PISjournal – Dok se izraelski režim još uvijek suočava s posljedicama rata u Gazi i progone ga njegovi politički, sigurnosni, ekonomski i međunarodni udari, nedavno je izazvao novu krizu, ovog puta na Zapadnoj obali.
Ova kriza privlači manje pažnje svjetskih medija, ali za Palestince ovog područja nije ništa manja od rata u Gazi u pogledu prijetnje, nesigurnosti i utjecaja na njihovu budućnost.
Ako je u Pojasu Gaze izraelska ratna mašinerija bila direktno odgovorna za razaranje i masakr, na Zapadnoj obali ključni akteri su radikalni doseljenici koji su se praktično pretvorili u pješadiju jednog tihog projekta okupacije.
U najnovijim dešavanjima, Palestinsko društvo Crvenog polumjeseca saopćilo je u petak da su dvojica Palestinaca ranjena pucnjavom doseljenika u napadu na područje Al-Adisa u gradu Sa’ir, sjeverno od Hebrona. U Nablusu su se doseljenici ponovo rasporedili i podigli šatore oko domova palestinskih porodica koje ostaju pod opsadom peti dan zaredom u području Ras al-Ain u gradu Qusra, južno od Nablusa. U međuvremenu, u selu Al-Mughayyir, sjeveroistočno od Ramallaha, izbili su sukobi nakon što su se stanovnici suočili s još jednim napadom doseljenika.
Ali ono što se danas odvija na Zapadnoj obali više nije niz sporadičnih izbijanja nasilja. S intenziviranjem nasilja doseljenika, ono predstavlja iscrpljujući, tihi rat protiv Palestinaca. Mnogi se više ne suočavaju s protivnikom na konvencionalnom bojnom polju, već sa grupama koje noću upadaju u sela, sistematski napadajući sve što simbolizira palestinski život i otpornost.
Šokantni izvještaji o razmjerama zločina doseljenika
Brojevi daju sumornu sliku. Međunarodne agencije izvještavaju da su napadi doseljenika posljednjih mjeseci eskalirali na nivoe bez presedana. Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) saopćio je u petak da je širom Zapadne obale od početka godine do kraja jula 2026. zabilježeno više od 1.330 napada doseljenika, što je u prosjeku više od šest napada dnevno. Ovi incidenti su poremetili živote stotina palestinskih porodica i ostavili desetine sela i gradova u stanju stalne nesigurnosti.
Prema istom izvještaju, najmanje 18 Palestinaca ubijeno je u napadima doseljenika od januara, dok je gotovo 900 drugih ranjeno.
OCHA je saopćio da je za samo jednu sedmicu dokumentirao 38 napada doseljenika koji su rezultirali povredama Palestinaca i oštećenjem imovine. Agencija je također izvijestila da su doseljenici srušili tri palestinske kuće u području Tuba u Masafer Yatti, raselivši 23 osobe, uključujući 14 djece.
Podaci koje je u petak objavila Komisija Palestinske uprave za borbu protiv zida i naselja pokazuju da su izraelske snage i ekstremistički doseljenici samo u julu izveli 2.256 napada protiv Palestinaca, njihovog zemljišta i imovine, od čega 1.458 od strane vojnih snaga i 798 od strane doseljenika. Guvernati Ramallah i Al-Bireh, zajedno s Nablusom, nalaze se na vrhu liste najteže pogođenih područja, prema palestinskim podacima.
AP je, izvještavajući iz područja Qusre, opisao palestinske porodice zarobljene u svojim domovima zbog straha od preuzimanja njihovih kuća od strane doseljenika, dok su se humanitarni radnici za ljudska prava suočavali s ometanjem u svojim pokušajima da dostave hranu i pomoć. U povezanom razvoju događaja, UN je u petak upozorio da su operacije pomoći širom Zapadne obale ozbiljno odgođene i ograničene širokom mrežom od više od 900 fizičkih prepreka, uključujući kontrolne punktove, kapije i blokade na putevima.
Wall Street Journal izvijestio je o blokadi palestinskih domova i nastojanju doseljenika da ih preuzmu. Dodao je da su tim domovima prekinuti voda i struja te da se deseci Palestinaca nalaze u kritičnom stanju.
Primarna meta ovih napada je palestinska poljoprivreda, koja predstavlja životnu osnovu hiljada porodica. Na brdima južno od Hebrona i oko Nablusa, doseljenici su iznova upadali na poljoprivredna zemljišta, čupajući stotine stabala maslina, od kojih su neka stara desetinama godina i koja predstavljaju žive simbole palestinske vezanosti za zemlju. Uz ove napade, uništavanje rezervoara za vodu, solarnih panela, ograda i opreme za navodnjavanje postalo je gotovo svakodnevna pojava.
Reuters je u petak izvijestio da su doseljenici u području Fasayila u dolini Jordana preuzeli i preusmjerili glavni izvor vode koji koriste palestinski poljoprivrednici. Kao rezultat toga, voda koja je nekada navodnjavala polja patlidžana, tikvica i lubenica prekinuta je, ostavljajući velike površine poljoprivrednog zemljišta isušene i nezasijane.
Ljudsku cijenu ovoga opisuje glas Saada Nimra, palestinskog poljoprivrednika. “Zatvorili su vodovodnu liniju i preuzeli je”, rekao je za palestinsku novinsku agenciju Maan. “Prošla su tri mjeseca i nijedna kap nije stigla do nas da obrađujemo našu zemlju.”
