PISjournal – Hrabre i javne tvrdnje Daeš-Horasana da je odgovoran za nedavne terorističke napade na manjine u Afganistanu postavljaju ozbiljna pitanja o sposobnosti Talibana u borbi protiv terorističke grupe i potrebi globalnih napora za suzbijanje njihove prijetnje.
Dr. Abdel Aziz Aluwaisheg
Tokom molitve u petak prošle sedmice, dva bombaša samoubice napali su džamiju Bibi Fatima u gradu Kandahar, na jugozapadu Afganistana. Pucali su i ubili čuvare džamije prije nego što su ušli u zgradu i raznijeli se, ubivši više od 40 ljudi, a ranivši još desetine. Izjava pripisana Daeš-Horasanu potvrdila je njegovu odgovornost za napad.
Prošlog petka, još jedan samoubilački napad je usmjeren na šiitsku džamiju tokom molitve u petak u gradu Kunduz na sjeveru zemlje, pri čemu je poginulo najmanje 50 ljudi, a mnogo više povrijeđeno. Daeš Horasan je preuzeo odgovornost i za ovaj okrutni napad.
Vjerovalo se da su ovu grupu skoro iskorijenile SAD, NATO i vladine snage 2019. godine, posebno u istočnom Afganistanu. Međutim, poslije toga su se uspjeli pregrupisati. Budući da američke i NATO trupe više nisu u zemlji, aktivnosti Daeš-Horasan će se vjerovatno dodatno povećavati prijeteći Afganistancima i njihovim susjedima. Vjeruje se da trenutno ima oko 2.000 boraca, uključujući strance, ali ovaj će se broj vjerojatno povećati ako se ništa ne učini kako bi se zaustavio rast grupe.
Jasno je da Daeš-Horasan koristi političku nestabilnost u Afganistanu da pojača svoju podršku javnosti i da radi na regrutaciji. Njegovi nedavni napadi povećali su njegovu vidljivost. Na iskrivljen način, sve veća slava može pojačati njegove napore da angažuje nove regrute, kao i prebjege iz drugih grupa, iz Afganistana i drugih zemalja.
U prošlosti je ciljao afganistanske političare, ministarstva i vladine snage sigurnosti, Talibane, te američke i NATO snage. Također su napali i civilno osoblje međunarodnih organizacija, uključujući humanitarne radnike, manjinske grupe i obične Afganistance. Zabilježen je porast nasilja Daeš-Horasana otkako su se američke i NATO snage povukle iz Afganistana u avgustu. Nedavni napadi na džamiju osporavaju talibanski nadzor nad zemljom i njihove ponovljene izjave kojima se terorističkim grupama uskraćuje utočište u Afganistanu.
Napadi Daeš-Horasana na muslimane, uključujući šiitske i sufijske Afganistance, među najbrutalnijim su djelima koje grupa koristi kako bi pokazala svoju predanost podržavanju lažnih tumačenja islama. U maju 2020. godine napadnuti su porodilište bolnice u Kabulu i sahrana u Kuz Kunaru, na sjeveru zemlje, što je rezultiralo smrću 56 osoba i povredama 148 drugih, uključujući novorođenčad, majke, medicinske sestre i ožalošćene na sahrani. Daeš-Horasan preuzeo je odgovornost za napad na sahranu, a SAD su ih okrivili za oba napada.
Godinu dana kasnije, automobil-bomba i dva dodatna eksplozivna uređaja ciljali su školu u pretežno šiitskom naselju u zapadnom Kabulu, ubivši više od 90 ljudi i povrijedivši stotine. Većina žrtava bile su tinejdžerke. U istom mjesecu, bomba je eksplodirala u džamiji u Kabulu dok su se vjernici okupljali za Bajram, ubivši najmanje 12, a ranivši još 15 ljudi. Daeš-Horasan je preuzeo odgovornost za napad.
U avgustu je ta grupa preuzela odgovornost za bombaški napad na autobus sa šiitskim Afganistancima u zapadnom gradu Herat. Bilo je sličnih, iako rjeđih napada na sufijske Afganistance. Napad na šiitske i sufijske škole i bogomolje postao je zaštitni znak Daeš-a i njegovih regionalnih podružnica. Daeš i njegova podružnica u Horasanu često koriste društvene medije za poticanje nasilja nad muslimanskim manjinama pravdajući njihove ubilačke napade tako što te manjine naziva otpadnicima ili nevjernicima.
Jedan od najstrašnijih napada u historiji Egipta podstaknut je u novembru 2017. godine od strane Daeš podružnice na Sinajskom poluostrvu u džamiji koju posjećuju lokalne sufije. Prema zvaničnim izvorima u to vrijeme, 311 vjernika je ubijeno, uključujući 27 djece, a još oko 130 je povrijeđeno. Do 40 naoružanih muškaraca iz podružnice DAEŠ-a na Sinaju izvršilo je napad na džamiju Al-Rawda u Bir al-Abedu. Egipatski tužioci su rekli da su pažljivo planirani napad izveli pripadnici Daeš-a koji su stigli u pet terenaca i bili naoružani automatskim mitraljezima. Slijedili su metodički plan vojničkog stila da pobiju vjernike.
Slične napade, iako s manje žrtava, izveo je Daeš i njegove podružnice ili simpatizeri protiv šiita, sufija i drugih muslimana, koji polažu pravo na islam u mnogim zemljama pogođenim sukobima. To nasilje je ekstremna primjena govora mržnje prema muslimanskim manjinama. Posebno su društveni mediji puni takvih govora, od kojih neki ekskomuniciraju ove manjine i stavljaju ih izvan islama. Iako mirne vjerske rasprave o takvim temama postoje već stoljećima, njihovo pretvaranje u manifestacije za napad na manjine ne bi se smjelo tolerirati.
U novembru 2017. godine, na prvom sastanku ministara odbrane Islamske vojne alijanse za borbu protiv terorizma, prijestolonasljednik Mohammed bin Salman s pravom je rekao da najveća opasnost koju predstavljaju teroristi dolazi od njih koji narušavaju ugled islama i prikaz njegovih vrijednosti. Stoga za muslimane postaje posebno važno zalagati se za ugrožene manjine. Glavne islamske organizacije, uključujući Svjetsku muslimansku ligu, Organizaciju za islamsku saradnju i Al-Azhar, kao i istaknuti ljudi trebali bi se udružiti u borbi protiv govora mržnje koju održavaju Daeš, Daeš-Horasan i druge terorističke grupe koji opravdavaju svoje ubilačke napade na miroljubive manjine.
Stavovi izraženi u članku pripadaju autoru i ne odražavaju nužno uredničku politiku PISjournala.
