PISjournal – Pojačani napadi Hezbollaha na izraelska naselja i vojne položaje na sjeveru okupiranih teritorija posljednjih dana pokrenuli su novi talas izraelskih prijetnji o pripremama za masovnu vojnu operaciju unutar Libana. Hezbollahom
Izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich nedavno je rekao da dijelove teritorije Libana treba okupirati za uspostavljanje tampon zone dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, tokom posjete pograničnom naselju Qiryat Shemona, potvrdio da je Tel Aviv spreman za “veoma opsežne operacije na sjeveru.”
Također, načelnik Generalštaba vojske Herzi Halevi je prilikom posjete sjevernom frontu izjavio da je Tel Aviv došao do te tačke u kojoj se mora donijeti odluka o narednim koracima.
Od prošle sedmice gradovi na sjeveru okupiranih teritorija nalaze se na udaru raketa i eksplozivnih dronova koje lansira Hezbollah iz Libana.
Hezbollah je objavio da je gađao lokaciju Al-Malikya artiljerijskim granatama.Pokret otpora je u saopćenju naveo da su njegovi borci granatama direktno napali izraelske snage u zasjedi na tom mjestu, ubijajući i ranjavajući njihove vojnike.
U četvrtak, libanski pokret otpora kao odgovor na smrt dvojice svojih boraca u izraelskom napadu napao je diviziju Hermon 810 u mjestu Ma’ala na okupiranom Golanu.
Iako je Hezbollah započeo svoje napade u znak solidarnosti s Gazom od početka izraelske invazije na obalnu enklavu, novi talas prijetnji izraelske vlade natjerao je medije i posmatrače da upozore na novu ratnu sjenu koja se nadvija nad regijom.
Izraelska vlada pod strahom od napada Hezbollaha
Prema statistici AFP-a iz izjava Hezbollaha i zvaničnih libanskih izvora, od početka sukoba na sjevernom frontu, u Libanu je ubijeno najmanje 455 ljudi, uključujući 88 civila i najmanje 295 boraca Hezbollaha. Međutim, s druge strane, uprkos oštroj medijskoj cenzuri i opsežnom pokušaju izraelske vojske i vlade da sakriju podatke o stvarnim žrtvama u ratu, potvrđeno je da je najmanje 14 vojnika i 11 ilegalnih doseljenika poginulo u tom području.
Shodno tome, nedavni široko rasprostranjeni požari na okupiranim teritorijama uslijed Hezbollahovih raketnih napada izazvali su veliki šok u Izraelu i donijeli oštre kritike Netanyahuu. Na primjer, bivši izraelski vojni ombudsman Isaac Brick rekao je da “oni koji traže uništenje naselja na sjeveru shvaćaju da Izrael nema pravu odbranu od Hezbollahovih projektila i dronova”. Također, izraelski Kanal 12 emitovao je snimke dubine prodora Hezbollahovih projektila i dronova u napadu na položaje izraelske vojske.
Prema Al Jazeeri, više od 100.000 doseljenika raseljeno je iz sjevernih regija, a iako je ratni kabinet poslao više od trećine vojnih snaga na sjeverne granice da se suprotstave Hezbollahu, svakodnevne operacije pokreta su i dalje velika noćna mora za Netanyahua koji vidi svoj kabinet na rubu kolapsa zbog katastrofalnih rezultata rata u Gazi.
Dok izraelska upozorenja ne mogu poboljšati burne sigurnosne uvjete izraelskog režima u sjevernim regijama i ne mogu uvjeriti raseljene naseljenike da se vrate kućama, Hezbollah je bio posvećen početnoj jednadžbi intenziviranja vojnih operacija proporcionalno ratnoj situaciji u Gazi. Drugim riječima, Hezbollahove akcije posljednjih dana i sedmica pokazuju da koristi novo oružje, posebno teško, uključujući rakete zemlja-vazduh i rakete ispaljene dronom, srazmjerno izraelskim zločinima u Rafi, posljednjem skloništu za 1,5 miliona raseljenih Palestinci.
Potvrđujući ovo pitanje, izvještaj izraelskog istraživačko-obrazovnog centra Alma sa sjevernih granica sugerira da je najveći broj napada Hezbollaha, 325 napada, zabilježen u maju, sa oko 10 napada dnevno.
U istom mjesecu, Hezbollahova upotreba protivoklopnih raketa i driona je porasla. Ispaljivanje protivtenkovskih projektila dostiglo je 95 slučajeva u maju sa 50 u aprilu.
Centar je također izvijestio da je od 8. oktobra do 31. maja Hezbollah izveo oko 1964 napada, od kojih je 46 posto ciljalo na infrastrukturu i naselja.
Zašto Izrael nije sposoban da vodi rat protiv Libana?
