PISjournalNakon što je izgubio vlast prošle godine, bivši izraelski premijer Benjamin Netanjahu, mogao bi se vratiti na funkciju nakon što se krhka izraelska koaliciona vlada raspala otvarajući mogućnost za održavanje petih izbora u posljednje tri godine.

Iako ankete pokazuju da Netanjahu ima velike šanse da osvoji najviše glasova, on i dalje izaziva podjele ali i sumnju da li će moći da okupi dovoljno partnerskih stranaka za eventualno formiranje koalicije, pišu svjetski mediji.

Peti izbori u tri godine
Raspad koalicije osam stranaka 20. juna znači da Izrael ide ka svojim petim izborima u tri godine – i da nakon samo 12 mjeseci u sjeni, izraelski premijer s najdužim stažom ima šansu da se vrati na vlast, piše The Financial Times.

Povratak Netanjahua na vlast značio bi, prema ocjeni londonskog lista, oštar preokret, jer su samo prije godinu dana njegovi izgledi bili tanki, zbačen je s funkcije nakon što su desničar Naftali Bennett i centrista Yair Lapid sastavili najraznovrsniju koaliciju u istoriji Izraela, a također je bio opterećen optužbama za korupciju – što on negira.

Iako je vlada imala određenih rezultata, godinu dana kasnije, unutrašnje kontradiktornosti koalicije, koja je okupljala desničare i ljevičare, jevrejske nacionaliste i arapske islamiste, dale su ratobornom 72-godišnjaku još jednu šansu na izborima koji će se vjerovatno održati u oktobru.

Ankete predviđaju da će Netanjahuov Likud izaći s izbora kao najjača stranka. Ali nejasno je da li bi on mogao da stvori većinu ili bi izbori samo najavili još jedan period političkog zastoja, ističe Financial Times i dodaje da su njegove opcije za sklapanje koalicije otežane trenutnim suđenjem za korupciju ali i ranijim političkim osvetama.

Netanjahu, koji je upravljao 15 od proteklih 26 godina, suprotstavit će se Lapidu, koji je na čelu Yesh Atida, najveće stranke u odlazećoj koaliciji. Lapid će do glasanja preuzeti dužnost premijera od Bennetta, što bi ga, smatraju njegovi saveznici, moglo ojačati na izborima.

S druge strane, Netanahu je ostavio malo sumnje o tome kako planira voditi kampanju. Pozdravljajući raspad koalicije, krenuo je s kritikama protiv njenih lidera zbog uključivanja, prvi put u istoriji, arapske islamističke stranke u svoje redove, optuživši ih da su slabi u pogledu sigurnosti.

Vjerovatno posljednja šansa
Benjamin Netanjahu dobija još jednu šansu da predvodi Izrael, vjerovatno i posljednju, napisao je The Wall Street Journal.

Bivši izraelski premijer je, prema ocjenama analitičara, u dobroj poziciji s obrzirom na to da se izraelska politika nastavlja kretati udesno, a njegove savezničke stranke rastu, dok ankete pokazuju da se mnogim Izraelcima nije svidio rad vlade u protekloj godini.

Netanjahu kaže da želi da se vrati na vlast kako bi poboljšao ekonomiju, osigurao zemlju i nastavio da širi krug izraelskih saveznika u region. Ankete pokazuju da je on i dalje najpopularniji izraelski političar, iako i dalje izaziva podjele, ističe američki list, dodajući da u skoro svakoj anketi, on i njegove savezničke stranke nemaju većinu mjesta u Knesetu, izraelskom parlamentu od 120 članova.

Međutim, ni Lapid, koji ima skoro deceniju političkog iskustva, nema jasan put do većinske koalicije. Prema anketama Netanjahuova stranka Likud mogla bi osvojiti između 34 i 36 mjesta u Knesetu, dok bi Lapidova dobila oko 20 mjesta.

U konačnici, kažu analitičari, izbori će postati još jedan referendum o Netanjahuu. Prvi put je došao na vlast 1996. godine, obavljajući tri godine funkciju premijera, a zatim se politički vratio 2009. Njegovi kritičari, dodaje list, kažu da je bivši premijer iskoristio svoj položaj za lične interese i da traži moć da izbjegne krivične optužbe protiv njega.

