Kriza u Mijanmaru: Rezolucija UN-a nastoji zaustaviti protok oružja ali nisu adekvatno odgovorili na problem Rohinja- Mjesecima nakon što je mijanmarska vojska preuzela vlast i odvela ovu azijsku zemlju u haos i dok se nacija suočava sa sve većim rizikom od ulaska u građanski rat, Generalna skupština Ujedinjenih nacija konačno je usvojila rezoluciju pozivajući svoje države članice da zaustave protok oružja u Mijanmar, razvodnjenu verziju početnog nacrta koji je tražio globalni embargo na oružje.
Tijelo od 193 člana usvojilo je rezoluciju u petak, uz podršku 119 zemalja, pozivajući “sve države članice da spriječe protok oružja u Mijanmar”.
Samo je jedna zemlja, Bjelorusija, glasala protiv dok je 37 država bilo suzdržano, uključujući Kinu i Rusiju.
Rezolucija također poziva vojsku da smjesta zaustavi svako nasilje nad mirnim demonstrantima, koji održavaju dnevne skupove protiv puča.
Od vojnog puča 1. februara, prosvjednici zahtijevaju obnavljanje civilne vlasti i puštanje njihove civilne vođe Aung San Suu Kyi i njenih suradnika, koji su od tada u pritvoru.
Masovna pobuna naišla je na nemilosrdne vojne akcije u kojima je ubijeno preko 860 ljudi.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres je rekao: „Ne možemo živjeti u svijetu u kojem vojni puč postaje norma. To je potpuno neprihvatljivo. “
A specijalna izaslanica UN-a za Mijanmar Christine Schraner Burgener upozorila je da je “rizik od građanskog rata velikih razmjera stvaran”.
Veleposlanik Evropske unije u UN-u Olof Skoog također je rekao da rezolucija “delegitimira vojni udar, osuđuje zlostavljanje i nasilje vojske nad vlastitim narodom i pokazuje njenu izolaciju u očima svijeta.”
Rezolucije Generalne skupštine, međutim, nisu pravno obavezujuće.
Stanje Rohingya nije adekvatno riješeno
Neke od onih država koje su bile suzdržane od glasanja kritizirale su rezoluciju zbog neadekvatnog rješavanja teške situacije muslimana Rohinje. Pripadnici manjinske skupine bili su prisiljeni napustiti domovinu u velikom broju zbog vojnih akcija protiv njihove zajednice 2017. godine.
Hiljade ljudi je ubijeno, silovano, mučeno ili uhapšeno u suzbijanju, izvršenom u “genocidnoj namjeri”, kako smatraju Ujedinjene nacije, koje su Rohinje opisale kao najprogonjeniju manjinu na svijetu.
Suu Kyi je u to vrijeme bila žestoko kritizirana zbog toga što je stala uz vojsku u nasilnoj kampanji protiv marginalizirane muslimanske zajednice Rohinja.
Gotovo 900.000 izbjeglica Rohinja i dalje ostaje zaglavljeno u bijednim, pretrpanim uvjetima u izbjegličkim kampovima u Coxovom Bazaru na jugoistoku Bangladeša.
Protesti obilježavaju 76. rođendan Suu Kyi
U subotu su demonstranti protiv puča marširali u znak sjećanja na 76. rođendan Suu Kyija.
Mnogi su, noseći cvijeće u kosi, preslikali cvjetnu frizuru Suu Kyi i postirali slike na društvene mreže širom zemlje.
U najvećem gradu države Jangon-u, demonstranti su postavili plakate na dalekovodima, čestitajući Suu Kyi rođendan i izražavajući solidarnost s njom.
“Sretan rođendan majko Suu. Mi smo uz tebe”, stajalo je na natpisima.
Mnogi su također zatražili njezino puštanje, držeći njene slike, uz crne kišobrane i transparente na kojima je pisalo “oslobođenje od straha”.
Nisu, međutim, svi sudionici cvijetnog protesta bili puni hvale za svrgnutu Suu Kyi.
“Nakon što se oslobodi iz pritvora, morat će preuzeti punu odgovornost za svoju šutnju u vezi s patnjom Rohinja i drugih etničkih grupa”, rekao je prosvjednik.
Suu Kyi zgrozila je međunarodnu zajednicu u decembru 2019. godine, kada je otputovala u Hag braniti vojne zločine nad narodom Rohinja na najvišem sudu Ujedinjenih nacija.
Njena vlada je izbjegavala koristiti termin Rohinja, nazivajući manjinsku etničku grupu “muslimanima u državi Rakhine”.
Nedavno je takozvana vlada nacionalnog jedinstva u Mijanmaru (NUG), koja uključuje mnoge političare iz njene stranke, pozvala Rohinje da se udruže u borbi protiv udara u zamjenu za državljanstvo.
NUG je rekao da je posvećen povratku svih izbjeglica Rohinja u Bangladešu “čim se povratak može izvršiti dobrovoljno, sigurno i dostojanstveno”.
Mnogi su i dalje sumnjičavi oko toga hoće li vlada u sjeni priznati državljanstvo i prava muslimanske manjinske skupine. Međutim, rečeno je da su se stavovi mijenjali.