PISjournal –Pad vlade Bašara al-Assada u Siriji i preuzimanje vlasti od strane Hayat Tahrir al- Šama (HTS) zaokupilo je pažnju mnogih političkih analitičara i političara.
U međuvremenu, reakcije raznih zemalja na razvoj situacije u Siriji, uključujući i Egipat, bile su značajne, iako u blizini Egipta ima važnijih slučajeva poput Libije, Sudana i Gaze. U nastavku ovog članka ispitujemo stavove ove zemlje u vezi sa razvojem situacije u Siriji.
Odnosi Sirije i Egipta
Egipatsko-sirijski odnosi imaju dugu i komplikovanu historiju. Dvije zemlje, nekada ujedinjene pod Ujedinjenom Arapskom Republikom od 1958. do 1961. u svojoj konfrontaciji s Izraelom, krenule su različitim putevima u vanjskoj politici nakon raspada ovog saveza. Sa početkom sirijske krize 2011. godine, Egipat je u različitim periodima zauzimao različite stavove prema dešavanjima u toj zemlji. Pod predsjednikom Mohamadom Morsijem koji je dolazio iz redova Muslimanske braće, Kairo je podržavao protivnike predsjednika Bašara al-Assada. Ali sa predsjedavanjem Abdel Fataha el-Sisija, egipatska politika prešla je na implicitnu podršku stabilnosti Damaska i Sirije.
Dvije zemlje imaju izuzetne historijske odnose jedna s drugom, jer su u Oktobarskom ratu 1973. (rat Jom Kipur) Egipat i Sirija pokrenuli zajedničke operacije protiv izraelskog režima istočno od Sueckog kanala i Golanske visoravni. Egipatski narod prati razvoj događaja u Siriji zbog svojih zajedničkih historijskih korijena. Iz tog razloga, egipatsko ministarstvo vanjskih poslova također je najavilo svoju iskrenu želju da podrži Siriju u ovoj kritičnoj fazi.
Regionalni razvoji, uključujući pad utjecaja terorističkih grupa kao što je ISIL i približavanje nekih arapskih zemalja sirijskoj vladi, utjecali su na politiku Egipta. Povratak Sirije u Arapsku ligu 2023. označio je i prekretnicu u odnosima arapskih zemalja sa Damaskom. Egipat, koji je oduvijek nastojao da zadrži svoju vodeću ulogu u arapskom svijetu, pozdravio je ovaj razvoj događaja i pokušao ojačati svoje prisustvo u regionalnim odnosima.
Egipat prije i nakon Assadovog pada
Sa početkom operacije oružanih grupa protiv vlade al-Assada 27. novembra, Egipat je bio prva zemlja koja je izrazila svoj stav o razvoju situacije u Siriji. Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova izdalo je saopštenje 30. novembra, nakon telefonskog razgovora između egipatskog ministra vanjskih poslova Badra Abdel Atija i sirijskog ministra vanjskih poslova Bassam Sabbagha,u kojem je izražena zabrinutost zbog nedavnih dešavanja u Siriji, najavljena podrška sirijskoj vladi i njenim institucijama i istaknuta važnost uloge ove zemlje u postizanju stabilnosti i borbe protiv terorizma.
Egipatski ministar vanjskih poslova rekao je na marginama Međunarodne konferencije podrške Gazi u Kairu prošlog mjeseca da je ono što se dešava u Siriji zabrinjavajuće. Egipat je bio na strani sirijske vlade i njenih institucija, te je u tom pogledu uspostavio opsežne kontakte sa svim stranama, uključujući arapske i regionalne i utjecajne međunarodne stranke. Ono što se može razumjeti iz početnih izjava Egipta nakon događaja u Siriji je da je Egipat podržavao teritorijalni integritet Sirije i protivio se bilo kakvoj podjeli zemlje. Kairo smatra da je očuvanje jedinstva Sirije bitno za sigurnost i stabilnost regiona, te da bi podjela zemlje mogla imati široko rasprostranjene negativne posljedice. Stoga je el-Sisi pokušao usvojiti izbalansiran pristup zasnovan na nacionalnim interesima prema zbivanjima u Siriji, ali je u određenoj mjeri podržavao i Bašara al-Assada.
