PISjournal – Dok međunarodna zajednica vrši snažan pritisak na izraelski režim da okonča rat u Gazi, vlada predvođena tvrdolinijašima ne samo da odbija zaustaviti sukob, već i unapređivanjem destabilizirajućih planova u drugim dijelovima okupiranih palestinskih teritorija praktično dolijeva ulje na vatru krize.
U tom kontekstu, radikalna vlada premijera Benjamina Netanyahua u nedjelju je usvojila zakon kojim se dodatno ubrzavaju širenje naselja i postepena aneksija okupirane Zapadne obale.
Odluke uključuju proširenje izraelskog zakona na velike dijelove Zapadne obale u zonama A i B, koje su prema Sporazumu iz Osla označene kao područja pod potpunom ili djelimičnom palestinskom sigurnosnom kontrolom. Nove mjere daju Tel Avivu ovlaštenje da ruši objekte u palestinskom vlasništvu u zoni A. Osim toga, Izrael će ponovo aktivirati „Komitet za kupovinu zemljišta“, tijelo koje olakšava sticanje dodatnog zemljišta na Zapadnoj obali radi širenja naselja.
Među najprovokativnijim koracima je ukidanje jordanskog zakona koji je ranije ograničavao prodaju zemljišta Jevrejima. Paket također prenosi punu administrativnu kontrolu nad Ibrahimovom džamijom u Hebronu, zajedno s četvrtima Tel Rumeida i Qubeh Rachel, s općine Hebron na izraelske vlasti. U suštini, ove odluke prebacuju ključne izvršne ovlasti s Palestinske uprave na izraelske institucije, otvarajući put povećanom vojnom i administrativnom prisustvu u područjima koja su nominalno pod palestinskom upravom.
Odobrenje je izazvalo val globalnih reakcija. Palestinske grupe osudile su potez kao flagrantno kršenje međunarodnog legitimiteta i potpisanih sporazuma, posebno Sporazuma iz Osla, te kao direktnu prijetnju palestinskom prisustvu na Zapadnoj obali. Arapske zemlje, Evropska unija, Ujedinjene nacije i nekoliko zapadnih prijestolnica također su osudile ovu odluku.
Ove najnovije mjere dio su šireg plana aneksije koji je dobio zamah prošlog jula. Nakon tog početnog impulsa, krajnje desni ministar finansija Bezalel Smotrich predstavio je plan za aneksiju 82 posto Zapadne obale. Strategija ima za cilj osigurati „maksimum zemlje uz minimum Palestinaca“, uz postepeno slabljenje Palestinske uprave, koja je međunarodno priznata kao upravljačko tijelo u dijelovima teritorije.
Pritisak za širenje naselja i aneksiju predstavlja ključni ideološki cilj tvrdolinijaških frakcija unutar izraelske vladajuće koalicije. Netanyahu je obećao unaprijediti ove politike u decembru 2022. kako bi osigurao podršku svojih krajnje desnih saveznika prilikom preuzimanja funkcije. Najnoviji potez naglašava odlučnost vlade da nastavi s agendom širenja naselja, pokazujući otvoreno zanemarivanje međunarodnog prava i palestinskih prava.
Smrt Sporazuma iz Osla i rješenja o dvije države
Novi zakon, koji legalizira naseljavanje i postepenu aneksiju Zapadne obale, označava prekretnicu u toku krize između Palestine i izraelske okupacije.
Ova odluka nije jednostavan izvršni proces niti tehnička izmjena sistema civilne uprave na Zapadnoj obali. Naprotiv, riječ je o političkoj i pravnoj deklaraciji o smrti Sporazuma iz Osla. Jamal Jumaa, koordinator palestinske kampanje „Stop the Wall“, izjavio je za Middle East Eye da je „ova odluka jedan od najdirektnijih i najopasnijih koraka protiv Palestinaca. To znači kraj svega što je postignuto Sporazumima iz Osla i oduzet će Palestinskoj upravi njena prava.“
Sporazumi iz Osla, potpisani 1990-ih između izraelskog režima i Palestinaca, temeljili su se na uspostavi nezavisne palestinske države uz izraelsku državu. Međutim, usvajanjem ovog zakona Tel Aviv je praktično prenio nadležnost nad ključnim dijelovima Zapadne obale na sebe i ozbiljno ograničio operativni prostor Palestinaca. Primarni cilj teritorijalne ekspanzije Tel Aviva na Zapadnoj obali jeste učvršćivanje trajne kontrole nad zemljom i promjena realnosti na terenu u svoju korist.
Ovaj zakon donesen je u trenutku kada su neke zapadne zemlje formalno priznale Državu Palestinu samo nekoliko mjeseci ranije. U takvoj klimi, izraelski režim koristi novu legislativu kako bi neutralizirao svaku međunarodnu inicijativu koja podržava palestinska prava i blokirao diplomatske napore u njihovu korist.
Netanyahu i ministri iz njegovog radikalnog kabineta više puta su upozorili da neće dopustiti formiranje palestinske države ni izvan okupiranih teritorija. Stoga, širenjem naselja i teritorijalnim zadiranjem na Zapadnoj obali uz istovremeni pritisak na Palestince, rade na tome da taj scenarij u potpunosti onemoguće. Ova politika efektivno gura rješenje o dvije države u slijepu ulicu i ozbiljno ugrožava perspektivu trajnog mira u regionu.