Otuđeni bivši saveznici
Čini se da se Netanjahu proteklih mjeseci pripremao za povratak na vlast s planom da podstakne svoju desničarsku bazu i predstavi svoje protivnike kao prijetnju društvu, piše The Washington Post.

Međutim, dodaje list, dio razloga zašto Netanjahu nije uspio formirati koaliciju 2021. je to što je otuđio veliki broj svojih nekadašnjih saveznika na desnici – a koji se sada zaklinju da će spriječiti njegov povratak.

“Neću dozvoliti povratak Bibija. Svi članovi stranke su sa mnom. Niko neće podleći nagovorima (da prebjegne u Likud)”, rekao je u utorak, 21. juna, za izraelski radio Gideon Saar, ministar pravde i bivši član Likuda spominjući Netanjahua po njegovom nadimku.

Netanjahu će, ukazuje Washington Post, pokušati da pridobije one iz Bennettove baze koji su izrazili nelagodu zbog uključivanja arapsko-islamističke stranke u koaliciju. Netanjahu je dugo tvrdio da je njihovo uključivanje ugrozilo jevrejski karakter Izraela i njegovu sigurnost – iako se, kako naglašava Washington Post, on sam jednom prilikom “udvarao” toj stranci.

Pored ministra pravde, i ministar finansija u odlazećoj vladi, Avigdor Lieberman je također obećao da će spriječiti povratak Benjamina Netanjahua na vlast, ističe Reuters.

Liberman je rekao da podržava zakon, koji forsiraju koalicioni poslanici, čiji je cilj da spriječi one koji su optuženi za krivično djelo da budu na čelu vlade. Nejasno je, dodaje Reuters, da li prijedlog zakona ima dovoljnu podršku vlade ili parlamenta.

Najava izbora nije imala neposredan uticaj na finansijska tržišta, koja su navikla na izraelsku političku neizvesnost, dok je guverner Banke Izraela Amir Jaron rekao da očekuje dalji ekonomski rast uprkos preokretima.

Za Palestince, najnovija izraelska politička dešavanja nisu značajna, ocjenjuje Reuters ukazujući na saopštenje palestinskog ministarstva vanjskih poslova u kojem se navodi da “bez obzira na to koliko je slab ili jak status izraelske vlade ili vladajuće koalicije, okupatorska država nameće palestinskom narodu, svojim kršenjima i zločinima, veliku cijenu”.

Sličnosti u fundamentalnim pitanjima
Šansa da se Netanjahu vrati na funkciju premijera je sada veća nego u bilo kom trenutku otkako ju je napustio prošlog juna i za njegove pristalice bi značila povratak jake desničarske vlasti u Izraelu što kod pojedinih kritičara izaziva zabrinutost, ističe The New York Times.

S druge strane, nekim ljevičarima i mnogim Palestincima, nova Netanjahuova vlada ne bi bila mnogo gora od sadašnje, dodaje list ocjenjujući da se Bennettova vlada po mnogim fundamentalnim pitanjima slagala sa Netanjahuovom.

Iako je Bennett formirao vladajući savez sa nezavisnom arapskom strankom prvi put u istoriji Izraela, on se protivi palestinskoj državi, održava blokadu pojasa Gaze i odobrava izgradnju hiljada novih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

Na kraju je odlučio srušiti vlastitu vladu kako bi spriječio kolaps pravnog sistema na Zapadnoj obali koji pravi razliku između izraelskih doseljenika i Palestinaca, ukazuje The New York Times ističući da neki to upoređuju sa aparthejdom.

Hasan Hatib, palestinski politički analitičar i bivši palestinski ministar, rekao je da je su obje vlade imale “isti politički stav: ne palestinskoj državi, ne pregovorima”, naglasivši da je odlazeća vlada nastavila sa “širenjem naselja što su brže mogli”.

Sadašnja i bivša vlada također su imale slične pristupe širem Bliskom istoku, nastojeći da izgrade nove diplomatske veze sa arapskim zemljama koje su dugo izolovale Izrael, a obojica premijera su se protivila naporima koje predvode Amerikanci da se Iranu ublaže sankcije ako iranski zvaničnici pristanu da smanje svoj program nuklearnog obogaćivanja, napisao je The New York Times.

Izvor

Prethodni članakŠta kineska inicijativa Pojas i put predstavlja za svijet?
Naredni članakBin Salman dovodi Izraelce u Saudijsku Arabiju

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime