PISjournal – Francuska je u nedjelju pokušavala sanirati posljedice najtežih uličnih nemira u posljednjih nekoliko godina. Gradska vijećnica u Limogesu ostala je potpuno uništena u požaru, oko 1.800 ljudi je uhapšeno, a u trenutku pisanja ovog teksta vlada još nije saopćila šta namjerava poduzeti.

Ministar unutrašnjih poslova Laurent Nuñez izjavio je da je u subotnjim demonstracijama učestvovalo 550.000 ljudi, uključujući 110.000 u Parizu, dok je CGT (Opća konfederacija rada), jedan od najvećih francuskih sindikata, procijenio da je na protestima širom zemlje bilo 800.000 učesnika. Pariška je policija zabilježila rekordnih 855 hapšenja. Jedan demonstrant je preminuo nakon kardiorespiratornog zastoja sjeverno od Pariza, izvijestio je BFMTV. Prvi napad se dogodio u zoru kada je na meti bilo zajedničko sjedište televizije CNews, radija Europe 1 i lista JDD u Parizu. Do poslijepodneva policija se suočavala s neorganiziranim grupama od 500 do 1.000 ljudi, nakon čega su uslijedili novi valovi pljački.

U Marseilleu je grupa demonstranata provalila u gradsku vijećnicu i srušila bistu Marianne, simbola Francuske Republike. U Lyonu je zapaljena turistička kancelarija. U Limogesu je masa, za koju gradonačelnik Guillaume Guerin tvrdi da je koristila ovna za probijanje vrata, zapalila gradsku vijećnicu otvorenu 1883. godine, koja je preživjela dva svjetska rata. Njen toranj sa satom, visok 43 metra, srušio se.

“Nisam imao nijednog pripadnika nacionalne policije koji bi zaštitio gradsku vijećnicu”, izjavio je Guerin, gradonačelnik desnog centra, čiji su policijski službenici bili raspoređeni na ulicama tokom protestnog marša. Prema podacima udruženja maloprodajnih trgovaca, oštećeno je oko 1.500 prodavnica. Agencija AFP opisala je pljačke koje su djelovale unaprijed isplanirano, uz grupe od približno šest maskiranih muškaraca s rukavicama koji su najprije onesposobljavali sigurnosne kamere. Na Trgu Republike demonstranti su statui Marianne stavili žuti prsluk i okačili transparent s porukom: “Policija sakati srednjoškolce.”

Pobuna učenika i revolt zbog cijena goriva spojili su se u jedan pokret

Učenici jednog liceja u Créteilu, francuske srednje škole koju uglavnom pohađaju mladi od 15 do 18 godina, sredinom septembra počeli su blokirati školu zbog nedostatka nastavnika, odjeljenja s 32 do 36 učenika, sve lošijeg stanja školskih zgrada i stresa povezanog s platformom Parcoursup, putem koje se učenici prijavljuju na fakultete.

Tokom ljeta temperatura u učionicama je dostizala 40°C. Do 1. oktobra protesti i blokade zahvatili su 1.027 od približno 3.700 liceja u zemlji. Odvojeni protestni pokret počeo je 15. septembra, kada su ribari blokirali luke u Nici i Sèteu. Cijena dizela dostigla je rekordnih približno 2,41 euro po litru nakon zatvaranja Hormuškog moreuza tokom rata koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli protiv Irana 28. februara.

U subotu su se ova dva nezadovoljstva spojila u zajedničkim demonstracijama kojim su se pridružili studenti, CGT, sindikati nastavnika, bivši pripadnici pokreta žutih prsluka, poljoprivrednici, kamiondžije, medicinske sestre i klimatski aktivisti. Predstavnici studenata zahtijevaju izdvajanje 10 milijardi eura za obrazovanje. Sindikati traže povećanje plata u javnom sektoru za 6% nakon četvrtog zamrzavanja platnog indeksa koji je nepromijenjen od jula 2023. godine.

