Paul Iddon
PISjournal – Ambiciozni turski projekat razvoja stelt lovca pete generacije, TAI TF-X, pokazao se nevjerovatno teškim za Ankaru. Međutim, stručnjaci kažu da bi bliska tehnička saradnja sa Rusijom mogla pomoći da se napravi potpuno funkcionalna verzija njenog nacionalnog borbenog aviona.
Krajem septembra, osjećajući se ogorčeno nakon što ga je američki predsjednik Joe Biden kritizirao na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan odletio je u rusko ljetovalište Soči i sastao se sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom.
Nakon tog sastanka, Erdoğan je rekao da su razgovarali o mogućnostima zajedničke proizvodnje mlaznih motora i ratnih brodova.
„Čak smo sveobuhvatno razgovarali o koracima koje možemo preduzeti na (izgradnji) mlaznih motora“, rekao je.
Ako Turska želi razviti pravi lovac pete generacije, morat će razviti motor pete generacije koji će ga pokretati. Stručnjaci kažu da bi to mogao biti izuzetno težak podvig čak i za tehnološki najnaprednije zemlje.
Abdurrahman Seref Can, šef odjela za zrakoplove u turskom Predsjedništvu odbrambene industrije (SSB), priznao je da će prvi blok ili verzija TF-X biti mlaznjak četvrte generacije.
Bez pravog motora pete generacije, najbolje čemu se Turska može nadati da napravi jeste mlaznjak TF-X 4,5 generacije kojemu nedostaju ključne stelt i druge karakteristike koje su potrebne za lovac pete generacije.
‘Spremni na saradnju’
Bilo je nekih pokazatelja da bi Rusija i Turska mogle zajedno raditi na TF-X prije Erdoğanovog septembarskog sastanka s Putinom. Krajem avgusta, ruski državni TASS News izvjestio je da Moskva i Ankara održavaju konsultacije o mogućoj saradnji u razvoju TF-X.
“U ovoj fazi su u toku konsultacije sa turskom stranom na nivou specijalizovanih grupa o pitanjima interakcije oko stvaranja turskog nacionalnog lovca”, rekao je Dmitrij Šugajev, direktor ruske Federalne službe za vojno-tehničku saradnju.
“U tom smislu postoje interesantne oblasti u kojima bismo mogli da pružimo tehnološku pomoć, s obzirom na iskustvo koje naši stručnjaci posjeduju u razvoju i proizvodnji aviona”, dodao je on. “Spremni smo podijeliti našu stručnost sa našim turskim partnerima.”
“Ali prerano je govoriti o konkretnim detaljima u ovoj fazi.”
Ubrzo nakon toga, početkom septembra, Ismail Demir, predsjednik SSB-a, rekao je da su turska “vrata otvorena” za sve zemlje saveznice “koje žele da budu dio ovog projekta”.
Demir je 2018. godine naglasio da Turska želi imati sva prava na konačnu verziju bilo kojeg motora za TF-X koji zajednički razvija i gradi sa stranim kompanijama.
“Motor koji u potpunosti pripada nama je naša crvena linija”, rekao je tada. “Pošto znamo da će to biti dug proces, radićemo sa onima koji žele da proizvedu motor.”
Ali čak i ako Rusija i Turska blisko sarađuju u izgradnji potpunog motora pete generacije za TF-X, najvjerovatnije će im taj zadatak biti ogroman izazov.
“Motor je kritičan i izuzetno težak dio izazova za svaku zemlju koja želi razviti borbeni avion sljedeće generacije,” rekao je Justin Bronk, istraživač za zračnu moć i tehnologiju u vojnom naučnom timu pri Royal United Services Institution (RUSI) za Middle East Eye.
„Pored tradicionalnih zahtjeva za ciljeve u odnosu na potisak i efikasnost goriva, borbenim avionima sljedeće generacije će biti potrebni i motori koji mogu isporučiti neviđenu količinu električne energije za napajanje senzora, opreme za elektronsko ratovanje i potencijalno čak i usmjerenih energetskih sposobnosti kasnije tokom njihovog radnog vijeka”, dodao je.
