PISjournal – U ovom dokumentu su odabrani neki važni evropski događaji, događaji koji prelaze granice zemalja u kojima se odvijaju, a odnose se na ulogu Turske, te odluka poljske vlade da uhapsi Netanyahua ako se usudi da dođe.
O Auschwitzu se govori na temelju odluke da će se jedan od događaja odnositi na susjednu Hrvatsku, predizbornu situaciju i kandidate za predsjednika koji se bore za petogodišnji mandat. Krilnu podršku pružit će nominacija italijanskE premijerke Meloni za Evropsku ličnost godine, što zapravo dovoljno govori o stanju u Evropskoj uniji.
Politička kriza u Njemačkoj i radikalni potezi
Pala je vlada Njemačke, a sa sobom to nosi nove krize, te najave novih poteza koji se tiču ne samo Njemačke, već i onih koji su strani državljani, a trenutno borave u njoj. Stranka CDU je objavila svoj plan pred vanredne izbore u Njemačkoj, a među brojnim idejama nalazi se i prijedlog da se obustavi uvođenje dvojnog državljanstva, koje je posebno važno za bh. dijasporu u ovoj zemlji. Prema zakonu kojeg je Bundestag usvojio u junu ove godine, uvedena je mogućnost dvojnog državljanstva u Njemačkoj, čime se brojnim osobama rođenim u Bosni i Hercegovini otvorila mogućnost vraćanja bh. državljanstva kojeg su se morali odreći u prošlosti. Ipak, CDU je u svom predizbornom planu, a u sklopu generalne promjene pristupa migracijama, najavio da će ovu odluku revidirati i vjerovatno ukinuti.
Poseban fokus CDU-a, prema objavljenom planu, je na migracijama, gdje se može vidjeti značajna promjena od prijašnjeg liderstva ove stranke. Dok je Angela Merkel, bivša kancelarka Njemačke i nekadašnja liderka CDU-a, imala poprilično otvorenu migracionu politiku, novo liderstvo stranke odlučilo je promijeniti pristup. To u suštini znači, a kako i piše u samom planu, značajno smanjenje u broju migranata koje bi Njemačka primala na godišnjem nivou. Pored toga, CDU je najavio i da će “zamrznuti” prihvatanje azilanata na granici i da će reformirati pravila za migraciju u Njemačku, u slučaju pobjede na februarskim izborima. Ovo nam govori da trenutna paradigma djelovanja njemačkih vlasti ne zadovoljava građane, te da će se oni u budućnosti okrenuti novim praksama, koje će biti osjetne i za sve one koji borave ili se žele doseliti u Njemačku. U konačnici, u posljednjih nekoliko mjeseci ekonomska i politička nestabilnost opterećavaju njemačku svakodnevnicu, te će u 2025. biti veliki izazov kako stabilizirati prilike u ovoj državi.
Izbori u Hrvatskoj
Predsjednički izbori u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 29. decembra. Ove godine na listi se nalazi osmero kandidata. To su aktuelni predsjednik Zoran Milanović, kandidat SDP-a i partnera, Dragan Primorac, kandidat HDZ-a i partnera, Miro Bulj, kandidat Mosta, kandidatkinja Možemo Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje Branka Lozo te nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo. Ako niti jedan kandidat za predsjednika Republike Hrvatske ne dobije većinu glasova svih birača koji su glasali, izbori se ponavljaju nakon 14 dana.
Ako je na izborima učestvovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasanju dobila najviše glasova. Dosadašnji predsjednici su bili: Franjo Tuđman (predsjednik od 1992. do 1999. godine), Stjepan Mesić (predsjednik od 2000. do 2010. godine), Ivo Josipović (predsjednik od 2010. do 2015. godine), Kolinda Grabar – Kitarović (predsjednica od 2015. do 2020. godine) i Zoran Milanović (aktuelni predsjednik od 2020. godine). Istaknutog favorita trenutno nema, ali je jasno kako su najbliži za drugi krug kandidat SDP-a Milanović i kandidat HDZ-a Dragan Primorac. U kontekstu Bosne i Hercegovine teško je procijeniti koji bi rezultat najviše odgovarao jačanju odnosa dvije države. Jasno je kako su odnosi bili poprilično dobri u periodu od 2000. do 2015. godine, kada su Hrvatsku vodili Mesić i Josipović. Trenutno ne vidimo ko bi mogao nastaviti njihov put i odrediti se Bosni i Hercegovini prijateljski. Kada je riječ o predizbornoj kampanji, puno je teških riječi, netrpeljivosti i optužbi, a finalne debate bit će održane u petak, dan prije izborne šutnje. Nakon debata bi se trebalo znati da li je neko u prednosti u odnosu na ostale kandidate.