Šteta ide daleko izvan usjeva, ugrožavajući egzistenciju čitavih porodica. Radnici i poljoprivrednici koji pokušavaju prići izvoru fizički su napadani i prijetilo im se. Umjesto da obeštete poljoprivrednike, doseljenici su lokaciju preimenovali u “izraelsku turističku atrakciju” pod nazivom “Herodovi bazeni”, uz značajno finansiranje ministra finansija Bezalela Smotricha, koji je izdvojio 3 miliona šekela, približno milion dolara, za ono što je nazvao njenom “obnovom i razvojem”.
Krajem maja Reuters je izvijestio da su doseljenici na području Masafer Yatta ukrali oko 45 ovaca od jedne palestinske porodice. Prema palestinskim zvaničnicima, doseljenici su samo tokom 2026. godine ukrali ili oteli više od 4.000 grla stoke, nanijevši palestinskim stočarima gubitke veće od 5 miliona dolara.
Kumulativni učinak je rastući talas raseljavanja. UN je upozorio da je više od 1.800 Palestinaca bilo prisiljeno napustiti svoje domove u prvim mjesecima 2026. godine kao direktna posljedica nasilja doseljenika i ograničenja nametnutih svakodnevnom životu. U izvještaju o selu Tal, južno od Nablusa, dopisnici Reutersa primijetili su ožiljke iščupanih stabala maslina i smokava, što su stanovnici pripisali kampanjama doseljenika usmjerenim na protjerivanje Palestinaca s njihove zemlje.
Agencije UN-a za pomoć i ReliefWeb upozorili su posljednjih dana da je zadiranje u palestinske domove u Qusri i sličnim područjima prešlo tačku ključanja, postajući sastavni dio procesa prisilnog raseljavanja.
Napadi doseljenika uz podršku Netanyahuove vlade
Porast napada doseljenika širom Zapadne obale ukazuje na dublju stvarnost: počinioci djeluju uz gotovo potpunu nekažnjivost. Mnogi analitičari tvrde da bi bez političke podrške i zaštite koju pruža vlada Benjamina Netanyahua bilo gotovo nemoguće održavati ovaj nivo nasilja i agresije prema Palestincima.
Netanyahuova krajnje desničarska koalicija, koja održava bliske veze s vođama doseljenika, nikada nije toliko zavisila od krajnje desničarskih stranaka i frakcija koje podržavaju naseljavanje, a koje značajan dio svoje političke i izborne podrške crpe iz populacije doseljenika.
Tokom protekle četiri godine, s ekstremistima na čelu, širenje naselja ne samo da se nastavilo nesmanjenim intenzitetom, već je Netanyahuov kabinet poduzeo i više koraka kako bi legalizirao ilegalne ispostave i uporišta doseljenika. Ličnosti poput ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira i njegovog tvrdolinijaškog kolege Smotricha više puta su javno podržavali širenje naselja i čak pozivali na ubrzavanje aneksije dijelova Zapadne obale.
U povezanom razvoju događaja, izraelski mediji otkrili su u petak da ministar odbrane Israel Katz prenosi ovlasti za provođenje zakona na Zapadnoj obali s vojske na posebnu policijsku jedinicu, što kritičari smatraju još jednim korakom ka učvršćivanju kontrole Tel Aviva nad teritorijom, ublažavanju nadzora nad aktivnostima doseljenika i postavljanju temelja za praktičnu aneksiju.
U ovoj atmosferi, malo je izraelskih političara spremno platiti političku cijenu suprotstavljanja nasilju doseljenika, a kako se parlamentarni izbori približavaju, takav proračun postao je još izraženiji. Čak su i mnogi opozicioni lideri, koji su glasni kritičari Netanyahuovog kabineta, pokazali malo volje da zauzmu čvrst stav protiv djelovanja doseljenika, strahujući od otuđivanja desničarskih birača i glasača koji podržavaju naseljavanje. Rezultat je gotovo potpuni neuspjeh u uspostavljanju odgovornosti, što omogućava nastavak napada.
Međunarodna zajednica zatvara oči
Pored političkog pokrića unutar Izraela, slaba reakcija međunarodne zajednice postala je još jedan ključni faktor koji omogućava nastavak nasilja doseljenika. Tokom proteklih mjeseci, UN i organizacije za ljudska prava više puta su upozoravale na porast napada na Palestince, ali ta upozorenja još uvijek nisu dovela do značajnog odvraćajućeg djelovanja. Najnoviji primjer bila je prošlosedmična sjednica Vijeća sigurnosti o dešavanjima na Zapadnoj obali. Iako je na njoj izneseno oštro upozorenje da situacija dolazi do “tačke pucanja” i izražena duboka zabrinutost zbog eskalacije nasilja, sastanak je na kraju završen bez rezolucije ili operativnog mehanizma za obuzdavanje napada doseljenika.
U Evropi, dok su neke zemlje, među njima Španija i Belgija, pozvale na snažniji pritisak na ekstremističke doseljenike, pa čak i sankcije, nedostatak konsenzusa među državama članicama EU blokirao je jedinstvenu ili učinkovitu politiku. Kao rezultat toga, veliki dio međunarodne osude i uzbune ostaje ograničen na političke izjave, s malo konkretnog utjecaja na terenu na Zapadnoj obali.
Konačno, nekontrolisani nastavak nasilja doseljenika i širenja naselja prijeti pretvaranjem Zapadne obale u novu žarišnu tačku, onu koja ne bi samo produbila nesigurnost i nestabilnost već bi također potkopala sve ono malo izgleda što je preostalo za oživljavanje mirovnog procesa i postizanje političkog rješenja.
Ekskluzivno PISjournal
