Amna Kalhoro Kinom
PISjournal – NATO-ova strategija kolektivne odbrane proširuje svoj zaštitni kišobran na satelitske konstelacije. Drugim riječima, NATO će uzvratiti na svaki napad na svoje saveznike kada je u pitanju domen svemira. Transatlantska alijansa proglasila je svemir petim operativnim domenom, pored zračnog, kopnenog, pomorskog i cyber prostora.
Preovlađujući sigurnosni krajolik je izazvan različitim i složenim prijetnjama. Cyber napadi, hibridno ratovanje, antisatelitsko oružje (ASAT) i drugi izazovi proširili su opseg rizika sa kojima se susreću članice NATO-a. Kao rezultat toga, svemir se pojavio kao kritična arena za sigurnost i buduće sukobe, zahtijevajući zaštitu svemirskih kapaciteta, kao i mogućnost vršenja nadzora i obavještajnih podataka iz svemira.
2019. godine, NATO, najmoćniji vojni savez na svijetu, prepoznao je ovaj izazov i proglasio svemir za novu operativnu zonu. Njihova svemirska strategija ocrtava kako bi Alijansa koristila prostor da pomogne svojim misijama i operacijama. U njemu se raspravlja o izazovima i mogućnostima povezanim sa svemirom, uključujući njegovu sve veću primjenu, konkurenciju i potencijalne rizike od neprijateljskih aktivnosti protiv svemirskih sredstava.
Kako bi poboljšao i unaprijedio svoje sposobnosti i aktivnosti u svemiru, NATO je napravio veliki korak pokretanjem inicijative Alijanse pod nazivom Persistent Surveillance from Space (APSS) 2023. APSS, NATO-ova globalna svemirska inicijativa, teži da izgradi Aquilu, virtuelnu konstelaciju nacionalnih i privatnih svemirskih sistema i satelita koja će svojim članovima pružati nadzor i obavještajne podatke iz svemira.
APSS naspram drugih sistema nadzora
APSS se razlikuje od drugih sistema za nadzor kao što su GPS, Galileo, Beidou i GLONASS zbog svog posebnog fokusa i namjere. Dok je APSS posvećen sigurnosti i odbrani, drugi globalni sistemi pozicioniranja kao što su GPS, Galileo, Beidou i GLONASS prvenstveno su napravljeni za komercijalne i civilne svrhe.
Kako bi se poboljšala svijest o situaciji NATO-a i sposobnosti brzog reagovanja, APSS podrazumijeva raspoređivanje modernih satelita opremljenih specijalizovanim senzorima i opremom za snimanje za kontinuirano praćenje kopnenih i pomorskih aktivnosti. Nasuprot tome, glavni ciljevi GPS-a, Galilea, Beidou-a i GLONASS-a su pružanje tačnih podataka o lokaciji i vremenu korisnicima širom svijeta za telekomunikacije, navigaciju, mapiranje i druge civilne svrhe. Vitalni stub NATO-ove kolektivne odbrambene politike je APSS, koji se ističe fokusiranjem na sigurnost i odbranu.
Očekuje se da će APSS revolucionirati strategiju NATO-a za prikupljanje i korištenje podataka iz svemira, dramatično povećavajući obavještajne i nadzorne sposobnosti. To će povećati NATO-ovu razmjenu svemirskih informacija, pomoći u navigaciji, komunikaciji i ranim upozorenjima na lansiranje projektila.
APSS će smanjiti mogućnost iznenadnih napada i podići legitimitet NATO-ovog stava odvraćanja.
APSS je od suštinskog značaja za posmatranje aktivnosti u strateški ključnim regionima. Na Arktiku, gdje Rusija pojačava svoje vojno prisustvo, APSS sateliti mogu omogućiti nadzor i prikupljanje obavještajnih podataka u realnom vremenu, omogućavajući NATO-u da pomno prati ruska vojna kretanja, razvoj infrastrukture i pomorske aktivnosti u regionu. Sposobnost NATO-a da uspješno riješi bilo koja nova sigurnosna pitanja na Arktiku zavisi od ovog poboljšanog uvida u situaciju.
U Južnom kineskom moru, postavljanje APSS-a će unaprijediti uvid u pomorskom domenu u tom području pomnim praćenjem aktivnosti pomorskih kretanja i potencijalnih sigurnosnih problema. Svojim praćenjem važnih pomorskih ruta, NATO je pokazao svoju posvećenost zaštiti otvorenih morskih puteva za međunarodnu trgovinu. Dostupnost APSS mogućnosti djeluje kao odvraćanje od potencijalnih agresora i osigurava brzu reakciju u slučaju sigurnosnih događaja, a jedan značajan primjer je njegova funkcija u sprječavanju eskalacije.
U kontekstu sukoba u Ukrajini, APSS može pružiti ključne obavještajne podatke o kretanju trupa, mogućim kršenjima primirja i promjenama u dinamici sukoba. Ove informacije poboljšavaju kapacitet NATO-a da procijeni situacije, donese racionalne odluke i efikasno odgovori na nove prijetnje regionalnoj stabilnosti. Svojim aktivnim učešćem u praćenju promjenjive dinamike ukrajinske krize i pružanjem pronicljivih informacija za postizanje sigurnijeg i mirnijeg rješenja, APSS ističe posvećenost NATO-a podršci regionalnoj stabilnosti i izbjegavanju sukoba.
