Rayhan Uddin

Autor je novinar lista Middle East Eye. Ranije je pisao za The Guardian, The Spectator i New Statesman.

PISjournalIako je uglavnom poznat po svom zalaganju za građanska prava crnačkih zajednica u Sjedinjenim Državama, Malcolm X je proveo veći dio svog života na različite načine podržavajući borbu za slobodu mnogih naroda širom svijeta.

Naročito u posljednjim godinama svog života, nakon što se odvojio od crne nacionalističke i separatističke Nacije islama – Malcolm je počeo komunicirati s vođama i organizatorima otpora širom svijeta.

Tokom opsežnih putovanja po Africi i Bliskom istoku 1964. susreo je nekoliko postkolonijalnih panafričkih i panarapskih lidera, uključujući tadašnjeg egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nasera, premijera Gane Kwamea Nkrumaha i predsjednika Gvineje Ahmeda Sekoua Tourea.

Malcolm je,nakon što se vratio u Ameriku u decembru 1964. godine rekao: “Ja bih, na primjer, želio da prenesem poruku, posebno onima koji sebe nazivaju liderima, o važnosti ostvarivanja direktne veze između borbe Afroamerikanaca i borbe ljudi širom svijeta za slobodu.”

Među tim međunarodnim uzrocima bila je borba palestinskog naroda, o kojoj je borac za građanska prava bio najglasniji u posljednjih šest mjeseci svog života. U tom kontekstu je Malcolm dva puta posjetio Palestinu. Otišao je u Jerusalem 1959., a zatim u Gazu na dva dana u septembru 1964. godine. Malo se zna o ovom putovanju, međutim, njegovo vrijeme provedeno u Gazi je dobro dokumentovano.

Posjeta Gazi

Malcolm je putovao iz Egipta u Gazu 5. septembra 1964. U to vrijeme, pojas Gaze je bio pod kontrolom Egipta (koji je preuzeo enklavu 1948.) i stoga je putovanje između dvije teritorije bilo relativno jednostavno. Prema njegovim zapisima s puta, Malcolm je posjetio izbjeglički kamp Khan Younis, koji je nastao 1949. nakon Nakbe za smještaj ljudi raseljenih iz drugih dijelova Palestine. Također je posjetio lokalnu bolnicu i večerao s vjerskim vođama u Gazi.

Kasnije uveče, susreo se sa poznatim palestinskim pjesnikom Harunom Hashemom Rašidom, koji mu je opisao kako je za dlaku izbjegao masakr u Khan Younisu 1956. godine.

Tokom masakra, koji se dogodio u Sedmodnevnom ratu koji je postao poznat kao Suecka kriza, izraelske snage su išle od kuće do kuće i pogubili ukupno 275 Palestinaca od kojih su većina bili civili u južnoj Gazi.

Rašid je nastavio da recituje pjesmu o palestinskim izbjeglicama koje se vraćaju u svoju zemlju, koju je Malcolm prepisao u svoj dnevnik, prema radu Hamzaha Baiga o Malcolmu i Palestini iz 2019. godine.

Na kraju putovanja posjetio je zgradu Parlamenta u Gazi i održao konferenciju za novinare s raznim lokalnim ličnostima.

„Tamo su me obasipali poklonima“, napisao je Malcolm, uključujući i sliku Asuanske visoke brane skinute sa zida u zgradi parlamenta.

Napustio je Gazu 6. septembra u podne i vratio se u Kairo. Dana 15. septembra, u kairskom hotelu Shepheard’s, Malcolm se sastao sa članovima novoformirane Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), uključujući Ahmada al-Shukeirija, prvog predsjednika organizacije.

Esej “Cionistička logika” 

Nekoliko dana nakon puta u Gazu, Malcolm je napisao svoj najopsežniji članak o palestinskoj borbi. Dana 17. septembra 1964. objavio je esej “Cionistička logika” u kairskim novinama, Egyptian Gazette. U tekstu, on opisuje cionizam kao “novi oblik kolonijalizma” koji se čini “dobronamjernim” i “filantropskim”. On je upozorio da Izrael iskorištava nove nezavisne afričke zemlje u ekonomskim poteškoćama kroz ekonomsku pomoć. On je takođe optužio Zapad da strateški pokušava da podjeli Afrikance i Azijate kroz stvaranje države Izrael.

„Evropski imperijalisti koji se stalno nameću mudro su smjestili Izrael tamo gdje je mogao geografski podijeliti arapski svijet, infiltrirati se i posijati sjeme razdora među afričkim vođama i također podijeliti Afrikance protiv Azijata. Nizak životni standard u arapskom svijetu vješto su iskoristili cionistički propagandisti kako bi Afrikancima ukazalo da arapski lideri nisu intelektualno ili tehnički osposobljeni za podizanje životnog standarda svog naroda. Na taj način, indirektno su podstakli Afrikance da se okrenu od Arapa prema Izraelcima radi podrške i tehničke pomoći,” napisao je X.

U završnom dijelu eseja doveo je u pitanje opravdanost Izraela kao države zasnovane na “obećanoj zemlji”.

“Ako je istinita “vjerska” tvrdnja cionista da ih je njihov Mesija trebao odvesti u obećanu zemlju, a sadašnja izraelska okupacija arapske Palestine je ispunjenje tog proročanstva: gdje je njihov Mesija?”, upitao je Malcolm.

Zatim je napravio poređenje s muslimanskom vladavinom nad Španijom i da li će taj period dati muslimanima pravo da napadnu Iberiju u današnje vrijeme.

“Prije samo hiljadu godina, Mauri su živjeli u Španiji. Da li bi ovo današnjim Maurima dalo zakonsko i moralno pravo da napadnu Iberijsko poluostrvo, protjeraju njegove špansko stanovništvo, a zatim uspostave novu marokansku naciju… gdje je Španija nekada, kao što su evropski cionisti učinili našoj arapskoj braći i sestrama u Palestini?”

On zaključuje da izraelski argument da opravda svoju “sadašnju okupaciju arapske Palestine nema inteligentnu ili pravnu osnovu u historiji”. Malcolm je ubijen 21. februara 1965. godine, nakon što je upucan više puta dok je držao govor u dvorani Audubon na Manhattanu.

Njegov propalestinski pristup kasnije su nastavili istaknuti afroamerički aktivisti, uključujući Stokleyja Carmichaela, Angelu Davis i druge ličnosti unutar pokreta Crni panter, uključujući Eldridgea Cleavera.

Godine 1969. Cleaver se sastao sa Jaserom Arafatom, vođom PLO-a, nakon čega se osniva međunarodna sekcija Panter partije u Alžiru.

Izvor