Rusija do danas nije uspjela proizvesti “zreli” motor pete generacije za pogon svog vlastitog stelt lovca, Su-57 Felon. Njegove postojeće Su-57 pokreću turboventilatorski motori AL-41F1, a ne dugoočekivani Izdeliye 30.
“Mislim da postoji ozbiljna mogućnost da se Turska i Rusija dogovore da rade zajedno na zajedničkom razvojnom programu, s obzirom na turske političke razlike sa svojim NATO partnerima”, rekao je Bronk.
Saradnja između konkurenata
Michael Kofman, direktor programa za istraživanje Rusije u korporaciji CNA i saradnik na Kenan institutu Međunarodnog centra Woodrow Wilson, skeptičan je da će Rusija i Turska sarađivati na projektu.
“Njih dvoje su konkurenti, a s obzirom da je model Su-75 predstavljen ovog ljeta, još je vjerovatnije da će dvije zemlje krenuti za istim jeftinijim jednomotornim tržištem pete generacije”, rekao je Kofman za MEE.
Su-75 “Šah mat” je jednomotorni borbeni avion pete generacije koji Rusija razvija za svoju vojsku i za izvoz. Turska također planira ponuditi TF-X za izvoz nakon što na kraju završi fazu razvoja i započne serijsku proizvodnju lovca.
“Rusija nije završila svoj motor Izdeliye 30, iako očekujem da hoće, ali sumnjam da će ponuditi ovaj motor turskom TF-X”, rekao je Kofman. “Ne, neće im pomoći da naprave motor.”
„U najboljem slučaju, Turska bi mogla da nabavi kompletan motor iz Rusije, što je malo vjerovatno“, dodao je on. “Zašto bi Rusija pomogla Turskoj da razvije konkurentski motor jer bi Turska onda pokušala da parira ruskoj avio-kosmičkoj industriji na izvoznom tržištu?”
Pored nesposobnosti Turske da razvije motor pete generacije, Kofman takođe sumnja da može razviti mnoge druge napredne komponente i sisteme potrebne za pravljenje borbenog aviona pete generacije.
„Proizvodnja jeftinih UCAV-ova sa propelerima (borbenih letjelica bez posade) i izgradnja mlaznog lovca pete generacije su vrlo različite stvari“, rekao je.
Emily Hawthorne, Stratforova viša analitičarka za Bliski istok i Sjevernu Afriku u RANE, s druge strane, vjeruje da je “vjerovatno da će Turska i Rusija postići sporazum u kojem će Rusija pružiti i tehničku pomoć Turskoj, uključujući inžinjere i znanje kako bi pomogli Turskoj da napravi TF-X.”
“Ali Turska, također, traži pomoć od širokog spektra drugih partnera, uključujući evropske partnere, tako da program TF-X teško da treba smatrati isključivo tursko-ruskom saradnjom”, rekla je Hawthorne za MEE.
“Ako ništa drugo, za mene to pokazuje koliko ozbiljno Turska shvata pitanje izgradnje sopstvene domaće vojne industrije, uz pomoć širokog spektra globalnih partnera,” dodala je ona.
Zatim, tu su i šire implikacije vojne saradnje Turske sa Rusijom, kao što je stalni rizik od zatezanja njenih dugogodišnjih strateških veza sa Ujedinjenim nacijama i NATO savezom.
Hawthorne ističe da rizik od dodatnih sankcija “posebno dolazi u obzir ako Turska nabavi stvarne komponente ili opremu od Rusije”.
Turska je već uvela američke sankcije SSB i Demiru zbog kupovine i preuzimanja naprednih ruskih raketnih sistema protivvazdušne odbrane S-400.
Nabavka tih projektila ga je također izbacila iz programa pete generacije F-35 Joint Strike Fighter i zabranila kupovinu bilo kojeg od tih stelt lovaca za svoje zračne snage.
“SAD su bile jasne u vezi svoje spremnosti da uvedu dodatne sankcije Turskoj ako kupe još opreme od Rusije”, rekao je Hawthorne.
“Turska je nedavno pokušala da utiša svoje zapadne partnere, uključujući Sjedinjene Države, ali Turska također očito ima svaku namjeru da produbi svoj odnos s Rusijom ako to služi vlastitoj domaćoj odbrambenoj industriji i potrebama Turske, tako da će Ankara nastaviti igrati ovu igru”, dodala je.
