Saeid Abedpour
Nakon vanredne sjednice Vijeća Sjevernoatlantskog saveza (NATO), održane u ponedjeljak, 6.1.2020., generalni sekretar Jens Stoltenberg je izjavio da je došlo do eskalacije tenzija na Bliskom istoku te da bi se Iran trebao suzdržati od daljeg nasilja i provokacija. Stoltenberg je, također, rekao da su SAD informirale NATO o operaciji u kojoj je ubijen Kasim Sulejmani, zapovjednik snaga QUDS-a IRCG. Vanredna sjednica Vijeća odrćana je povdom „Tenzija na Bliskom istoku“. Zaključci se mogu svesti na zahtjev za deeskalacijom tenzija i poziv Iranu da se suzdrži od dlajeg nasilja i provokacija. Članice NATO-a su se, također, složile da Irqan nikada ne bi smio doći u posjed atomskoga naoružanja. Prvi čovjek organizacije za koju je nedavno francuski predsjednik Macron kazao da se nalazi u stanju moždane smrti, ustvrdio je da Alijansa obustavlja obuku iračkih vojnika te da će ona biti nastavljena kada se za to steknu uvjeti. NATO ostaje dosljedan svojim obavezama u vezi s obukom iračkih snaga i pomoći u sprečavanju povratka ISIL-a i borbi protiv terorizma. Od posebnog je značaja sigurnost osoblja NATO-a u Iraku, pa je zbog toga privremeno i obustavljena teresnak obuka. Trupe NATO-a u Iraku čine više stotina vojnih trenera, eksperata i logističkoga osoblja, uključujući vojnike i ciivle koji dolaze iz 29 zemalja članica kao i nekolicine zmalja partnera ove vojne alijanse.
Vijeće NATO-a je, dakle, donijelo ove zaključke i uputilo ovakve zahtjeve, nakon što su vojne snage najvažnijeg člana Alijanse SAD-a izvršile atentat na zapovjednika iranskih snaga QUDS-a na bagdadskom aerodromu, dok su ostale članice ovaj zločin propratile zaglušujućom tišinom. Dapače, neke od njih zatražile su od Irana da ostane suzdržan! Takva politika, nedvojbeno,, ne ostavlja prostora za govor o bilo kakvoj kapacitiranosti članica Alijanse koja se pretvara u jednu sasvim „blijedu“ Organizaciju.
Nakon što je Irački parlament usvojio Rezoluciju kojom se od stranih vojnih snaga traži da napuste irački teritorij, ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas ponovio je spremnost svoje zemlje da i dalje pomaže Iraku u borbi protiv terorističek organizacije tzv. Islamske države. No, za takvo što je, po njemu, potreban zahtjev kao i odgovarajući uvjeti: Mi smo jako zainteresirani za to da stabilnost i cjelovitost Iraka ne postanu žrtvom najnovijih dešavanja. . Stoga ćemo odmah razgovarati sa Irakom kako bismo ustanovili modus nastavke saradnje. Poštovat ćemo svaku odluku (iračke vlade) te poduzeti sve raspoložive instrumente kako bismo spriječili dalju eskalaciju situacije. Uključujući i djelovanje kroz OUN, Evropsku uniju i razgovore s našim partnerima u regiji pa i s Iranom. Njemačka je zajedno s partnerima Alijanse pomogla Iraku da uspješno savlada ISIL. Međutim, ova borba još traje i ISIL još predstavlja ozbiljnu prijetnju. Ukoliko postoji želja druge strane (Iraka) i ukoliko se za to steknu odgovarajući uvjeti, mi ćemo nastaviti pružati svoju podršku.
Njemačka vojska je pružala podršku Iraku u borbi protiv ISIL-a, koristeći borbene avione Tornado, kao i kroz obuku iračkih vcojnika. U Iraku ttrenutno u te svrhe boravi 415 njemačkih vojnika. U Jordanu je smješteno njih 280, dok 90 njemačkih vojnika obučava kurdske snage na sjeveru Iraka. U vojnom kompleksu Tadži 27 njemačkih vojnika je zaduđeno za obučavanje iračkih kolega. U centralnoj bazi Alijanse za borbu protiv ISIL-a u Bagdadu boravi 5 njemačkih vojnika. Nakon pogibijhe Kasima Sulejmanija, Njemačka je privremeno ssupendirala svoj program obuke te u narednom periodu neće slati dodatne snage u Irak. Njemačko ministarstvo odbrane je objavilo kako je vlada ove zemlje zabrinuta zbog događaja u Iraku i regiji, dodajući kako Iran svojom aktivnom podrškom terorizmu i nasilju već duže vrijeme intenzivno destabilizira cijelu regiju. Nadalje, američki napad nije bio dio aktivnosti Alijanse u borbi protiv ISIL-a, te je potrebno suzdržati se od svih aktivnosti koje bi doprinijele dodatnoj eskalaciji. Najveći prioritet za ovo ministarstvo je svakako sigurnost vojnika na terenu. Jedna od posljedica operacije atentata na iranskog vojnog zapovjednika jest i uznemirenost američkih saveznika unutar NATO-a, kao i zabrinutost za američku i izraelsku vojnu infrastrukturu u Iraku.
Prema nekima analitičarima, eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi prouzročiti nove terorističke napade u Evropi, a američki i izraleski objekti bi se mogli naći na udaru osvetničkih poteza. S druge strane, neki njemački političari, uključujući šefa Kluba poslanika SPD-a u Bundestagu, optužuju Ameriku da je ciljanim atentatom Kasima Sulejmanija prekršila intenacionalno pravo i demokratske principe, što ne bi trebalo prenebregnuti: Namjerno ubijanje civila ili državnih zvaničnika koji ne sudjeluju u izravnom sukobu nije legalno. Njemački su socijaldemokrati ztaražili i vanredna zasjedanja komisija za vanjsku politiku i odbranu kako bi se razmotrila novonastala situacija. Za njih je i prijetnja američkog predsjednika Trumpa da će poduzeti i čin ratnog zločina prema Iranu, suprotna Povelji UN-a i apsolutnoj zabrani upotrebe sile. Ova eskalacija koja je proizvod neodgovornoga pristupa neće ostati bez posljedica. Ne želimo li biti bazom za američke pravno suspektne poduhvate u ratu protiv Irana, onda se američke baze u Nemačkoj moraju zatvoriti. Ove sramotne prijetnje treba jasno osuditi. Onaj koji putem twitera obznanjuje kako planira ratni zločin ne može imati svoje vojne baze u zemlji u kojoj vlada ustav.
