PISjournal – April je bio poprilično dinamičan, stoga je bilo teško odabrati ključne događaje koji su oblikovali geopolitičke prilike u mjesecu iza nas.
Ipak, odlučili smo se da vam prezentiramo one događaje koji jesu obilježili prethodni mjesec, ali će se o njima raspravljati i u mjesecima koji su pred nama. Stoga, u nastavku pročitajte oko novih inicijativa u kontekstu pregovora na relaciji Iran-SAD, te da kakva bi tu uloga Evrope mogla biti, hrvatskog naoružavanja sofisticiranim francuskim avionima, smrti Pape koji je razumio patanje Palestinaca uzrokovane genocidnim aktivnostima izraelskih cionista i njihovih saveznika, rastu islamofobije u Francuskoj, te novim savezima Londona i Brisela uslijed Trumpove ekonomske ofanzive koja ima za cilj slabljenje Evrope.
Iran i Amerika u fokusu: Uključuje li se i Evropa?
Pregovori Irana i SAD sve više interesiraju javnost u Evropi, a posebno nakon pregovora koji su se odvijali u Rimu, a pod medijatorstvom Omana. Ono što je nova informacija u kontekstu ovih veoma važnih pregovora, koje svi s nestrpljenjem pratimo, jeste da Iran želi uključiti i evropske države u medijatorski proces, te da lje pregovore.
Naime, Iran je predložio sastanak s evropskim stranama iz nuklearnog sporazuma iz 2015, možda već u Rimu ovog petka prije novih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, rekla su četiri diplomata, upozorivši da još nema odgovora Evropljana na taj prijedlog. Ovu informaciju prenijeli su svjetski mediji. Iran želi iskoristiti zamah nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, koji su nastavljeni u Omanu u subotu, nakon razgovora s Rusijom i Kinom prošle sedmice. Omanski dužnosnici rekli su da bi se novi krug pregovora između SAD-a i Irana mogao održati 3. maja u Evropi, ali nije donesena nikakva službena odluka.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je u subotu nakon treće runde pregovora u Omanu da su “pregovori protekli vrlo ozbiljno i profesionalno”. Aragči je dodao da se razgovaralo i o metodologiji te da je fokus bio na utvrđivanju tačaka spora kako bi se postupno razjasnili u sljedećim rundama pregovora. Jasno je da uprkos sankcijama, Iran ima određenu saradnju sa različitim evropskim državama, te je razumljivo što želi uključiti Evropu u proces, a sigurno je ni da evropske države neće imati ništa protiv, jedino ko bi mogao biti suzdržan u tom kontekstu jesu SAD, koje od dolaska Trumpa vode rivalsku vanjsku politiku prema evropskim saveznicima.
Borbeni francuski avioni Rafal u hrvatskoj vojnoj floti
U Hrvatsku je stigao posljednji, 12. višenamjenski avion Rafale čime je kompletirana eskadrila borbenih aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Hrvatska je prethodno od Francuske naručila 12 polovnih borbenih aviona Rafale F3-R čime je započela dugo očekivana modernizacija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Ugovor je potpisan 2021. godine, a vrijedan je 999.068.493 eura. Obuhvaća 10 jednosjeda i 2 dvosjeda, a ukupna vrijednost s PDV-om i procijenjenim troškovima indeksacije cijena doseže 1.152 milijarde eura. Cijena jednog polovnog Rafalea iznosi oko 45.5 miliona eura, a stručnjaci su ih ocijenili vrlo povoljnim za ovakav tip borbenog aviona. Na ovaj način Hrvatska nastavlja untrku u naoružavanju sa susjednom Srbijom, ali i ide u dobrom smjeru ostvarivanja zacrtane NATO ideje o povećanom ulaganju u odbranbeno-sigurnosni sistem države. Općenito, Evropa je u posljednje vrijeme u svoj fokus stavila jačanje odbranbenih kapaciteta, a hrvatsku odluku da ojačaja svoju borbenu flotu, možemo tumačiti kao opredjeljenje za cilj koji diktira Trumpova administracija prema Evropi.
Islamofobija u Francuskoj na vrhuncu
Istraga koju je objavio Twitter nalog Tajamaat, platforma za saradnju za Sjevernoafrikance koja se bavi pitanjem islamofobije, otkrila je ekstremno desničarske grupe na Telegramu, čiji je zadatak huškanje protiv stranaca i istaknutih ličnosti koje se protive islamofobiji i rasizmu u Francuskoj. Istraga, koju je Tajamaat objavio na svojoj Twitter stranici, skrenula je pažnju na šokantne informacije o više od 20 ekstremno desničarskih grupa, uključujući matičnu grupu pod nazivom “Fr Deter” i druge ogranke. Među članovima svih ovih grupa nalaze se i aktivisti i pripadnici policijskih snaga koji doprinose huškanju protiv Arapa i muslimana, kao i pokušajima da postanu meta napada.