Poruka Netanyahu da će biti uhapšen ako dođe u Poljsku, ali i u još neke države EU
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu neće prisustvovati događaju povodom 80. godišnjice oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitz u Poljskoj zbog straha da će biti uhapšen i izručen Međunarodnom krivičnom sudu (ICC). Wladyslaw Bartoszewski, zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova, koji organizuje ceremoniju, rekao je poljskim novinama Rzeczpospolita da je Varšava predana poštivanju odluka ICC-a. To je protumačeno kao poljska poruka Izraelu da će njihov lider biti uhapšen ukoliko se pojavi na pomenutoj manifestaciji u Auschwitzu. Prošlog mjeseca haški sud izdao je naloge za hapšenje Netanyahua i Yoava Gallanta, bivšeg izraelskog ministra odbrane. Njih su dvojica optuženi za “ratni zločin izgladnjivanja kao metode ratovanja i zločine protiv čovječnosti ubojstava, progona i drugih nehumanih djela” tokom izraelskog rata u Gazi, koji je započeo nakon napada predvođenih Hamasom 7. oktobra. Svih 124 člana Rimskog statuta, ugovora koji je osnovao ICC, sada su prisiljeni uhapsiti dvojicu izraelskih čelnika i predati ih sudu. Među potpisnicama je i Poljska. Gallant i Netanyahu izbjegavali su putovati u Evropu ili se tamo zaustavljati na putu za Sjedinjene Američke Države, koje nisu potpisnice Rimskog statuta. Nekoliko potpisnika, uključujući Nizozemsku, Francusku, Veliku Britaniju, Irsku i Belgiju, naznačili su da će poštivati presudu ICC-a. Ovo predstavlja udar na cionistički zločinački režim koji će prema ovoj odredbi morati odgovarati za genocidne aktivnosti prema Palestincima u proteklih godinu dana. Izraelski zločinački režim populistički i neutemeljeno ove optužbe i opredjeljenja da se istraje na pravdi naziva “antisemitizmom” što je velika laž!
Italijanska desničarka i premijerka Meloni najutjecajnija u Evropi tokom 2024. Godine
Ugledni magazin Politico tradicionalno svake godine vrši odabir osoba koje su obilježile politiku u Evropi te ih klasificiraju u određene kategorije. Jedna od kategorija odnosi se i na najmoćniju osobu u Evropi, a to je ove godine italijanska desno orijentirana premijerka Giorgia Meloni. U opisu djelovanja Giorgie Meloni, Politico ističe kako je za manje od jedne decenije liderka desničarske stranke Braća Italije prošla put od smjene kao ultranacionalističkog zaluđenika do toga da je izabrana za premijera Italije i da se etablirala kao figura s kojom Brisel, a sada i Washington, mogu poslovati.
Vremenom, Meloni je dobila i povjerenje Brisela te je od nepoželjne osobe postala savršen partner za Brisel, iako je u početku oko toga bilo dosta skeptičnosti. Ono što ostaje pitanje jeste i to da li će Meloni utjecaj početi koristiti i van Italije, a naročito u odnosima s novim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom. Sigurno je da će Trump na Meloni gledati poprilično pozitivno. Šta je ovdje zapravo važno? Činjenica da evropska javnost sve više prihvata desničarske političare kao kredibilne lidere, te da će se taj trend sasvim sigurno nastaviti i u budućnosti gdje će desničari sve više vladati Evropskom unijom, što će biti veliki izazov za evropske muslimane u budućnosti.
Evropski pogled na Siriju i uloga Turske
Evropom je odjeknula vijest o oslobađanju Sirije od režima poredice Assad, a promjena vlasti je dočekana poprilično pozitivno. Ono što karakteriše mišljenje javnosti jeste da od novonastale situacije u Siriji najviše koristi ima i imat će Turska, ali i Izrael koji će moći donekle ispuniti svoje određene ciljeve u kontekstu Sirije. S druge strane, Turska se pozicionirala kao ključna država u Siriji, te javnost zaključuje kako je ovim događajima i podrškom strani koja je preuzela vladavinu Sirijom, Turska zapravo ojačala dodatno svoju vanjskopolitičku poziciju.
Šef turske obavještajne službe Ibrahim Kalin pojavio se u Emevijskoj džamiji u sirijskoj prijestonici Damasku 12. decembra ove godine, samo četiri dana nakon pada režima bivšeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Kalin nije samo obavio molitvu, nego je obišao ulice Damaska u automobilu koji je vozio vrhovni zapovjednik nove uprave u Siriji Ahmed al-Sharaa, dok su se Sirijci okupljali da ih dočekaju. Ovo ukazuje da Turska želi da se približi narodu Sirije, te da na ovom prostoru ostvari dugoročne interese i utjecaj. Evropa nema ništa previše protiv razvoja događaja u Siriji, ali se boji ekspanzije terorističkog ISIL-a, koji bi se mogao ponovo pojaviti u Siriji, te proširiti izvan nje prema Evropi.
Ipak, jasno je kako će se s opreznošću gledati prema potezima Turske od strane Brisela, ali sve dok SAD nemaju ništa protiv ovakve situacije, neće se ni Brisel miješati, već će gledati sve ovo s dozom odobravanja.
događaja događaja događaja događaja događaja događaja
Ekskluzivno PISjournal
