PISjournal –Dok pokušava etnički očistiti Gazu od 2,3 miliona Palestinaca kako bi dobio novi prostor za izgradnju naselja za ilegalne doseljenike,izraelski režim se suočava s krizom migracije vlastitog stanovništva.
Naime,kako rat ne jenjava a sukob svakim danom postaje intenzivniji i dok raste opasnost od iranskog osvetničkog napada,migracije jevrejskog stanovništva dobijaju na zamahu.
S tim u vezi, izraelski mediji izvještavaju da je nakon operacije Oluja Al-Aqsa 7. oktobra prošle godine 1 milion Izraelaca napustilo okupirane teritorije Palestine i vratilo se u svoje matične zemlje, posebno u Evropu i SAD.
Prethodno su rezultati istraživanja izraelskog CJI centra pokazali da 29 posto Izraelaca koji žive na okupiranim teritorijama razmišlja o bijegu iz Palestine, a 71 posto njih nije optimistično u pogledu svoje životne situacije u narednim mjesecima. Prema rezultatima ovog istraživanja, 50 posto Izraelaca je bilo direktno ugroženo od operacije Hamasa ili znaju ljude koji su bili direktno ugroženi napadima.
Pored toga, 55 posto Izraelaca koji su učestvovali u ovom istraživanju također je izjavilo da su su izašli na demonstracije u znak solidarnosti sa izraelskim zarobljenicima i za njihovo oslobađanje. Ovo istraživanje pokazalo je da 84 posto Izraelaca nije zadovoljno diplomatijom Tel Aviva, a 69 posto smatra da je osuda Izraela širom svijeta jednako opasna kao i ratne prijetnje Osovine otpora.
S druge strane, turističke agencije izraelskog režima također su objavile da hiljade Izraelaca napušta okupiranu Palestinu zbog straha od rata s libanskim Hezbollahom. Kako se navodi u saopćenju ovih ureda, popunjeni su svi prazni rezervacijski kapaciteti za putovanje izvan okupirane Palestine a nova mjesta još uvijek nisu otvorena.
Migracija ili jednostavnije rečeno “bježanija” cionista raste dok je Netanyahuova radikalna vlada pretrpjela teške poraze protiv grupa otpora u Palestini i regiji u posljednjih deset mjeseci i nije bila u stanju da garantuje sigurnost doseljenicima.
Čak i nedavni potez režima u Tel Avivu da izvrši atentat na komandanta Hezbollaha i šefa političkog biroa Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu nisu mu popravili rejting.Naprotiv,situacija je pogoršana i dodatno usložnjena.Izraelci već nekoliko sedmica žive u strahu i tjeskobi zbog straha od napada Irana i Hezbollaha, a ovaj problem im je poremetio svakodnevni život.Projektili otpora je noćna mora doseljenika koji pola života moraju provesti u skloništima.
Trenutno,život za ilegalne doseljenike je veoma težak i oni ne vide drugi izlaz osim da se vrate u svoje matične zemlje.Izraelski režim je u očaju,pa su stoga došli i na to da regrutuju Jevreje Harede,koji inače ne služe vojsku i ne ratuju.To je izazvalo novi val nesigurnosti u Izraelu i dodatno podijelilo stanovništvo jer religiozni Jevreji ne žele u rat dok sekularisti više ne žele da čuvaju “bogomoljce”i zahtijevaju od njih da i oni dadnu svoj doprinos.
Ekonomija na klimavim nogama
Svakako, bijeg 1 milion doseljenika sa okupiranih teritorija smatra se velikom cifrom s obzirom na 7 miliona izraelskog stanovništva i može imati negativan uticaj na ovaj režim u raznim ekonomskim i društvenim oblastima.
Pojačana migracija pogađa dva glavna sektora u Izraelu, prvi je nedostatak radne snage u ekonomskom sektoru, a drugi vojni sektor.
Zbog rata u Gazi,Izraelci više ne mogu koristiti palestinsku radnu snagu a bijeg jevrejskog stanovništva je intenzivirao potrebu za radnom snagom u raznim industrijskim, poljoprivrednim i uslužnim djelatnostima.
Mobilizacija stotina hiljada rezervnih snaga za rat u Gazi izvršit će ozbiljan pritisak na različite privredne sektore, a što će rat duže trajati, troškovi će biti sve veći. U takvoj situaciji kada je rezervnim snagama zabranjeno da vrše privredne aktivnosti, migracija milion Izraelaca dodatno će opteretiti pleća ovog režima.
Zbog nedostatka radne snage, Izrael je pribjegao uvozu radnika iz Indije, Šri Lanke i Kine.
Kao rezultat toga, obrnuta migracija će dovesti do toga da se Izrael oslanja na stranu radnu snagu, tako da će strana valuta nastaviti da izlazi iz Izraela po višoj stopi.
S druge strane, bijeg izraelskog stanovništva će ubrzati odliv kapitala iz Izraela. U protekle dvije godine,od kad su ekstremisti preuzeli vlast u Tel Avivu, strani investitori su povukli više od 80 milijardi dolara svog kapitala sa okupiranih teritorija a kako se nesigurnosti povećavaju,tako i kapital curi iz izraelske kase i zbog toga će izraelska ekonomija da plati najveću cijenu.
Rat u Gazi je, zaista, nametnuo Izraelcima velike troškove, a prema statistikama, ovaj rat je koštao Izraelce više od 100 milijardi dolara, a nastavak ovakve situacije dodatno će pogoršati ekonomske probleme. Prošle sedmice, Fictch Ratings je u ponedjeljak snizio kreditni rejting Izraela, navodeći pogoršanje geopolitičkih rizika od rata.
Oslabljena vojna moć
Migracija je ostavila snažan trag i u vojnom sektoru. Iako ovaj fenomen nije nov, njegov intenzitet je pojačan zbog rata u Gazi.Sva slabost cionističkog entiteta vidi se u ovih 10 mjeseci.Iako to sam nije priznao,izraelski režim je doživio dva poraza.
Prvi je strateški poraz zbog barbarskog masakara djece, žena i novinara koji je izazvao talase globalnog bijesa. Drugi je taktički poraz zbog svakodnevnih napada snaga otpora na izraelske snage i objekte vojske. Godine 1967. okupacija Gaze je trajala samo nekoliko sati, ali sada, nakon 10 mjeseci, naoružana do zuba izraelska vojska ne samo da nije uspjela ostvariti značajne pomake protiv palestinskih grupa, već je i pretrpjela velike žrtve.
Stoga su ova dva velika poraza katalizirala bržu migraciju, čineći izraelske stubove egzistencije još klimavijim nego prije. Ukazujući na nepovoljne uslove upravljanja i sukobe među izraelskim zvaničnicima, politički analitičari priznaju da ovaj režim, ako nastavi da se kreće u tom pravcu, neće imati budućnost i treba očekivati kolaps i veću stopu migracija.
Kad gledamo na historiju,izraelska pobjeda u ratu 1967. godine ubrzala je dolazak Jevreja na okupirane palestinske teritorije dok je poraz 2023/24. godine doveo do toga da jevrejsko stanovništvo napušta palestinske teritorije.A kraj rata još se ne nazire.
Ekskluzivno PISjournal
