PISjournal – Iako je prije ovoga destruktivan uticaj i na tragu toga neefikasnost međunarodnih institucija i institucija za ljudska prava bila jasno vidljiva u vezi s palestinskim pitanjem, ali nakon gotovo tri sedmice od nemilosrdnog ubijanja stanovnika Gaze od strane cionista, došlo je do kulminacije u dvostrukim standardima i politikama ljudskih prava od strane međunarodnih institucija i zapadnih aktera. kršenje
S obzirom na ovu činjenicu, čini se da Sjedinjene Američke Države, zajedno s evropskom trojkom tj. Njemačkom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, praktično ne daju efikasno dopuštenje organizacijama za ljudska prava i međunarodnim institucijama da zaustave ubistva i zločine cionista u Pojasu Gaze.
S obzirom na ovu činjenicu, dovoljno je obratiti pažnju na ponašanje Bidenove administracije u Vijeću sigurnosti, koja je, kao i u prošlosti, praktično iskoristila svoje pravo veta u donošenju rezolucije protiv cionista. S tim u vezi, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda je od početka operacije Oluja al-Aqse i na tragu toga ubistava i zločina cionista u Pojasu Gaze, do sada održalo četiri sjednice koje nisu rezultirali posebnim ishodom.
Prva zatvorena sjednica Vijeća sigurnosti UN-a održana je iza zatvorenih vrata, dan nakon operacije palestinskih snaga otpora, u nedjelju 8. oktobra, i nije polučila nikakve rezultate. Također, druga zatvorena sjednica Vijeća sigurnosti održana je 13. oktobra i ponovo je završena bez rezultata. Na ovom sastanku, zbog najave cionističkog režima o kopnenoj inavaziji na Pojas Gaze kao odmazda za napade snaga otpora, izražena je zabrinutost zbog preljevanja sukoba na Zapadnu obalu i Liban.
Na tom je sastanku generalni sekretar UN-a, Antonio Guterreš, najavio da je u kontaktu sa svim stranama i zemljama, uključujući Islamsku Republiku Iran, kako bi se smanjile napetosti u regiji. Na tom sastanku rezolucija koju je predložila Rusija za uspostavu trenutnog prekida vatre između Palestine i cionističkog režima naišla je na šutnju.
Za razliku od prethodne dvije sjednice, treća sjednica Vijeća sigurnosti održana je u ponedjeljak navečer, 16. oktobra, javno i radi glasanja o rezoluciji koju je predložila Rusija, ali nakon održavanja sastanka na zahtjev UAE, članovi Vijeća sigurnosti odgodili su sastanak kako bi se međusobno konsultovali.Te su konsultacije trajale sat i po.
Konačno, u ponedjeljak navečer, ovaj sastanak je održan uz prisustvo velikog broja diplomata iz 15 zemalja članica Vijeća sigurnosti i predstavnika Palestine i cionističkog režima, ali rezolucija koju je predložila Rusija o uspostavljanju trenutnog prekida vatre u okupiranoj Palestini, između snaga otpora i cionističkog režima, nije izglasana zbog opstrukcije zapadnih zemalja. Tri stalne članice Vijeća sigurnosti, tj. SAD, Engleska i Francuska, glasale su protiv rezolucije predložene od strane Rusije.
Zapravo, rezolucija koju je predložila Rusija nije usvojena, s 4 glasa protiv, 6 suzdržanih i 5 glasova za i nije mogla dobiti najmanje 9 glasova, bez veta. Uz Moskvu, za rezoluciju koju je predložila Rusija glasale su Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Mozambik i Gabon, a četiri zemlje, SAD, Engleska, Francuska i Japan, glasale su protiv, a 6 zemalja je bilo suzdržano, dok usvajanje jedne rezolucije iziskuje najmanje 9 glasova za u Vijeću sigurnosti koje broji 15 članica.
Vassily Nebens, ambasador i stalni predstavnik Rusije u Ujedinjenim narodima, nakon neusvajanja rezolucije na prijedlog Moskve o trenutnom prekidu vatre, rekao je da svijet očekuje da Vijeće sigurnosti poduzme dodatne mjere kako bi se zaustavio pokolj i krvoproliće, ali da je ta jedinstvena poruka “blokirana” od strane zapadnih vlada. Ruski ambasador također je rekao: “Izražavamo žaljenje što ovo vijeće (Vijeće sigurnosti) ostaje talac sebičnosti zapadnih delegacija.”