S druge strane, budući da tvrdolinijaški ministri uslovljavaju svoj ostanak u vladajućoj koaliciji nastavkom okupacije i raseljavanjem Palestinaca iz Gaze i Zapadne obale, ovaj Netanyahuov potez predstavlja strateški ustupak desničarskoj frakciji, pokušaj očuvanja krhkog saveza i sprečavanja pada vlade.
Netanyahuova vlada i njegovi ekstremistički saveznici koriste sigurnosno i emocionalno nabijenu atmosferu proizašlu iz rata u Gazi kako bi teritorijalnu ekspanziju na Zapadnoj obali predstavili kao „legitiman odgovor“ na sigurnosne prijetnje, opravdavajući je odbranom opstanka režima. Ova taktika stoga predstavlja oblik iskorištavanja krize radi legitimizacije dugoročnih agresivnih poteza.
Zbog toga su izraelske snage posljednjih sedmica pojačale sigurnosne mjere širom Zapadne obale i pokrenule novi val hapšenja usmjerenih na Palestince. U najnovijem razvoju situacije, izraelske snage provele su racije u Ramallahu i Nablusu, tokom kojih je uhapšeno 54 ljudi, dok je više osoba ranjeno.
Kampanja ima za cilj zastrašivanje Palestinaca kako bi se ugušio svaki otpor ili protivljenje ekspanzionističkim i okupacijskim planovima.
Novi zakon Tel Aviva predstavlja svojevrsnu legalizaciju izgradnje novih jevrejskih naselja, koja su prema izvještajima zabilježila rast u protekle tri godine. Tokom 2023. godine, Netanyahuova vlada odobrila je izgradnju 12.000 stambenih jedinica na Zapadnoj obali, a prema dokumentiranim izvještajima, hiljade dodatnih jedinica izgrađene su 2024. godine. Još ozbiljniji korak jeste legalizacija naseljeničkih ispostava koje su ranije bile proglašene ilegalnim čak i prema izraelskim zakonima.
Blizu 70 priznatih ruralnih i poljoprivrednih ispostava dobilo je direktnu državnu podršku za infrastrukturno povezivanje, čime su te izolirane lokacije pretvorene u simboličke bodeže usmjerene prema srcu palestinskih sela. Ova sistemska politika ima za cilj stvaranje kontinuirane naseljeničke realnosti koja proždire palestinski životni prostor i izolira ih.
S druge strane, širenje naselja i promjene zakona o vlasništvu nad zemljištem spremne su izmijeniti demografsku ravnotežu, marginalizirati palestinsko stanovništvo i rascjepkati palestinska područja na manje, izolirane enklave.
Stotine hiljada doseljenika sada žive na Zapadnoj obali, uživajući državnu podršku, infrastrukturu i posebne privilegije. Nedavna legislativa signalizira namjeru Izraela da učvrsti kontrolu nad Zapadnom obalom kroz širenje naselja, ograničavanje palestinskog pristupa zemljištu i resursima te intenziviranje administrativnog i vojnog pritiska. Nadalje, ova odluka ima za cilj omogućiti raseljavanje Palestinaca s njihove zemlje predaka.
Eskalacija tenzija između Tel Aviva i Palestinaca
Nakon iskustva strateških poraza protiv palestinskih snaga otpora, izraelski režim s velikom zabrinutošću posmatra vojni uticaj tih grupa na Zapadnoj obali. Oduvijek je strahovao od toga da Zapadna obala postane nova fronta. Sada, svjestan sigurnosnih posljedica, nastoji obuzdati novonastale grupe otpora prije nego što ojačaju i uspostave svoje strukture.
Ipak, Netanyahuove avanture na Zapadnoj obali, zajedno s ratnim djelovanjem u Gazi, mogu dodatno eskalirati tenzije i potaknuti napade palestinskih grupa otpora, čime bi se ugrozila sigurnost izraelskih doseljenika.
Hamas je izdao oštro saopćenje osuđujući odluke izraelskog kabineta kao dio šireg projekta aneksije i politike „etničkog čišćenja“, pozivajući na eskalaciju narodnog i terenskog otpora. Oštar odgovor ove militantne grupe naglašava kako Netanyahuovo nastojanje da provede ekspanzionističke planove na Zapadnoj obali rizikuje pokretanje novog ciklusa nasilja između dvije strane.
Analitičari upozoravaju da ove mjere predstavljaju konkretne korake ka postepenoj aneksiji Zapadne obale, stvarajući nove realnosti na terenu. Dugoročno gledano, stručnjaci smatraju da će ovaj smjer vjerovatno povećati tenzije, dodatno narušiti palestinsko povjerenje u međunarodne političke procese i učiniti ionako slabu perspektivu mira još složenijom i nedostižnijom.
Općenito, uprkos visokoj logističkoj i vojnoj moći izraelskog režima, provođenje kontroverznih zakona o teritorijalnoj ekspanziji na Zapadnoj obali usred rata u Gazi posmatra se kao izuzetno rizično i eskalatorno. Iako uživa napredni arsenal oružja te čvrstu diplomatsku i finansijsku podršku Zapada, Tel Aviv tokom protekle dvije godine nije uspio u potpunosti staviti pod kontrolu mali Pojas Gaze. Stoga će na Zapadnoj obali, koja je veća i ima brojnije stanovništvo, provođenje planova aneksije i širenja naselja naići na dodatne prepreke.
Ekskluzivno PISjournal