Istraga je predočila glasovne poruke osnivača grupe, koji naglašava kako su neprijatelji sada Arapi, muslimani i tamnopute osobe te predlaže da se uspostave grupe na terenu koje bi te ljude napadale na ulicama. Nedugo nakon ovih saznanja, nepoznati napadač koji je u bjekstvu, napao je muslimani u džamiji, te ubio jednu osobu. U spomen na žrtvu diljem Francuske organizirani su marševi „protiv islamofobije“. Vlasti kažu da je muškarac osumnjičen za ubistvo muslimanskog vjernika u džamiji na jugu Francuske i dalje u bijegu, u incidentu koji je premijer Francois Bayrou označio kao “islamofobni“.
Napadač je navodno snimio napad svojim telefonom i snimio umirućeg Malijca, koji je bio u dvadesetima godinama. Nakon što se u početku molio uz muškarca, napadač je žrtvu ubo oko 50 puta prije nego što je pobjegao s mjesta događaja. Tijelo je pronađeno kasnije ujutro, kada su drugi vjernici stigli u džamiju na molitvu. Francuska je poznata po radikalnoj islamofobiji koju je propagirao ranije indirektno i državni vrh. Posljedice toga jesu netrpeljivost i neprijateljstvo prema muslimanima. Analize Insee i INED, ukazuju da 6,77 miliona Francuza su muslimani, imigranti, djeca i unuci imigranata, otprilike 10% stanovništva. U gradu Marseju ih ima čak 25%. Očigledno se to ne sviđa radikalnim elementima unutar francuskog društva.
Preminuo Papa koji je razumio patnje Palestinaca
Sasvim sigurno, glavna i najznačajnija vijest tokom aprila jeste smrt pape Franje. Papa Franjo se oporavljao dugo od obostrane upale pluća. Svoje posljednje pojavljivanje i poruku, uputio je tokom uskršnjih praznika, svega nekoliko dana od njegove smrti. On je blagoslovio vjernike i pozvao na mir u Gazi i oslobođanje talaca koje je oteo Hamas. Papa nije pročitao, kako je uobičajeno na uskršnjoj misi, svoj blagoslov “Urbi et Orbi”, ali su ga provozali Trgom svetog Petra u posebnom vozilu kako bi pozdravio i blagoslovio vjernike, koji su uzvikivali “živio papa”.
U poruci koju je njegov pomoćnik pročitao, dok ga je papa Franja nadgledao sa balkona, poglavar Katoličke crkve pozvao je na hitan prekid vatre u Pojasu Gaze. Papa je naglasio u uskršnjoj poruci da je situacija u Gazi „dramatična i dodatno se pogoršava“. I ranije je bio na strani pravde te je jasno osuđivao zločine cionističkog izraelskog režima u Gazi i na Zapadnoj Obali. Ostat će upamćen kao Papa koji je bio za dijalog, te koji razumio patnje potlačenih, što je vidljivo iz njegovog zalaganja za mir u Gazi i prestanak izraelske agresivno-zločinačke kampanje.
Uslijed Trumpove politike London i Brisel ponovo zajedno?
Nacrt deklaracije, koji sastavljaju London i Brisel uoči samita UK-EU 19. maja, ukazuje na obostrano razumijevanje o nizu zajedničkih interesa.Velika Britanija nudi Evropskoj uniji novo strateško partnerstvo koje ima za cilj jačanje trgovine i predstavljanje ujedinjenog evropskog fronta dok američki predsjednik Donald Trump prijeti kako će prekinuti višedecenijsku transatlantsku saradnju.
Ambasadori Evropske unije sastat će se u srijedu u Briselu na brifingu zvaničnika koji su proteklih nekoliko mjeseci radili na oblastima u kojima bi sporazum mogao biti postignut tokom naredne godine. Odbrambeni i sigurnosni pakt, koji bi predviđao bližu saradnju zbog Ukrajine, na vrhu je liste prioriteta zajedno s migracijama, što je vruća tema s obje strane La Manchea. Međutim, samit dolazi u vrijeme kada Velika Britanija nastavlja pregovore o carinama sa Sjedinjenim Američkim Državama u nadi da će sklopiti zaseban dogovor.
London se suočava s američkim uvoznim carinama od 10, a Evropska unija 20 posto. Iako je ranije Velika Britanija napustima EU kroz proces BREXIT-a, ovo ukazuje na ponovno zatopljavanje i oslanjanje Londona na Brisel. Naravno, priča oko Velike Britanije i EU je gotova, ali promjena geopolitičkih okolnosti i Trumpove radikalne aktivnosti, utječu i na zbližavanje, koje će se silom prilika učvrstiti, a na obostrano zadovoljstvo. Ukrupnjavanje i konsolidacija se nameća kao adekvatan odgovor Evrope kontro Trumpa i njegovih pomahnitalih akcija u smjeru slabljenja kapaciteta Evropske Unije, ali i njihovog velikog partnera Velike Britanije.
april april april april april april april april
Ekskluzivno PISjournal
