PISjournal – Napredak i razvoj tehnologije, zajedno sa stvaranjem novih radnih mjesta i prilika za rad, stavlja radnu snagu pred mnogobrojne i raznolike izazove. eksploatacija
Mnogi od ovih izazova i prije ovoga su se pojavljivali na tržištu rada, ali s napretkom tehnologije njihov oblik i suština su se promijenili. Jedan od takvih slučajeva je i pitanje eksploatacije radne snage, posebno djece, u gig ekonomiji (ekonomija honorarnih poslova). Eksploatacija znači korištenje plodova tuđeg rada, što je kroz historiju poprimalo različite forme. Tokom feudalizma eksploatacija je bila iskorištavanje plodova rada poljoprivrednika od strane gospodara, a u kapitalističkom sistemu kapitalisti su iskorištavali bogatstvo nastalo radom radnika.
Širenje korištenja interneta i pojava gig ekonomije također su stvorili novi oblik iskorištavanja. Uprkos zabrani dječjeg rada prema Konvenciji o pravima djeteta, nažalost, i dalje bilježimo porast broja djece koja se okreću radnom okruženju zbog prinude porodice i siromaštva. Donedavno su djeca – radnici bila djeca koja su za život zarađivala prodajom robe ili skupljanjem smeća na ulici, a danas se ova kategorija djece – radnika naziva tradicionalnom djecom radnicima.
Ali s jednostavnim pristupom ljudi društvenim mrežama i posebno sve većom prisutnošću tehnoloških fenomena u ljudskom životu, pojavila se još jedna vrsta dječjeg rada, nazvana moderni djeca – radnici ili virtualni prostor, a u svom najnovijem obliku, to su djeca – radnici metaverzuma; djeca koja se samo po izgledu razlikuju od tradicionalne djece – radnika, a kod kojih se i dalje prepoznaju elementi radnika i poslodavca te motivacija za zaradom. Pitanje koje mnogi ljudi postavljaju ovih dana je šta je metaverzum? Nalazimo se u eri u kojoj je brzina napretka tehnologije i digitalnih tehnologija veoma velika. Kako vrijeme prolazi i napredujemo, digitalne tehnologije postaju sve izraženije i utiču na aspekte ljudskog života.
Digitalne interakcije postale su neodvojivi elemenat naših života, a nove tehnologije iz dana u dan mijenjaju dosadašnji stil života i stvaraju nove koncepte. U međuvremenu, svakodnevno čujemo nazive novih digitalnih projekata i ideja od kojih svaki ima svoj definisani cilj i nastoji privući pažnju javnog mnijenja. Jedan od tih novih i nadolazećih projekata koji je privukao veliku pažnju je projekat Metaverzuma, a možda najzanimljiviji od svih je termin „djeca – radnici metaverzuma“ koji privlači pažnju. Jesmo li uopće ikada razmišljali o uticaju metaverzuma na živote djece? Ovaj tehnološki fenomen može napraviti revoluciju u društvenom obrazovanju i razvoju djece.
Ispravno korištenje metaverzuma može biti rješenje za mnoge probleme, a s druge strane, njegovo nepravilno korištenje može izazvati vrlo velike probleme. Treba napomenuti da se u ovom radu pod djetetom podrazumijeva osoba koja nije navršila 18 godina, a prema većini dokumenata o ljudskim pravima. Kako bismo analizirali temu djece – radnika metaverzuma, potrebno je ukratko objasniti pojam gig ekonomije. To je veoma novi i stil u nastajanju današnjih ekonomija gdje glavninu poslova definisanih u njemu obavlja privremena radna snaga, u vidu projekata, radi se o multi poslovima i fleksibilnoj radnoj snazi koja istovremeno radi s nekoliko poslodavaca.
U ovakvom načinu rada, kompanije, posebno kompanije s metaverzalnim modelom organizacijskog upravljanja, umjesto da upošljavaju uposlenike na puno radno vrijeme, teže korištenju radnika na nepuno radno vrijeme, upošljavaju izvođače koji obavljaju više zadataka, pa čak i nezavisne freelancere (freelancer je osoba koja može imati više poslodavaca istovremeno). Gig ekonomija uz pomoć metaverzum prostora ne samo da uzrokuje neuspjeh tradicionalnih stilova rada i uposlenika s punim radnim vremenom, već također može stvoriti nove pogodnosti za radnika ali i poslodavca. Ali u tom smislu postoje vrlo ozbiljne kritike, uključujući nedostatak radne i organizacijske koncentracije, nedostatak puta za napredovanje u karijeri, gubitak ljudskog kapitala i pitanja poput ovih, koja su izvor kontroverzi i neslaganja među stručnjacima i ekspertima u ovoj oblasti. Jedan od zloslutnih i skrivenih fenomena je sfera djece i gig ekonomije, što dovodi do stvaranja dječijeg rada u metaverzum okruženju.
