najveću prvu sedmicu i najneobičnijih prvih 100 dana bilo kojeg predsjedavanja u američkoj historiji”, rekao je Trump okupljenima.
Koliko su realna Trumpova obećanja?
Za njegovu bazu, njegov ambiciozni niz izvršnih naredbi mogao bi biti ostvarenje sna, dok bi za njegove protivnike to mogla biti noćna mora od koje su strahovali otkako je pokrenuo svoju prvu kampanju prije deset godina.
Realno, međutim, koliko daleko može ići u izvršavanju svojih obećanja?
S više od 50 izvršnih naredbi (sa nekim izvještajima koji navode broj na oko 100) na stolu za dan inauguracije, nejasno je kako će Trump sve učiniti odjednom. Ovo možda i nije najgori scenario za njegove protivnike, kaže Richard Groper, predavač političkih nauka na Državnom univerzitetu Kalifornije u Los Angelesu.
Groper smatra da će se takav način rada Trumpu obiti o glavu i da na kraju neće moći ništa uraditi.S druge strane smatra da ukoliko Trump odabere dvije ili tri tačke na dnevnom redu,imat će veće šanse za uspješno sprovođenje istih.Previše zalogaja odjednom rezultirat će neredom.
Bitno je napomenuti da su već 22 savezne države gdje vladaju demokrati podnijele tužbu protiv Trumpa,zbog njegove odluke o ukidanju prava na državljanstvo po rođenju.
Trumpovo političko iskustvo
Jedna stvar koja ide u prilog Trumpu je da kao predsjednik u drugom mandatu više ne uči na poslu. Nakon svog prvog mandata, čini se da bira lojaliste (ili barem one koji su lojalni njegovoj agendi) umjesto državnih službenika s iskustvom u svojim relevantnim oblastima.
U svom prvom mandatu vidio je da više članova njegovog tima daje ostavke, dok su drugi govorili protiv njega. Da mu se ne bi ponovila ista stvar,ovaj put je odabrao ljude koji će bez pogovora,na njegovu naredbu samo reći – yes Sir!
Među nekim od njegovih kontroverznijih izbora je Pete Hegseth, potencijalni kandidat za ministra odbrane. Dugogodišnji voditelj Fox Newsa i vojni veteran koji je služio u Iraku i Guantanamu nedavno je bio na meti u Senatu zbog nekih kontroverznih izjava.
Hegseth je protivnik raznolikosti, jednakosti i inkluzije u vojsci, a u posljednjoj je knjizi propitkivao je li aktualni ministar obrane izabran samo zato što je crnac.
Optužuje ga se i za pretjeranu konzumaciju alkohola i loše financijsko upravljanje u organizacijama vojnih veterana. Hegseth je obećao da će apstinirati od alkohola te priznaje da je radio financijske greške, no odbacuje da je za nešto kriv.
Također,Hegseth najavljuje da će vratiti ratničku kulturu američkoj vojsci te da će odgovarati oni koji je ne zadovoljavaju.Ono što je bitna Hegsethova karakteristika jeste njegova potpuna lojalnost Trumpu.
Još jedan kontroverzni Trumpov izbor je Pam Bondi koji je dobio funkciju državnog tužioca. Bondi, koji je zamijenio Matta Gaetza kao Trumpovog odabira za tu poziciju, služio je u njegovom timu za odbranu kada su vladini službenici pozvali na Trumpovu smjenu (impeachment) 2020. godine.
Tehnološki milijarder Elon Musk, pozvan da pomogne u vođenju Odjeljenja za vladinu efikasnost koji će se formirati, općenito se smatra da je dobio svoju poziciju zbog svojih ogromnih donacija (više od 250 miliona dolara) Trumpovoj predsjedničkoj kampanji. Usred glasina o borbi za moć između Muska i Trumpa, ostaje da se vidi koliko će dugo trajati Muskova lojalnost.
Koliko je poznato,Elon je ne tako davno bio protiv Trumpa.Čak je podržavao kampanju Trumpovog protivnika u redovima republikanaca,Ron DeSantisa kada je najavio da će se kandidovati za predsjednika.Međutim,kasnije su odnosi između Trumpa i Muska naglo otoplili.
Njegov tim lojalista takođe se proteže na vanjskopolitičke pozicije, sa novom klasom diplomata koji zauzimaju tvrdolinijaške konzervativne pozicije o Bliskom istoku, zajedno sa fundamentalnim hrišćanskim pogledima na Izrael.
Osim lojalista visokog profila, ključni dio plana tranzicije je implementacija Projekta 2025 (nešto za što je Trump negirao da je znao, iako su ga vodili članovi tima iz njegove prve administracije), kojim se kvalifikovane državne službenike zamjenjuju lojalisti.
Svijet gleda
Druge zemlje koje su izgubile funkcionalne demokratije, poput Mađarske pod Viktorom Orbanom, prošle su sličnu rekonfiguraciju sa svojim državnim službenicima, iako ostaje da se vidi hoće li se ista stvar dogoditi i u SAD-u.
Za sada, mnogi posmatrači nisu sigurni šta da predvide, s obzirom na prirodu nevjerovatnog Trumpovog povratka bez presedana.
Mogu li birokratija ili organizirana opozicija spasiti demokratiju? U ovom trenutku nije jasno. Za sada, znakovi ne izgledaju dobro za one koji se protive Trumpovoj agendi.
Polomljena Demokratska partija bez jasnog vođstva, republikanske većine u oba doma Kongresa, Vrhovnog suda sa konzervativnom većinom i tima lojalista na izvršnom nivou.
Uz lojaliste koji stoje na čelu američkog carstva,ko će biti glas razuma?
Ekskluzivno PISjournal
