Corneliu Pivariu
Autor je je visoko odlikovani penzionisani general rumunske vojske. Osnovao je i dvije decenije vodio i jedan od najuticajnijih časopisa o geopolitici i međunarodnim odnosima u istočnoj Evropi, dvojezični časopis „Geostrategic Pulse“.
PISjournal – Predsjednik Republike Kazahstan – Kasym Jomart Tokayev je u izjavi od 1. maja 2024.godine pozdravio sporazum između Republike Azerbejdžan i Republike Armenije o pregovorima na nivou ministara vanjskih poslova za pripremu mirovnog sporazuma na inicijativu kazahstanske strane.
Kazahstanska inicijativa odvija se u složenoj globalnoj geopolitičkoj situaciji, kakva nije viđena decenijama od izbijanja sukoba između Armenije i Azerbejdžana. Ova složenost će također uticati na tok, pa čak i na ishod pregovora.
Drugi važan element je pozicija direktno uključenih strana. Vrijedi napomenuti da je Azerbejdžan u prednosti zbog svog uspjeha u nedavnom vojnom sukobu sa Armenijom, koji je praktično izazvao egzodus većinskog armenskog stanovništva iz Nagorno-Karabaha. Osim toga, Azerbejdžan je ekonomski daleko superiorniji od Armenije.
U ovim uslovima veoma je teško postići pravedan i trajan mir. Međutim, polazeći od pretpostavke da postoji iskrena želja za mirom između dvije strane, smatramo da se za uspjeh mirovnih pregovora između Armenije i Azerbejdžana u Almati mora uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora:
- Saradnja i politička volja: Obje strane moraju pokazati jasnu političku volju i konstruktivno raditi na postizanju održivog sporazuma. Fleksibilnost i međusobni kompromisi bit će od suštinskog značaja.
2. Rješavanje svih ključnih pitanja: Pregovori se moraju sveobuhvatno baviti svim aspektima sukoba, uključujući demarkaciju granice, status Nagorno-Karabaha, sigurnosna i humanitarna pitanja. Nijednu temu ne treba izbjegavati.
3. Povjerenje i transparentnost: Izgradnja povjerenja između strana kroz transparentnost, razmjenu informacija i međusobne geste u dobroj vjeri bit će od ključne važnosti za omogućavanje napretka. Nedostatak povjerenja između Erevana i Bakua bio je odlučujući element ovog sukoba.
4. Uključivanje kredibilnih posrednika: Uključivanje međunarodnih posrednika kao što su Rusija, Sjedinjene Države i EU može pomoći u postizanju kompromisa i obostrano prihvatljivih rješenja.
5. Mirovna rješenja moraju pošteno prepoznati i integrirati osnovne probleme i potrebe obje zemlje.
Na ishod pregovora će utjecati i važni regionalni akteri. Uglavnom imamo na umu Tursku i Iran, ali ne isključujemo Izrael, Indiju i Saudijsku Arabiju. Naravno, i sadašnje velike sile će posvetiti dužnu pažnju dešavanjima u ovoj oblasti, u kontekstu globalne geopolitičke konkurencije.
Na kraju, uspjeh će u velikoj mjeri zavisiti od spremnosti obje strane da se uzdrže od konfliktne retorike i da konstruktivno rade na postizanju trajnog mira u regionu.
Podsjećamo,odnosi između Bakua i Jerevana postali su napeti od 1991. godine, kada je armenska vojska okupirala Karabah, teritoriju međunarodno priznatu kao dio Azerbejdžana, i sedam susjednih regija.
Većinu teritorije je oslobodio Azerbejdžan tokom 44-dnevnog rata u jesen 2020. godine, koji je okončan nakon mirovnog sporazuma uz posredovanje Rusije koji je otvorio vrata normalizaciji i demarkaciji njihove granice.
Prošlog septembra, Azerbejdžan je uspostavio puni suverenitet u Karabahu nakon “antiterorističke operacije” nakon koje su se separatističke snage u regionu predale.