Komentirajući razvoj situacije u Siriji nakon pada Assadove vlade, el-Sisi je rekao da Kairo prati šta se dešava u Siriji i naglasio da će egipatska ambasada u Damasku zadržati svoje aktivnosti. Također je naglasio potrebu očuvanja jedinstva Sirije, teritorijalnog integriteta i sigurnosti njenog naroda, kao i potrebu za pokretanjem sveobuhvatnog političkog procesa koji ne isključuje nijednu stranku i uključuje sve komponente i sektore. Egipatski predsjednik smatra da je Izrael prekršio sporazum o razdruživanju iz 1974. ukidanjem tampon zone sa Sirijom i okupacijom sirijske teritorije. Egipatski predsjednik je također naveo da je Egipat osudio izraelsko bombardovanje infrastrukture i kapaciteta sirijske zemlje i želio da se izvrši pritisak na Izrael da zaustavi svoje napade.
Jedan od glavnih razloga egipatske zabrinutosti oko razvoja situacije u Siriji je vidljivo povećanje aktivnosti terorističkih grupa u regionu, posebno Egiptu. S obzirom na svoje iskustvo u borbi protiv terorizma na Sinajskom poluostrvu i drugim dijelovima zemlje, egipatska vlada je veoma zabrinuta zbog širenja terorizma u regionu. Zato je Kairo pokušao učiniti sve da spriječi porast radikalnih grupa u regionu.
Prema Rai Al-Youm-u, general el-Sisi se sastao s komandantima oružanih snaga i sigurnosnih institucija sedmicu nakon pada vlade u Damasku. Na ovom sastanku, koji je održan u veoma važnom i osjetljivom trenutku, el-Sisi je jasno rekao: “Vojska je spremna da se suoči sa svakom unutrašnjom i vanjskom opasnošću.” Također je rekao da se društvom može upravljati uz socijalni mir, a glas naroda se mora čuti prije nego što nezadovoljstvo ljudi eskalira. Stoga je evidentno da njegov sastanak sedmicu dana nakon pada al-Assada sa oružanim snagama i sigurnosnim institucijama zemlje prenosi poruku egipatskom narodu da el-Sisi ima moć i sposobnost da održi svoju vladu i da oružane snage podržavaju vladu.
Egipatski predsjednik je u susretu s novinarima 15. decembra opisao Siriju kao važan geopolitički akter. “Oni koji trenutno odlučuju u Siriji su njeni vlasnici. Ili će je uništiti ili će je izgraditi”, rekao je general Sisi.
Šta Egipat može uraditi kada je u pitanju nova vlast u Siriji
U post-Asadovskoj Siriji, na odnos Egipta prema novim vlastima u Damasku mogu uticati različiti faktori koji uključuju egipatske interese, regionalni razvoj i međunarodne pritiske. Evo mogućih scenarija:
1. Podrška prelaznoj vladi: Egipat bi mogao podržati prelaznu vladu formiranu nakon pada al-Assada. Ovaj potez mogao bi biti u skladu s naporima Kaira da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju sirijske krize i jačanju svoje pozicije u arapskom svijetu. Što se tiče budućnosti Sirije i prelazne faze, portparol egipatskog ministarstva vanjskih poslova Tamim Khalaf je napomenuo da bi ova faza trebala proći uz učešće različitih sekti i religija. Sve sirijske političke snage trebale bi igrati ulogu u upravljanju tranzicijskim procesom. Egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdel Ati, prema novinskoj mreži Al-Hurra, rekao je o sirijskoj prijelaznoj vladi da je njegova zemlja posvećena mirnom i inkluzivnom procesu tranzicije u Siriji, dok istovremeno zahtijeva da se poštuju prava svih sirijskih manjina, uključujući alevite i kršćane. Naglasio je i važnost borbe protiv terorizma.
2. Jačanje saradnje sa regionalnim akterima: Kolaps Assadove vlade može motivisati Egipat da radi sa akterima kao što su Turska i Katar. Dvije zemlje su do sada imale aktivnu ulogu u zbivanjima u Siriji i Kairo svoje interese može ostvariti kroz rad s njima. RT Arabic je izvijestio da je šef diplomatije Egipta imao nekoliko kontakata s različitim regionalnim i međunarodnim stranama kako bi koordinirao stavove i razmijenio poglede na situaciju u Siriji.
3. Interakcija sa svjetskim silama: Egipat je uvijek pokušavao prilagoditi svoju vanjsku politiku na osnovu ravnoteže između globalnih sila. Po pitanju Sirije, Kairo također pokušava održati odnose s glavnim igračima i izbjeći nepotrebne tenzije.