U isto vrijeme, Linda Thomas Greenfield, ambasadorica i predstavnica SAD-a u Ujedinjenim narodima, rekla je u govoru koji je nedvosmisleno iskazivao podršku zločincima: Nećemo dopustiti da Vijeće sigurnosti okrivi Izrael umjesto Hamasa. Ova američka predstavnica ustvrdila je da se u rezoluciji koju je predložila Rusija ne spominju napadi Hamasa, te dodala da je Hamas uzrok trenutne humanitarne krize u Gazi. Zločini Hamasa podsjećaju na zločine ISIS-a.
Četvrta sjednica i pokušaj nastavka krvoprolića u Gazi
Nakon tri sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, četvrta sjednica ovog tijela biće održana i po četvrti put, i to javno, u srijedu ujutro, 18. oktobra po lokalnom vremenu. Četvrti sastanak održaće se na zajednički zahtjev Rusije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su nakon raketnog napada na bolnicu u Gazi pozvali na hitnu javnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, 18. oktobra u 10 sati. Brazil, koji trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti, predstavio je rezoluciju u 11 tačaka koja poziva na prekid sukoba između cionista i palestinskih snaga otpora kako bi humanitarna pomoć stigla u pojas Gaze.
Ali, i ovu rezoluciju pratio je veto Amerike koja je htjela pokazati svoju bezrezervnu podršku nastavku ubijanja u Gazi.
Za rezoluciju koju je predložio Brazil glasalo je 12 zemalja, Albanija, Brazil, Kina, Ekvador, Francuska, Gabon, Gana, Japan, Malta, Mozambik, Švicarska i Ujedinjeni Arapski Emirati, dok su protiv bile Sjedinjene Američke Države, a dvije zemlje, Rusija i Engleska, su bile suzdržane. Svojim negativnim glasom SAD su stavile veto na rezoluciju koja je pozivala na “humanitarnu pauzu” kako bi se poslala vitalna pomoć milionima ljudi u Gazi.
Treba napomenuti da su prije nego što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda glasalo o nacrtu rezolucije Brazila, razmatrani ruski amandmani na ovu rezoluciju. Ruski ambasador i stalni predstavnik pri Ujedinjenim narodima usprotivio se nacrtu rezolucije, koji je tek neznatno izmijenjen, rekavši da je vrijeme “diplomatskih metafora” odavno prošlo.
Rusija se također usprotivila tonu rezolucije koji poziva na “humanitarne pauze” i ignoriše ruski zahtjev za potpunim prekidom vatre. Ruski amandman pozivao je na ukidanje blokade Gaze i zaustavljanje napada na civile i civilnu infrastrukturu.
Amerika je glasala protiv prvog amandmana. Ovaj amandman nije prošao jer je dobio samo šest glasova. Drugi ruski amandman također je dobio samo sedam glasova za i nije usvojen. Zato je Rusija predstavnicima zapadnih zemalja poručila da su oni factor koji spriječava zaustavljanja krvoprolića i istaknula vi ste ti koji ste napravili izbor. Ono što je zanimljivo jeste da američko djelovanje nije ograničeno samo na ulaganje veta na rezolucije Vijeća sigurnosti kako bi se zaustavilo ubijanje u Gazi; Bidenova administracija otišla je i korak dalje i sastavila nacrt rezolucije kojom se potvrđuje pravo cionističkog režima na legitimnu odbranu.
Stim u vezi, neki diplomatski izvori rekli su da nacrt rezolucije koji su predložile Sjedinjene Američke Države ne poziva na prekid vatre niti na humanitarni prekid vatre u Gazi, te da je Hamasova operacija Oluja al-Aksa predstavljena kao teroristički napad. Diplomatski izvori navode da je nacrt rezolucije koji su predložile Sjedinjene Države pozivao na pritisak na Hezbollah i grupe otpora da zaustave napade. Naravno, analitičari smatraju da su šanse za usvajanje ove rezolucije koju predlažu Sjedinjene Države vrlo male jer će vjerovatno biti ispraćena vetom Rusije ili Kine.
Genocid i kršenje ljudskih prava u Gazi iz perspektive međunarodnog prava
I dok je cionistički zločin u Gazi ušao u treću sedmicu, nema naznaka o ozbiljnijoj reakciji institucija za ljudska prava poput Haaškog tribunala i sl. Međutim, četiri Ženevske konvencije iz 1949. te Prvi i Drugi dopunski protokol iz 1977. najvažniji su međunarodni dokumenti konsenzusa o ljudskim pravima, a njihovo kršenje smatra se grubim kršenjem međunarodnog prava, što povlači međunarodnu odgovornost, a u nekim slučajevima i individualnu kaznenu odgovornost. Ali do sada je, zbog bezuslovne političke i diplomatske podrške Zapada cionistima, praktično samo omogućen prostor za nastavak zločina, a ne i za suđenje ubicama.
