PISjournal – Nekoliko sedmica nakon razorne poplave u Libiji koja je uzrokovana rušenjem brane i zbog koje je nastradalo hiljade ljudi, sada se pojavljuju upozorenja o ponavljanju ove katastrofe u iračkom Mosulu. Kako stoji u upozorenjima, ova poplava ukoliko se ne spriječi na vrijeme može biti razornija od one u Libiji.
Medijski sajt Al-Hurra, pozivajući se na američki časopis National Geographic, opisao je stanje brane u Mosulu kao “alarmantno” i nazvao je najrizičnijom branom na svijetu.
U izvještaju se razmatraju posljedice urušavanja brane kako u smislu gubitka ljudskih života tako i ekonomske štete.
Brana Mosul, koju je Inženjerski korpus američke vojske 2006. opisao kao najrizičniju branu na svijetu, visoka je 131 metar i široka 3 kilometra, a njen maksimalni kapacitet skladišta je 11 milijardi kvadratnih metara.
Ova brana je najveći rezervoar vode u Iraku i četvrta po veličini u regionu Bliskog istoka, a osim što obezbjeđuje vodu za piće i poljoprivredu za stanovnike Mosula, izvor je električne energije za oko 1,7 miliona ljudi. Građena je na bazi krede. Za popunjavanje pukotina na njenom tijelu potrebno je stalno i redovno injektiranje betona, a ova operacija traje od 1984. godine, godine kada je završena izgradnja brane.
Sa dominacijom terorističke grupe ISIL nad Mosulom i obustavom operacije ubrizgavanja betona za jačanje temelja brane, zabrinutost zbog izbijanja potencijalne katatrofe počela je da raste. ISIL je zauzeo branu 8. avgusta 2014. godine a 16 mjeseci kasnije ponovo je vraćn po kontrolu iračke vlade.Za vrijeme okupacije ISIL-a brana je pretrpjela znatnu štetu.
U 2016. godini, studija Tehnološkog univerziteta Lulea u Švedskoj otkrila je da će 4 sata nakon mogućeg urušavanja brane, Mosul biti zapljusnut vodenim talasom od 24 metra, a naredni talas visine 15 metara će potom pogoditi grad Tikrit.
Također, ovaj talas će stići do Bagdada, 640 kilometara južno od Mosula, manje od 48 sati nakon rušenja brane, a glavni grad će se suočiti sa razornim talasom visine 4 metra, koji će potopiti površinu od oko 210 kvadratnih kilometara oko glavnog grada.
Urušavanje brane, osim finansijskih i ljudskih gubitaka, imat će i druge sekundarne i dugoročne posljedice koje doprinose razmjerima katastrofe. Ovi efekti uključuju uništavanje mreže za proizvodnju električne energije i vodovoda i poljoprivredne proizvodnje, dovodeći život građana u teško stanje.
Čak i sada, mreža National Geographica, pozivajući se na stručnjake, upozorava da će pucanje brane,ako se ne spriječi, dovesti do smrti 1,5 miliona ljudi koji žive duž rijeke Tigris.
U izvještaju mreže vjeruje se da je potencijal za masovnu ljudsku katastrofu očigledan. Rušenje brane bi također moglo da uništi hiljade arheoloških i kulturnih lokaliteta duž rijeke Tigris. Ova mjesta uključuju Nimrud i Ninivu, drevnu prijestolnicu Asirije i nekada najveći grad na svijetu i prvo pravo carstvo koje je nastalo u prvom mileniju prije Hrista.
„Teško mi je da iznesem druge procjene osim da bi hiljade arheoloških lokaliteta u suštini bilo zbrisano“,rekao je Michael Danti, profesor arheologije na Bostonskom univerzitetu i ko-direktor Inicijative za sirijsku historijsku baštinu na Američkoj školi orijentalnih istraživanja, koja dokumentiraju namjerno uništavanje kulturnog naslijeđa u Iraku i Siriji. “Bio bi to gubitak bez presedana,” nastavlja profesor Danti.
Nakon ovih upozorenja, iračka vlada je 2016. godine potpisala ugovor sa italijanskom kompanijom Trevi za popravku i održavanje, a iste godine potpisan je i poseban ugovor sa Inženjerskim korpusom američke vojske.
Unatoč činjenici da je zadatak predat iračkim kompanijama 2019. godine, Italija nastavlja da pomaže iračkoj vladi da održi strukturu brane, a čak je i Turska dala prijedloge iračkoj vladi da učestvuje u projektu održavanja i rekonstrukcije brane.
Uprkos svim upozorenjima, iračka vlada opisuje zabrinutost za zdravlje brane neosnovanom, a prošlog mjeseca ministar vodnih resursa Aoun Dhiyab rekao je da je stanje brane “pouzdano i stabilno”.
“Ranije je bilo zabrinutosti oko stanja brane, ali one su sada očišćene i brana je sada u najboljem stanju”, rekao je ministar Dhiyab u televizijskom intervjuu.
Organizacija Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj (UNIDO) također je ranije prošlog mjeseca rekla da je brana “sigurna”.
Zamjenik projektnog menadžera UNIDO-a rekao je za Iračku novinsku agenciju da je formirano međunarodno vijeće eksperata s zadatkom da ispita stanje brane i da su rezultati istraživanja bili vrlo ohrabrujući.
Upozorenja se nižu dok iračka vlada uporno tvrdi da razloga za zabrinutost nema.Ukoliko se pokaže da je iračka vlada lagala svoj narod,posljedice za ovu siromašnu bliskoistočnu državu bit će ogromne.Bit će veliki broj ljudskih žrtava a ekonomija i infrastruktura bit će uništene što će izazvati novi val migracija sa Bliskog istoka i nove neisigurnosti u toj regiji.
Ekskluzivno PISjournal
