Belmin Herić
Autor je magistar historije i novinar s dugogodišnjim fokusom praćenja geopolitičkih događaja na Bliskom istoku i susjednim regijama.
PISjournal –Šeik Naim Qassem, dugogodišnji član i visoki zvaničnik Hezbollaha, izabran je za novog generalnog sekretara ovog libanskog pokreta nakon smrti Sayyeda Hassana Nasrallaha, koji je smatran simbolom otpora u regiji i ikonom borbe protiv izraelske okupacije.
Ova promjena dolazi u veoma izazovnom trenutku za Hezbollah, Liban, ali i za Bliski istok u cjelini, s obzirom na rastuće napetosti u odnosima između Izraela, Irana, Sirije, i drugih ključnih aktera. Da bi se razumjelo značenje izbora Qassema za generalnog sekretara Hezbollaha, potrebno je analizirati ne samo njegovu ličnost i dosadašnje djelovanje, već i ideološki i strateški okvir Hezbollaha.
Biografija i obrazovanje šeika Naima Qassema
Šeik Naim Qassem rođen je 1953. godine u Libanu, u skromnoj šiitskoj porodici. Nakon srednjoškolskog obrazovanja, odlučio je posvetiti život religijskim studijama, te je upisao Islamski univerzitet u Nadžafu, jednom od najvažnijih šiitskih vjerskih centara u Iraku. Tamo je usvojio teološke i filozofske osnove šiitskog islama, što će kasnije postati ključno u oblikovanju njegovih pogleda na svijet, posebno u vezi s konceptom „islamskog otpora“ i borbe protiv izraelske okupacije. Njegova religijska edukacija i poštovanje islamske tradicije, kako kroz nauku tako i kroz praksu, učvrstili su njegovo mjesto među šiitskim autoritetima, a postao je prepoznatljiv po svojoj dosljednosti u pitanjima vjere i pravde.
Qassem se pridružio Hezbollahovom pokretu odmah po njegovom osnivanju početkom 1980-ih. Hezbollah, kao pokret koji je djelomično nastao kao odgovor na izraelsku invaziju Libana 1982. godine, imao je za cilj uspostavljanje novog poretka i borbu protiv izraelske okupacije. Kao ključna figura unutar Shura Vijeća Hezbollaha, koje je najviše tijelo odlučivanja u organizaciji, Qassem je imao značajan uticaj na donošenje strateških odluka. Njegovo razumijevanje islamske jurisprudencije omogućilo mu je da bude „glas“ teološke legitimacije Hezbollahovih aktivnosti, što mu je donijelo poštovanje među muslimanima.
Duhovni lider i glas „islamskog otpora“
Qassemova ideološka dosljednost vezana je za koncept islamskog otpora, koji smatra religijskom dužnošću svih muslimana, a ne samo političkom ili vojnom opcijom. Za Qassema, borba protiv izraelske okupacije je duhovna obaveza svakog muslimana, duboko ukorijenjena u islamskim načelima, naročito u stihovima Kur’ana koji pozivaju na borbu u ime Boga. To se očituje i u njegovim brojnim govorima i knjigama koje je napisao na temu otpora i ideologije Hezbollaha.
Qassem naglašava da je Hezbollahova borba protiv Izraela borba za oslobođenje cijelog islamskog svijeta od ugnjetavanja, a ne samo sukob između Izraela i Libana. Qassem smtara da je otpor legitiman sve dok postoji prijetnja islamskim svetinjama i muslimanskim zajednicama. Kroz te ideje, Qassem je ojačao poziciju Hezbollaha kao ne samo vojnog pokreta, već i kao pokreta religiozno-političke emancipacije.
Izbor za generalnog sekretara i Hezbollahov strateški okvir
Nakon smrti Nasrallaha, Hezbollahovo Shura Vijeće donijelo je odluku o izboru Qassema kao njegovog nasljednika. Ova odluka oslanja se na Hezbollahove principe, kako navode zvanične izjave, koje uključuju očuvanje „čistih islamskih vrijednosti“ i „ideala Hezbollaha“. Qassemova bliskost sa Nasrallahom i dosljednost u ideološkoj borbi bili su ključni faktori u ovom izboru. Uz to, njegovo duboko razumijevanje Hezbollahove strategije i ciljeva doprinosi održavanju kontinuiteta između vođa, što je od ključnog značaja za stabilnost organizacije.
