PISjournalAmerički politički komentator Clinton Erlich izjavio je za televiziju Fox News kako NATO ne razmatra ozbiljno mogućnost da Ukrajina postane njegova članica.

“Ukrajina je više teret nego vojna imovina. Političari se zalažu za njezin ulazak, tvrdeći da se to mora dogoditi jer Rusija ne bi trebala imati pravo veta na to ko je u NATO-u”, kazao je i dodao kako mnogi dužnosnici na visokim položajima u NATO-u ne žele vidjeti Kijev u savezu zbog “korupcije u ukrajinskoj vladi”.

Na ove izjave jučer je reagirao The Washington Post autorskim komentarom Philipa Bumpa, koji Erlicha ne smatra previše kompetentnim za mišljenje po navedenoj temi jer da je poznat kao simpatizer Rusije. Zbog toga kritizira i voditelja Fox News-a Tuckera Carlsona, kojeg smatra simpatizerom Donalda Trumpa, u smislu zašto daje prostora Erlichu. Sve to onda stavlja u kontekst propagande u korist Donalda Trumpa.

Bump tako navodi kako je stav bivšeg predsjednika i sadašnjeg republikanskog čelnika o pitanju rata s Rusijom u Europi neizrečen i da su mnogi Trumpovi saveznici „inherentno suosjećajni s Putinovom taktikom i da neki, poput Carlsona, rade na tome da aktivno podupiru rusku poziciju“. Također kaže kako se Trump „nije izjasnio protiv Putinove demonstrirane agresije“ te mu na završetku teksta postavlja pitanje što bi on učinio da je sada na mjestu američkog predsjednika?

Ovdje bismo dodali slijedeće: očito je kako se unutrašnjopolitička borba u SAD-u sve više intenzivira. U jesen se održavaju vrlo važni izbori za Kongres, a Bidenova je pozicija prema anketama nikad lošija. Sadašnji otvoreni sukob Washingtona i Moskve oko ruskog traženja sigurnosnih jamstava sigurno mu ne ide u prilog. Bilo kakvo Bidenovo popuštanje Trump i njegovi simpatizeri dočekuju „na nož“ i optužuju ga za izdaju, slično, samo obratno, kako je to bilo i u vrijeme Trumpovog predsjedničkog mandata kada je on pokušavao normalizirati odnose s Putinom.

S druge strane Bidenu nikako ne odgovara ni bilo kakav rat s Rusijom u koji bi bile uvučene Sjedinjene Države. Po njega su još itekako svježe rane zbog neslavnog povlačenja Amerikanaca iz Afganistana u avgustu prošle godine. Rizično uvlačenje u sukob s Rusijom, još i zbog Ukrajine, što bi bilo nemoguće objasniti kao američki nacionalni interes – po Bidena i demokrate vjerovatno bi značilo i gubitak vlasti (naravno, gubitak vlasti u hipotetskom američko-ruskom ratu je ono što bi bilo koga najmanje zanimalo pa i same demokrate). Biden sada mora pronaći način kako se dogovoriti s Rusijom (koja očito neće odustati od svojih ključnih zahtjeva) da zadovolji i Moskvu i „sačuva svoj (i američki) obraz“ kod kuće i u svijetu.

Moskva shvaća Bidenovu poziciju i ne želi mu otežavati histeričnim protuprijetnjama (kakve ovih dana stižu na njenu adresu, poput onih o sankcijama koje će “osakatiti” rusku ekonomiju – kako je to jučer izjavio državni tajnik Blinken, da bi potom dodao (gotovo kao sporedno jer se valjda već sve zna i “jedinstveni” Zapad neće popustiti) kako u petak odlazi u Ženevu na sastanak s Lavrovom) i jasno daje do znanja da je spremna za dijalog i dogovor. Istodobno, nesmanjivanjem tenzija na granici s Ukrajinom također jasno ukazuje kako je u svojim namjerama krajnje ozbiljna i da će se, ako se sporazum ne postigne – sama pobrinuti za osiguranje svoje strateške sigurnosti. Tada će, naravno, sve biti još puno gore.

Ukrajina

Izvor

Prethodni članakPolitičke nedorečenosti kod Bošnjaka kroz historiju
Naredni članakOsvrt na terorizam, radikalizam i ekstremizam

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime