Ahmed Aboudouh

Zemlje bi u kratkom roku mogle upasti u ekonomsku samoizolaciju, ali jednom kad se sve ovo završi i vrati na staro svijet će agresivno slijedi normalnost koju je nakratko izgubio.

Ljudi i firme se bore sa životom u izolaciji, ali vladina je neprilika veća. Mnoge zemlje se sada upoznaju sa ekonomskim samodistanciranjem koje će promijeniti naš svijet onakav kakav poznajemo.

Ovaj postupak je natjerao mnoge da nagađaju da je globalizacija na ivici propasti i da naš ekonomski svjetski poredak slabi. Čak je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) marginalizirana! Kada je u pitanju vrijeme krize, naša kolektivna perspektiva otvorene slobodne trgovine se promijenila. Svijet se samoizolira.

Ali širenje korona virusa je nusproizvod globalizacije, a ne rezultat. Ovo nije prva pandemija koja je svijet dovela do paralize. Hitne situacije poput ove ne mijenjaju tok historije, ali odluke koje donose političari i vladari, kao odgovor na njih, sigurno mijenjaju.

Crna smrt nije bila jedini razlog “Propadanja srednjeg vijeka” kako u svojoj knjizi istog naslova tvrdi holandski historičar Johan Huizinga. Širenje tog virusa u Evropi poklopilo se s vrhuncem tridesetogodišnjeg rata koji je bio prava sila iza globalnih promjena koje su uslijedile.

Isto se može reći i za pandemiju gripe koja je izbila 1918. godine, na kraju Prvog svjetskog rata. Evropa nije ušla u novi sukob, koji je promijenio lice kontinenta i svijeta, zbog gripe. Zapravo, porast ksenofobije i nacionalizma, posebno 1930-ih, bio je središnji rezultat Velike depresije, a također je doveo do uspona ekstremnih vođa koji su razmišljali samo o izolacionizmu i koji su malo vjerovali u saradnju za vrijeme krize.

Danas predsjednik Donald Trump čini slične greške u borbi protiv koronavirusa. Njegov odgovor na početku izbijanja virusa je bio spor, nezreo i neorganizovan. Njegov nedostatak vodstva, kako u SAD-u, tako i prema Evropi, nije ostavio nijednoj državi drugu mogućnost osim da se fokusira na opstanak, bez obzira na komšije ili saveznike. On više voli pandemijsku politiku moći i voli da korona virus naziva „kineskim virusom“, ali ono što on ne shvata je to da pod njegovim vodstvom SAD gube bitku za položaj svjetskog lidera s obzirom na uspjeh Kine u borbi za suzbijanje pandemije.

Ubrzanje stalnog suparništva između SAD-a i Kine tokom izbijanja ovog virusa bilo je, naravno, neizbježno. Bez obzira na to ko će biti sljedeći američki predsjednik, sumnja i nepovjerenje prema svemu kineskom su sada duboko usađeni u modernu američku političku misao. Trgovinski rat, britanska saga Huawei 5G i američki plan da isključe Kinu iz njene visoke tehnologije sve su političke snage koje su se već borile protiv globalizacije prije nego što se pandemija počela širiti.

To je ujedno i svijet naučilo korisnu lekciju: pokušaj „ispravljanja krive“ kineskog uspona, umjesto da se usvoji politika saradnje s njom, teško će pogoditi SAD i njihove saveznike. I neće zaustaviti kineske ambicije.

Dok se Kina oporavlja od bivanja „izvorom“ ove pandemije, imat će dva cilja: zaustaviti prekid svojih lanaca snabdijevanja i ispraviti sliku o sebi na svjetskoj sceni. Izoliranjem Evrope, zatvaranjem granica i fokusiranjem samo na rješavanje problema Covid-19 unutar SAD-a, Donald Trump pomaže Kini u postizanju njenih strateških ciljeva.

Raspon i brzina izbijanja u Evropi i SAD-u su barem dijelom posljedica nedostatka snažnog političkog vodstva i spremnosti da se spale mostovi nakon što se kriza pojavi u inostranstvu. Nacionalizam nije rezultat epidemije korona virusa, ali doprinosi društvenoj i ekonomskoj ozbiljnosti pandemije.

Dok ova pandemija neprestano prodire u Evropu i SAD, Kina ide naprijed kao potpora nakon „poraza“ korona virusa, nudeći (i prihvatajući zahtjeve) da pomogne zapadnim i drugim državama da ga zaustave. Kina udvostručava svoj uspjeh promovirajući, pored svog modela, iskustva Južne Koreje, Singapura i Tajvana u borbi protiv virusa. Kina koristi globalizaciju za izoliranje SAD-a i zataškavanje onoga što američki mislilac Stephen Walt naziva “zapadnom markom”.

Kina je posvećena spašavanju globalizovanog sistema. Mnoge zemlje bi, u kratkom roku, mogle biti zaokupljene ekonomskom i kulturnom samoizolacijom, ali kada se jednom sve to završi, vratit će se u red dok svijet agresivno slijedi normalnost koju je nakratko izgubio.

Trump je pomalo teška sreća za cijeli svijet. Njegovo neznanje i loše vodstvo mogli bi produžiti prijelazni period prije nego što se vratimo na ono normalno, ali virus neće potpuno okončati svjetski poredak.

Kina promovira svoju brend otkako je Trump preuzeo vlast. Ovaj brend je lahko razumjeti: globalizacija je kineska. I dok je korona virus jedan od problema globalizacije, globalna će se ekonomija mobilizirati da pokrene plimu protiv njega.

Izvor

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime