PISjournalU ovom tekstu donosimo nekoliko ključnih događaja na evropskoj političkoj sceni, koji su poprilično razbudili inače uspavani januarski period, koji po običaju ne obiluje velikim događajima i geopolitičkim tenzijama.

Ovoga puta bilo je znatno drugačije te vam prezentiramo pet događaja koji su poprilično okupirali javnost u Evropi, a u određenim slučajevima i izvan nje! Shodno tome, pišemo o rastu evropske radikalne desnice, pobjedi Zorana Milanovića u predsjedničkom utrci u Hrvatskoj, inauguraciji Trumpa i reperkusijama iste po Evropu, mađarskom odustajanju od uvođenja veta za sankcije Rusiji, te uzbuni oko Grenlanda i prijedlozima da se zbog Trumpovog djelovanja na ovo područje upute vojne trupe Kraljevine Danske.

Rast desnice u Austriji i Njemačkoj

Nedavni izbori u Austriji i Njemačkoj vratili su krajnju desnicu u centar javne debate.Italijanski politikolog Giovanni Sartori je tvrdio da su političke stranke relevantne kada mogu uticati na formiranje (nacionalne) koalicije. To su mogli učiniti na dva načina, direktno i indirektno. Direktno, stranke mogu imati “koalicioni potencijal”, što znači da se vide kao potencijalni koalicioni partneri. To je, naprimjer, slučaj sa austrijskom Slobodarskom strankom (FPÖ), koja je već ranije bila član nacionalne vlade i koju konzervativna Austrijska narodna stranka (ÖVP) trenutno smatra prihvatljivim koalicionim partnerom. Alternativno, stranke mogu imati “potencijal za ucjenu”, što znači da mogu utjecati na formiranje koalicije tako što onemogućuju neke preferirane koalicione opcije. To je slučaj u velikom dijelu Istočne Njemačke, prije svega Brandenburgu, gdje bi se Socijaldemokratska partija (SPD) mogla osjećati prisiljenom da vlada s lijevo-konzervativnim savezom Sarah Wagenknecht (BSW) kako bi zaobišla krajnje desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD). Rast radikalne desnice posebno treba da zabrinjava Bosnu i Hercegovinu, Bošnjake i muslimane, jer rast desnih politika povlači za sobom širenje islamofobije, koja je sredstvo koje desničari koriste protiv evropskih muslimana.

Evropa i Trump

Evropa vjeruje da je spremna za drugi novi mandat Donalda Trumpa. Nakon što je preživjela jednu Trumpovu administraciju, evropski kreatori politika smatraju da imaju recept za navigaciju kroz ponavljanje tog scenarija. Međutim, kako piše Foreign Policy (FP), njihovo povjerenje nije opravdano. U analizi se ističe da je Evropa fokusirana na pogrešne ciljeve i ometena političkim krizama, te da će Washington vjerovatno smanjiti prisustvo svojih trupa i zahtijevati još veće troškove za odbranu. Upravo ova analiza oslikava da je Evropska unija u jednoj vrsti paranoje kada je riječ o Trumpu. Od Trumpove izborne pobjede u novembru prošle godine, evropski lideri su bili proaktivni, angažirajući se u užurbanoj diplomatiji i obećavajući Trumpu razne političke ustupke kako bi spriječili povećanje carine i povlačenje američkih trupa, čime je prijetio tokom svoje predsjedničke kampanje.Na vrhu liste ustupaka su obećanja o povećanju troškova za odbranu, što je jedno od Trumpovih dugogodišnjih zahtjeva. Posljednjih sedmica, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte jasno je dao do znanja da Evropa zna da mora više trošiti. S mnogim zemljama koje sada troše 2 posto BDP-a na odbranu, evropski kreatori politika razmatraju povećanje tog cilja na 3 posto, nadajući se da će veći budžeti—iako još uvijek niži od Trumpovog ultimatuma od 5 posto—zadržati američke vojne snage posvećene odbrani kontinenta.Evropa se također nada da će ekonomski usklađivanjem i angažmanom s Washingtonom izbjeći sukobe oko trgovine i odbrane. Christine Lagarde, predsjednica Evropske centralne banke, naprimjer, pozvala je Evropu da usvoji “strategiju čeka”, kupujući više američkog prirodnog gasa i oružja kako bi ostala u dobrim odnosima s Trumpom. Drugi evropski kreatori politika pozvali su svoje kolege da energičnije slijede američke izvozne kontrole i inicijative za smanjenje rizika prema Pekingu, implicirajući mogući dogovor: evropska pomoć—ekonomska, ako ne i vojna—u okviru američke agende “obuzdavanja Kine” zauzvrat za podršku SAD-a protiv Rusije.Šta nam ovo govori? Da Trump ucjenjuje EU, te da ona na ovaj način ispada poprilično nesposobna pred američkim zahtjevima. Ovakvo ponašanje će samo Trumpa još više “osokoliti” da bude istrajan u svojim razmaženim zahtjevima.