Jedan od glavnih ciljeva Hezbollaha ostaje, kao i do sada, pružanje otpora izraelskoj okupaciji i vojnoj nadmoći u regiji. Qassem ima za zadatak očuvati ovu „svetu misiju“ i unaprijediti Hezbollahove pozicije, kako u Libanu tako i na regionalnom nivou. Za Qassema, misija otpora je dio šireg islamskog projekta borbe za pravdu i slobodu muslimanskih naroda, koji se suprotstavlja ugnjetavačima.
Vanjska politika Hezbollaha pod novim rukovodstvom
Hezbollahova vanjska politika, posebno prema Siriji, Iranu i Izraelu, ostaće nepromijenjena pod vodstvom Qassema. Hezbollah je dugi niz godina podržavao vladu Sirije u sukobu protiv opozicionih snaga, vjerujući da stabilnost Sirije ima direktan uticaj na sigurnost Libana. Iran, kao glavni saveznik i podržavalac Hezbollaha, ostaje ključni partner, a Qassem će nastaviti raditi na jačanju ovih veza, vjerovatno proširujući utjecaj Hezbollaha u regiji.
S obzirom na intenziviranje sukoba sa Izraelom i nedavne napade, Hezbollah će vjerovatno nastaviti sa strateškom politikom „odvraćanja“. Qassem se smatra pristalicom ove doktrine, gdje će Hezbollah odgovoriti na svaki izraelski napad, uz nastojanje da održi ravnotežu snaga. Takav pristup pruža podršku Hezbollahovim saveznicima, dok s druge strane odražava suverenitet Libana i otpor prema izraelskoj dominaciji.
Poruka o nastavku misije otpora i simbolika šehida
U svom govoru koji je održao 15. oktobra, Sheikh Naim Qassem je naglasio da Hezbollah neće skrenuti s puta koji je godinama postavljao Sayyed Hassan Nasrallah, vodeći pokret kroz razdoblja koja su uključivala oslobođenje Libana 2000. i pobjedu nad izraelskom vojskom u sukobu iz 2006. godine. „Sayyed Nasrallah nas nije napustio“, izjavio je Qassem. „Njegov duh je prisutan u svakom borcu koji se suprotstavlja neprijatelju s ljubavlju prema svom narodu i domovini.“
Qassem je podsjetio na Nasrallahovu ostavštinu kao vođe koji je predvodio Hezbollah kroz decenije otpora i uspjeha, te obećao da će nastaviti raditi na očuvanju principa koje je postavio. „Vaše riječi osvjetljavaju naš put, a vaši govori su stubovi naše misije“, dodao je, naglašavajući da je prisustvo Nasrallaha još uvijek „živo“ u svakom borcu Hezbollaha.
Hezbollah u svojim izjavama povodom imenovanja Qassema izrazio posvećenost nastavku misije otpora i očuvanju naslijeđa šehida. Nasrallahov život i smrt predstavljaju simbol otpora i žrtvovanja za slobodu Palestine i Libana, a Qassemovo preuzimanje ove pozicije nosi dodatnu simboliku – kao „čuvar šehidskog puta“ on je pozvan da očuva i razvije postignuća Hezbollaha, uzdajući se u narodni otpor i snagu boraca.
Hezbollah je u svojoj izjavi prilikom imenovanja citirao Kur’an, pozivajući se na duhovnu borbu i obećanje nagrade za one koji se bore „na putu Allaha“. Kroz ovaj religijski okvir, Hezbollah ističe svoju borbu kao religijsku obavezu, a Qassem, kao vjerski vođa, ima ključnu ulogu u održavanju ove legitimacije.
Šeik Naim Qassem, kao nasljednik Hassana Nasrallaha, dolazi na poziciju generalnog sekretara u trenutku koji obilježava veliku političku i sigurnosnu nestabilnost na Bliskom istoku. Njegov izbor nosi značajne poruke, kako za podržavaoce Hezbollaha, tako i za protivnike, posebno Izrael i zapadne sile koje smatraju Hezbollah prijetnjom. Qassemov dosadašnji rad i religijsko-ideološko opredjeljenje pružaju uvjeravanje Hezbollahovim saveznicima i pristalicama da će pokret ostati dosljedan svojoj misiji otpora i borbe za pravdu.
Pod njegovim vodstvom, očekuje se da će Hezbollah nastaviti s politikom odvraćanja, ojačati odnose sa Sirijom i Iranom, te nastaviti s ideološkim oblikovanjem otpora kao religijskog i političkog projekta. Qassemova dosljednost i duboko ukorijenjeni islamski pogledi daju mu potrebnu legitimnost, dok Hezbollah kroz njegovo vođenje nastavlja prenositi poruku otpora, jačanja islamskog identiteta i očuvanja svojih političkih i vojnih ciljeva.
Ekskluzivno PISjournal