4. Fokusiranje na nacionalnu sigurnost: Još jedan egipatski prioritet nakon pada Assada može biti nacionalna sigurnost. Kairo je zabrinut zbog širenja terorizma i ponovnog aktiviranja grupa koje su orijentirane prema Muslimanskom bratstvu u zemlji. Nakon događaja u Siriji, Pokret za promjenu Muslimanskog bratstva pozvao je na jedinstvo grupa ovog pokreta. U izjavi koju je citirao list Al-Quds Al-Arabi stoji: “Nakon propasti revolucije naših naroda, pobjeda sirijske revolucije vratila je nadu u srce arapskog proljeća i dokazala nam da je volja naroda nepobjediva. Svima je postalo jasno da vojni režim u Egiptu čini nepravdu, sprovodi ugnjetavanje i tiraniju. Suprostavljanje ovom režimu više nije opcija, već dužnost koja se ne može odgoditi.” U saopštenju se dodaje i to da Sisijeva vlada neće biti eliminisana osim revolucijom, a njihovi zatvorenici neće biti oslobođeni osim pravom revolucijom koja “čupa drvo tiranije i vraća pravo njegovim vlasnicima”.
5. Učešće u obnovi Sirije: Jedan od prioriteta Egipta u posljednjih nekoliko godina bio je proširenje ekonomske saradnje sa zemljama u regionu. U tom kontekstu, rekonstrukcija sirijske infrastrukture pruža priliku egipatskim kompanijama da igraju aktivnu ulogu. Ovaj potez ne samo da će pomoći u jačanju odnosa Kaira sa Damaskom, već će i stvoriti ekonomske prilike za egipatske kompanije.
6. Borba protiv terorizma: Realnost je da je Egipat od samog početka sukoba u Siriji postavio svoj stav o ovoj krizi, a to je podrška sirijskoj vladi i njenim institucijama za stabilnost i protiv terorizma. Ovakav stav je zato što se i sam Egipat suočava s izazovima unutrašnje sigurnosti i smatra borbu protiv terorizma jednim od principa svoje vanjske politike. Stoga Kairo podržava svaku zajedničku regionalnu inicijativu za suočavanje s ekstremističkim grupama u Siriji.
7. Održavanje diplomatskih odnosa s novim vlastima Sirije: “Kairo još uvijek ima terensko prisustvo u Siriji, a egipatska ambasada je i dalje aktivna u zemlji, što pokazuje predanost Kaira održavanju diplomatskih odnosa i podršci stabilnosti Sirije.” Ovo je rekao egipatski ministar na sastanku sa stranim novinarima u Egiptu.
Izazovi i mogućnosti za Egipat nakon Assada
Sada kada je Assad pao, Egipat će se suočiti s izazovima i prilikama. Izazovi uključuju neizbježno nadmetanje sa regionalnim i međunarodnim akterima, upravljanje unutrašnjim krizama i suočavanje sa bezbjednosnim prijetnjama. S druge strane, razvoj situacije u Siriji predstavlja prilike za Kairo, uključujući jačanje njegovog regionalnog utjecaja i iskorištavanje ekonomske prednosti obnove Sirije. Međutim, zbog domaćih ekonomskih ograničenja, Egipat možda neće moći djelotvorno da se uključi u obnovu Sirije. Osim toga, jačanje odnosa sa Sirijom moglo bi povećati utjecaj Kaira u arapskom svijetu i učvrstiti njegovu poziciju ključnog igrača.
Zaključak
Primjedbe egipatskih zvaničnika o početku tenzija u Siriji bile su slične njihovim prethodnim stavovima. Stav Egipta prema Siriji počiva na volji da se sačuva zemlja i njene institucije i odbaci bilo kakva strana intervencija.
Ali stav Egipta nakon pada Assada ukazuje na volju da se održi ravnoteža između nacionalnih interesa, regionalnih odnosa i međunarodnih obaveza. Usvajajući konzervativan pristup i naglašavajući politička rješenja, Kairo se zalaže za konstruktivnu ulogu u Siriji. Ipak, domaća i međunarodna ograničenja mogu ometati njegovu sposobnost da ispuni svoje ciljeve. Predviđa se da će se Sisi koncentrirati na nacionalnu sigurnost kako bi spriječio aktivaciju terorističkih grupa i ojačao saradnju s ključnim akterima u Siriji. Egipat će također podržati prelaznu vladu pod uslovom da omogući učešće svih frakcija u političkoj budućnosti nacije.
Ekskluzivno PISjournal