Na primjer; korištenje Robloxa kao izvora prihoda, za djecu može biti vrlo privlačno. Ovdje je problem nastavak ove metode, još jedna Z generacija, koja se naziva djeca Alfa generacije; ova generacija od trenutka kada progledaju na ovome svijetu mogu vidjeti napredak interneta i ostalih pametnih uređaja svijeta i zbog toga se nazivaju Net generacija(internet) i digitalni urođenici. Generacija koja nije vezana ni za kakve stvarne pojave i osjećaje iz realnog svijeta osim življenja i interakcije s virtualnim okruženjima i svjetovima; a nažalost, umjesto da svoju djecu uče poduzetništvu u kreativnoj ekonomiji, roditelji im pomažu da zarade novac od takvog okruženja (odnosi se na prihod od 26 miliona dolara djeteta od platforme YouTube u 2021. godini). Jasno se može reći da: oni su zloupotrijebljeni, čak štaviše, eksploatisani od strane glavnih operatera ovih platformi jer praktično djeca avenija metaverzuma, ostvaruju bogatstvo u stvarnom svijetu, a omjer dijeljenja prihoda između igrača i vlasnika platforme je veoma nepravedan. Odsustvo pažnje prema moralu u tehnologiji uzrokovalo je stvaranje platformi i usluga iz porodice tehnologija utemeljenih na umjetnoj inteligenciji, koje su izvan ljudske volje i kontrole, a u bliskoj budućnosti, nastavkom tog procesa, mi ćemo svjedočiti formiranju novog poretka ljudskog društva.
Kombinacija gig ekonomije ili digitalne ekonomije s metaverzumskim svjetovima može biti platforma za formiranje korumpiranog grada ili distopije (distopija; jedno fikciono društvo ili grad u naučno-fantastičnim pričama u kojem negativne karakteristike imaju potpunu nadmoć i dominaciju, a život u njemu ne želi nijedno ljudsko biće). Naravno, u ilustriranju distopije djeci, radi se o djetinjastom ilustriranju tih gradova, a taj prikaz svijeta budućnosti je vrlo zabrinjavajući. Kako i po koju cijenu veliki tehnološki lideri to uzimaju zdravo za gotovo? Odgovarajući na kritike, poručili su da nove generacije trebaju upoznati kulturu takvih ekosistema i prihvatiti njihove zakone, pravila i modele upravljanja. Do sada nemamo dovoljno pravila i propisa o digitalnoj ekonomiji, čini se da kombinacija svjetova metaverzuma i digitalne ekonomije ne samo da nema pravila, već ima i potencijal da postane izvor novih prijevara i promijeni ljudsko ponašanje i uzrokuje prekomjernu ovisnost Alfa generacije o kariki digitalnog dopamina.
Tehnologija je danas makronarativ svijeta svih nas ljudi, koja je golemim razvojem softvera i hardvera izazvala nevjerovatne promjene u ljudskom životu. U ovakvom okruženju koje prijeti mnogim štetama, posebno kada se radi o djeci, pitanje zaštite dječjih prava u doba tehnologije i digitalnog okruženja je važno i bitno pitanje kojim bi se prve trebale pozabaviti vlade, a prema članku 32. Međunarodne konvencije o pravima djeteta; Zemlje potpisnice konvencije priznaju djetetu pravo na zaštitu od ekonomske eksploatacije i svake vrste rada koji je štetan ili uzrokuje prekid u njegovom obrazovanju ili je štetan za tjelesno, mentalno, duhovno, moralno zdravlje i društveni razvoj djeteta); i druge državne i civilne institucije i ostale institucije koje tretiraju pitanja djece treba dati posebnu podršku.
Generalno govoreći, može se reći da promicanje sigurnosti digitalnog svijeta za djecu proizlazi iz činjenice da u eri tehnologije, internet je važan instrument koji može pomoći djeci da ostvare svoja prava, uključujući pravo na odgoj i obrazovanje, pravo na slobodu izražavanja, slobodu udruživanja i puno učešće u društvenom, kulturnom i političkom životu.
Dakle, iako se ovaj novi društveni i ekonomski fenomen u nastajanju ubrzano širi i možda će neizbježna budućnost svih društava biti takva, ali u konačnici je metoda suočavanja društva i zakona ta koja će odrediti njegove pozitivne i negativne učinke. Ali, ne treba zanemariti ulogu institucija koje donose odluke u pitanjima kulture, roditelja i odgajatelja, jer podizanjem kulture digitalne pismenosti oni mogu biti svjesni mogućih opasnosti ove tehnologije u nastajanju i poduzeti potrebne mjere kako bi djeca bila sigurna i zaštićena.
Tehnologija, premda joj je bit tehnološka,ima moralnu, kulturnu i humanu suštinu, a tehnologija sama po sebi nije destruktivna i vrlo je važno kako se koristi. Nakon rasta gig ekonomije i promjene u prirodi poslova, ljudima je olakšan ulazak na tržište rada i zarađivanje novca. Pojava platformi i širenje interneta ograničili su tradicionalne prepreke u pronalaženju posla; u zamjenu za to uzrokovali su probleme kao što su smanjenje poslovne sigurnosti i odsustvo obaveze poslodavca prema radnoj snazi. S obzirom na brz i sve veći rast gig ekonomije, od posebne je važnosti svijest o njenim prednostima i nedostacima.
Ekskluzivno PISjournal