Kineske i ruske zabrinutosti
Rusija doživljava svemirske operacije NATO-a kao prijetnju svojoj strateškoj i nacionalnoj sigurnosti. Oni vjeruju da NATO pokušava militarizirati i naoružati svemir. Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdio je da SAD smatraju svemir “pozorištem vojnih operacija” i da stvaranje američkih svemirskih snaga prijeti Rusiji. U novembru 2021. Rusija je testirala antisatelitsku raketu koja je ugrozila Međunarodnu svemirsku stanicu i proizvela značajan svemirski otpad. Prema Rusiji, test je bio odmazda na NATO-ovu najavu svemira kao novog operativnog domena.
U aprilu 2023. Rusija je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda ponudila nacrt rezolucije za sprječavanje trke u naoružanju u svemiru i optužila NATO za kršenje međunarodnih zakona. Kao odgovor, Rusija je stvorila i testirala različite sisteme koji bi mogli da pariraju svemirskim operacijama NATO-a ili da ih u najmanju ruku ometaju. To uključuje sisteme koji su mogu raditi na zemlji, u vazduhu ili u svemiru i koji imaju sposobnost da zaglave, lažno navedu, hakuju ili unište neprijateljske svemirske sisteme. Rusija je također lansirala brojne svemirske letjelice koje su pokazale neobično i sumnjivo ponašanje, poput manevrisanja blizu drugih satelita ili izbacivanja stvari u orbitu.
Svemirske misije NATO-a se također doživljavaju kao prijetnja od strane Kine. Oni vjeruju da NATO pokušava opstruirati, suprotstaviti se i steći nepravednu prednost nad Kinom i drugim zemljama, istovremeno pokušavajući obuzdati i ograničiti kineski uspon i utjecaj u svemiru. U junu 2020. Kina je osudila plan NATO-a da odredi svemir kao novu operativnu zonu, tvrdeći da bi to narušilo globalnu stratešku stabilnost i povećalo potencijal trke svemirskog oružja.
U novembru 2021. Kina je prigovorila NATO-u jer je osudio kinesko lansiranje antisatelitskih raketa, tvrdeći da je to bio legitiman čin samoodbrane i da NATO nema pravo da se miješa u kineske sigurnosne poslove. U junu 2022. Kina je također odbila poziv NATO-a da se pridruži programu APSS, uz obrazloženje da je to bio agresivan i konfrontacijski potez koji bi ugrozio sigurnosne interese Kine i narušio povjerenje i saradnju među državama koje se bave svemirom. Kina također razvija i testira brojne sisteme koji bi mogle ometati svemirske operacije NATO-a.
Kapaciteti APSS-a će proširiti podršku SAD preko NATO-a za indijske sigurnosne probleme, kako na kopnu tako i na moru, najavljujući novu eru partnerstva i strateške koordinacije. Na kopnu, sposobnost nadzora APSS-a posebno je ključna za Indiju da otkrije bilo kakve abnormalnosti u regionu. Sposobnost APSS-a da nadgleda de-fakto granicu ili liniju stvarne kontrole (LAC) između Indije i Kine bit će ključna. Može detaljnk promatrati vojna kretanja, razvoj infrastrukture i granične operacije duž LAC-a, omogućavajući pomno ispitivanje neočekivanih raspoređivanja snaga ili izgradnje u blizini spornih područja kao što su Aksai Chin ili Arunachal Pradesh. APSS će obezbijediti sistem ranog upozorenja koji pomaže u sprečavanju eskalacije vojne akcije u blizini jezera Pangong ili doline Galwan u vremenima pojačanih tenzija ili graničnih sukoba, slično Doklamskoj krizi.
U pomorskom području, maksimizirat će pomorsku sigurnost održavanjem nadzora nad pomorskim kretanjima, lučkim aktivnostima i potencijalnim pomorskim prijetnjama.APSS može pratiti kineske pomorske aktivnosti u Južnom kineskom moru, uključujući stvaranje vještačkih ostrva,mornaričke patrole i kretanja u vezi ostvarivanja teritorijalnih pretenzija. Ovo promoviše regionalnu stabilnost osiguravajući transparentnost i obeshrabrujući agresivno ponašanje. APSS također može pratiti pomorske trake i otkriti prijetnje kritičnim lokacijama kao što je tjesnac Malacca. Neobični pomorski manevri mogu se brzo identificirati za istragu, omogućavajući Indiji i drugim regionalnim stranama da reagiraju na odgovarajući način.
Izazovi za APSS
APSS će se suočiti s izazovima jer Zemljina orbita postaje sve prepuna satelita i svemirskog otpada iz raznih zemalja i privatnih kompanija. Kao rezultat zagušenja, postoji veća šansa za nesreće i smetnje, što bi moglo uticati na rad APSS-a. Budući da se APSS oslanja na satelite za prijenos podataka i komunikaciju, podložan je hakovanju, ometanju i drugim oblicima smetnji od strane neprijatelja. Kako bi osporila uticaj i prisustvo NATO-a u svemiru, Kina pod BRI-om sarađuje i koordinira sa drugim svemirskim akterima, uključujući Rusiju, Indiju, Iran i Tursku.