Treba reći da je dugačak popis jamstava ljudskih prava sadržan u Četvrtoj ženevskoj konvenciji iz 1949. i Prvom protokolu iz 1977. godine. Među njima se može spomenuti poštivanje časti, porodičnih prava, vjerskih obreda, private imovine i tradicionalnih običaja. Zabranjeno je uzimanje talaca, kolektivno kažnjavanje, diskriminacija na rasnoj, vjerskoj, političkoj osnovi, premještanje ili protjerivanje ljudi, preuzimanje kontrole nad hranom i lijekovima na način koji nije u skladu s normalnim potrebama ljudi.
Također je protivzakonito prebacivanje civila okupacijske vlasti na okupirana područja. Analizom dokaza, fotografija, dokumenata i službenih i relevantnih izvještaja međunarodnih promatračkih tijela, pokazuje se da je nad stanovništvom koje živi u Pojasu Gaze, od strane cionističkog režima povrijeđen širok spektar kodeksa najvažnijih temeljnih i običajnih pravila međunarodnog prava i propisa koji regulišu međunarodno humanitarno pravo na vrlo širokoj razini tokom posljednjeg rata. Dokazi pokazuju da se brojni primjeri zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i zločina genocida explicite vide u cionističkom ratu protiv stanovnika Gaze.
Od primjera zločina protiv čovječnosti mogu se spomenuti masovna ubijanja žena i djece, napadi na bolnice, uskraćivanje dozvole za transport ranjenika, zabrana pristupa lijekovima, napadi na škole, džamije i vjerske centre, što predstavlja kršenje Ženevskih konvencija i počinjenje zločina protiv čovječnosti od strane cionističkog režima.
Diplomatska prepiska i svakodnevni protesti u svijetu
Ovih dana, kada ubistva i zločini cionista u Pojasu Gaze nailaze na muk krugova za ljudska prava, evropske zemlje, uprkos svakodnevnim protestima građana svojih država, utrkuju se jedna za drugom da odu u okupiranu Palestinu kako bi iskazale punu diplomatsku podršku Tel Avivu. S tim u vezi, osim posjete Joea Bidena, predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Anthony Blinken i Lloyd Austin, ministar vanjskih poslova i ministar odbrane ove zemlje, također su posjetili okupirane teritorije.
Također, niz predstavnika i senatora Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s ministrima vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Engleske, imali su susrete sa cionističkim dužnosnicima u okupiranoj Palestini.
Osim toga, u okupiranu Palestinu otišli su i neki članovi Evropske unije, kao i grčki predsjednik i nizozemski premijer. U utorak se ovoj čergi pridružio i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je otišao u okupiranu Palestinu. Sve se ovo dešava uz činjenicu da su prethodno njemački kancelar Olaf Schultz i britanski premijer Rishi Sonak također putovali u okupiranu Palestinu kako bi izrazili svoju podršku cionistima.
U isto vrijeme, građani evropskih zemalja i SAD-a svakodnevno održavaju masovne proteste i demonstracije u znak podrške palestinskom narodu i zaustavljanju ubijanja koje u Gazi. Primjera radi, ove subote oko 100.000 ljudi sudjelovalo je u maršu podrške palestinskom narodu u centru Londona. U nastavku svjetskih protesta protiv napada cionističkog režima na bespomoćne stanovnike Gaze, ove sedmice na ulicama Berlina, Rima, Marseillea i Sarajeva okupili su se demonstranti koji su tražili prekid vatre i slanje pomoći ovom ratom zahvaćenom pojasu.
Novinske agencije izvještavaju da su stotine demonstranata u Rimu, glavnom gradu Italije, zahtijevale prekid izraelskih zračnih napada na Gazu. Demonstranti su mahali palestinskim zastavama i uzvikivali „Palestina mora biti slobodna“ i držali transparente na kojima je pisalo: „Bez slobode nema mira“. kršenje kršenje kršenje kršenje kršenje kršenje kršenje kršenje kršenje
Premda je berlinska policija zabranila održavanje protesta, nekoliko stotina propalestinskih demonstranata u subotu je nesmetano marširalo ulicama glavnog grada Njemačke. Policija je opkolila demonstrante, ali je konačno dopustila održavanje marša.
Na poziv nekoliko udruženja oko 100 ljudi okupilo se u blizini stare luke Marseille na jugu Francuske i pozvalo na mir između Izraela i Palestinaca. U Sarajevu, koje su Srbi nekoliko godina držali u okruženju i granatirali tokom rata 90-ih, stotine ljudi okupilo se kako bi iskazalo solidarnost s patnjama Palestinaca u Gazi.
Ekskluzivno PISjournal