Ubjedljiva pobjeda Zorana Milanovića

Zoran Milanović (SDP) ubjedljivo je pobijedio na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, čime je postao drugi put predsjednik ove zemlje.U drugom krugu izbora skupio je 71,9 odsto glasova ili 1,122,859, dok je njegov protivkandidat Dragan Primorac (HDZ) dobio tek 24,4 odsto podrške birača, što je u brojkama 380.752, pokazuju konačni rezultati Državne izborne komisije.Međutim, Primorac je odnio pobjedu u Bosni i Hercegovini. Prema podacima, kandidat HDZ-a i partnera osvojio je 10.227 ili 73,58 odsto glasova, dok je aktuelni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović dobio 3.671 glasova iz BiH ili 26,42 odsto.Milanovićev stav je bio destruktivan prema Bosni i Hercegovini i Bošnjacima, ali je jasno da se bilo koji drugi kandidat ispred HDZ-a ne bi ponašao ništa drugačije. Ovo nam ukazuje na to da hrvatsko društvo trenutno nije spremno za nekog novog Mesića ili Ivu Josipovića, koji su radili na unaprijeđenju odnosa sa Bosnom i Herceogovinom. Kada je riječ o Milanoviću, Evropa nije najsretnija s njim, jer je on tokom svojeg prethodnog mandata s različitim kontradiktornim izjavama zbunjivao zvanični Brusseles i zvaničnike EU. Podsjećanja radi, njegove izjave o ratu u Ukrajini, svrtstale su ga na stranu proruskih igrača na Balkanu. Mi u Bosni i Hercegovini stoga ne možemo očekivati boljitak u odnosima, osim da se nadamo da će odnosi tokom novog mandata biti bolji nego je to bilo u prethodnom periodu.

Mađarska odustala od veta

Važna vijest za ostatak Evropske unije jeste odluka Mađarske da im se pridruži u kontekstu sankcionisanja Rusije u narednom periodu. Države članice Evropske unije dogovorile su u ponedjeljak produženje sankcija protiv Rusije za daljnjih šest mjeseci nakon što je Mađarska odustala od veta, čime je izbjegnuta kriza koja bi imala nesagledive posljedice po reputaciju Unije. Dogovor je postignut na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) koji se sastao prije sastanka ministara vanjskih poslova.Nakon što je Mađarska povukla prijetnju vetom, ministri su odmah potom formalno usvojili odluku.Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto objasnio je povlačenje prijetnje da će blokirati obnovu sankcija time da je njegova zemlja dobila garancije u pogledu energetske sigurnosti.Da produženja sankcija nije izglasano, Putin bi mogao povući 210 milijardi zamrznutih sredstava ruske centralne banke.Mađarski premijer Viktor Orban najavljivao je već dugo da ne želi da se o produženju raspravlja prije nego što Donald Trump preuzme dužnost.Ipak, to se desilo, te je Mađarska stala uz ostatak EU u ovom trenutku, što je za cjelokupnu EU veoma važna vijest. Ostaje da se vidi kako će to utjecati na odnose Orban-Putin u narednom periodu. Inače je Mađarska do sada više puta izbjegavala da u potpunosti bude kontra Rusije, radi vlastitih interesa i veza s Moskvom, te posebno zbog saradnje u oblasti energetike.

Iskušenje zvano Grenland

 Danske su vlasti u ponedjeljak priopćile da će izdvojiti 14,6 milijardi danskih kruna (1,96 milijardi eura) na jačanje vojne prisutnosti na Arktiku, uslijed ponovnog iskazivanja interesa predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa za kontrolu nad Grenlandom, teritorijem pod djelomičnom danskom upravom. Trump je ovog mjeseca izjavio da je Grenland od vitalne važnosti za sigurnost SAD-a i da Danska mora odustati od kontrole nad tim strateški važnim arktičkim otokom.

Nakon više od decenije drastičnih rezova u izdvajanjima za odbranu, Danska je prošle godine najavila da će u vojsku uložiti 190 milijardi danskih kruna (25,4 milijardi eura) u desetogodišnjem razdoblju, od čega je dio sada prenamijenjen za to arktičko područje.Kada je riječ o stavovima Evrope u kontekstu američkih najava o Grenlandu, jasno je da ovakve Trumpove inicijative nije niko spreman da podrži. Najvažniji je ovdje stav građana, a prema analizama objavljenim, nema puno onih na Grenlandu koji bi voljeli da se zavijori američka zastava.

Anketa je pokazala da 85 posto Grenlanđana ne želi da njihov artički otok – poluautonoman danski teritorij – postane dio Sjedinjenih Država, objavio je danski dnevni list Berlingske. Anketa koju je provela organizacija Verian, a naručio danski list, pokazala je da je samo 6 posto Grenlanđana za to da postanu dio SAD-a, dok je 9 posto neodlučno, izvijestio je Berlingske u utorak. Da je cjelokupna situacija opterećavajuća i nimalo ugodna za Evropu, svjedoče i najave o mogućem vojnom prisustvu na Grenlandu. Predsjedavajući Vojnog komiteta Evropske unije general Robert Briger izjavio je kako bi trebalo razmotriti stacioniranje evropskih trupa na Grenlandu.Briger je ukazao na ogromne resurse Grenlanda i značajne trgovačke puteve.Procjene ukazuju da se do pripajanja neće desiti, te da je ovo “probni balon” za Trumpa, koji na ovaj način želi ispitati javno mnijenje o njegovim ambicijama, koje su uistinu hegemonske.

događaja događaja događaja događaja događaja događaja

Ekskluzivno PISjournal