Kako je rečeno, izraelske prijetnje posljednjih dana nisu ništa novo. Zvaničnici iz Tel Aviva su ranije,na početku rata, čak govorili o vraćanju Libana u kameno doba. U međuvremenu, ono što sadašnju situaciju čini drugačijom nego ranije je dokazani nedostatak izraelske sposobnosti da vodi novi rat.
Na prvom mjestu, kako je uočeno u operaciji Oluja Al-Aksa, element iznenađenja je najvažnija slaba tačka u izraelskoj vojnoj i ratnoj strategiji.Izraelska vojska je pokazala da je nesposobna da ostvari svoje najosnovnije ciljeve, odnosno oslobađanje izraelskih zarobljenika iz Hamasovog zarobljeništva u ratu u jednoj maloj i potpuno blokiranoj i opkoljenoj regiji u kojoj nema regularne vojske i naprednog oružja. Naravno,s druge strane,puna spremnost Hezbollaha predstavlja daleko težu situaciju za Izraelce. U svom nedavnom intervjuu za Aljazeeru, zamjenik generalnog sekretara Hezbollaha šejh Naim Kasem je ustvrdio da “prijetnje ne utiču na nas, ne želimo sveopšti rat, ali ako nam se on nametne, spremni smo za to i nećemo napusti bojno polje.”
Drugo pitanje je razočaravajuća perspektiva koju je izraelska vojska ostavila u ratu u Gazi. S jedne strane, Izrael se bori s krajnje zbunjenom i kritičnom situacijom kod kuće, a s druge strane, nedostatak sveobuhvatnog planiranja rata doveo je do toga da vojska bilježi gubitke od Hamasa, grupe koja ima daleko manju moć od Hezbollaha. Zapravo, vatrena moć koju su Izraelci koristili u Gazi nije uspjela odvratiti Hezbollah, već je otkrila slabe tačke izraelske vojske i njenu ranjivost pred Hezbollahom. Rat u Gazi pokazao je da Izrael nije u stanju da otvori sveobuhvatni front sa Libanom. Zapravo, rat u Gazi čak predstavlja upozorenje čelnicima Tel Aviva i njegovim zapadnim pristalicama o ogromnoj destrukciji koju Hezbollah može donijeti Izraelu ako iskoristi cijeli svoj napredni vojni arsenal.
Treće pitanje je strah Izraelaca da će otvaranje fronta sa Hezbollahom pokrenuti nove frontove iz drugih grana Osovine otpora. Haaretz je u četvrtak napisao da izraelski vojni izvori strahuju od mogućnosti da će sveobuhvatni rat u Libanu dovesti do otvaranja drugih frontova iz Irana i Jemena i onoga što Izrael klasificira kao milicije u Siriji u većem obimu od onoga što se događa sad.
Ovaj izraelski list otkrio je da je položaj vojske u ratu u suprotnosti s izjavama načelnika vojske Halavija koji je tokom posjete sjevernim granicama s Libanom rekao da se Izrael sprema za eskalaciju protiv Hezbollaha.
Pozivajući se na izvore u vojsci, Haaretz je izvijestio da su požari koji su se proširili na Golan i Galileju u proteklih nekoliko dana promijenili stavove vojske od kretanja u sveopšti rat protiv Libana do vođenja ograničenog rata.
Četvrto pitanje su stavovi američke administracije kao najvažnijeg ekonomskog, vojnog, diplomatskog i propagandističkog podržavaoca izraelskog režima u njegovom genocidnom ratu protiv Gaze. Mnogi stručnjaci se slažu da ako Washington uskrati podršku Tel Avivu čak i na ograničeno vrijeme, ne samo da Izrael neće biti sposoban da nastavi rat, već će se i samo njegovo postojanje suočiti s izazovima s obzirom na trenutnu antiizraelsku atmosferu koja dominira svijetom.
Vidjevši da su izgledi za pobjedu Izraela slabi,dok su američki predsjednički izbori na pomolu, administracija predsjednika Joea Bidena vrši pritisak na tvrdolinijaški izraelski kabinet da odobre nedavni Bidenov prijedlog o prekidu vatre. Svakako, s obzirom na klimavu poziciju Izraela, novi rat je nepovoljan za demokrate, imajući u vidu da će masovni rat protiv Libana otvoriti sirijski, irački i jemenski front, što će značiti dalju štetu američkim interesima u regionu.
Dakle, izraelski zvaničnici bi radije odabrali nastavak rata u Gazi do američkih izbora i moguće pobjede Donalda Trumpa za kojeg se nadaju da će ih izvući iz ove klanice. Do tada, niko na okupiranim teritorijama ne želi ni da sanja da se pridružiti Netanyahuu u njegovoj igri sa vatrom moćnog Hezbollaha.
Ekskluzivno PISjournal