Ljevica La France Insoumise, stranka koju je osnovao Jean-Luc Mélenchon i koja zagovara preraspodjelu bogatstva i proširenje javnih usluga, tvrdi da podržava pokret, ali da njime ne upravlja. Matignon, sjedište francuskog premijera, optužuje stranku i njene saveznike da stoje iza školskih protesta. Anketa lista Le Figaro pokazala je da 62% ispitanika smatra zahtjeve učenika opravdanim, dok 61% smatra da se stranka previše uključila u proteste. Maskirane grupe koje su se sukobljavale s policijom nisu objavile nikakve konkretne zahtjeve.

Policija uhapsila hiljade maloljetnika, neki su ostali trajni invalidi

Francusko Ministarstvo pravde evidentiralo je 6.877 slučajeva policijskog zadržavanja do 9. oktobra, a 86% privedenih su bili maloljetnici. To je već više od 60% od ukupno 11.203 slučaja koje je Amnesty International zabilježio tokom čitavog pokreta žutih prsluka. Inspekcija koja nadzire rad policije otvorila je 24 istrage. Posljedice policijske upotrebe sile posebno su teške. Petnaestogodišnji dječak je izgubio lijevu šaku nakon što ga je 5. oktobra u Lensu pogodila eksplozivna policijska naprava. Šesnaestogodišnjak je u Toursu izgubio vid na jednom oku, dok je četrnaestogodišnjaku u Saint-Ouen-l’Aumôneu raznesena vilica.

U subotu je, prema izvještajima, sedamnaestogodišnjak u Saint-Étienneu izgubio šaku, a ministar unutrašnjih poslova Nuñez odbio je potvrditi šta je uzrokovalo povredu. Amnesty International je ocijenio da je upotrijebljena sila bila nesrazmjerna. Nuñez je 7. oktobra suspendovao upotrebu jedne vrste omamljujućih policijskih granata tokom protesta u školama. Međutim, 16. oktobra ponovo je odobrio njihovu upotrebu u slučajevima “urbanog nasilja”.

Vlada koja je redovno držala lekcije državama poput Irana o tome kako se treba odnositi prema mladim demonstrantima sada se suočava s navedenim statistikama hapšenja. Sam Nuñez je izvijestio da je u subotu povrijeđeno više od 500 policajaca, žandarma i vatrogasaca, dok je premijer Lecornu te večeri govorio o 150 povrijeđenih pripadnika službi.

Oslabljena vlada i protesti koji se šire izvan Francuske

Prema anketi Ipsos BVA-CESI,popularnost predsjednika Emmanuela Macrona pala je na rekordno nizak nivo od 15%. Premijer Lecornu ima 22% pozitivnih i 69% negativnih ocjena, dok njegova vlada raspolaže sa 211 od ukupno 577 mjesta u Nacionalnoj skupštini. Prinos na desetogodišnje državne obveznice početkom oktobra dostigao je 5,03%, najviši nivo u više od dvije decenije. Francuski javni dug iznosi približno 3,6 biliona eura, a kamate na dug naredne godine trebale bi iznositi najmanje 90 milijardi eura. Mujtaba Rahman iz analitičke grupe Eurasia Group smatra da se istovremeno odvijaju kriza liberalne demokratije, fiskalna kriza i kriza među mladima.

Premijer Lecornu je izjavio da je Francuska došla do “tačke bez povratka” i poručio građanima da je vrijeme da “izaberu stranu”. Jean-Luc Mélenchon je odgovorio da je premijer “odgovoran za haos”.
Marine Le Pen je izjavila da je “krajnja ljevica otela socijalne zahtjeve”. Prema anketi instituta Ifop, ona vodi u istraživanjima za prvi krug predsjedničkih izbora zakazanih za 18. april, s podrškom od 35%, Édouard Philippe ima 15%, a Mélenchon 14%.

Dosadašnje su mjere vlade bile skromne. Premijer Sébastien Lecornu oslobodio je 10 miliona barela dizela iz rezervi nakon što je G7 postigao dogovor o stavljanju 100 miliona barela na tržište. Također je obećao zapošljavanje 3.000 zamjenskih nastavnika. Predstavnici učenika smatraju da to nije dovoljno. CGT je najavio međusektorski generalni štrajk za 5. novembar, dok vatrogasci imaju aktivnu najavu štrajka do 20. oktobra. AFP je ocijenio da su subotnji nemiri bili intenzivniji od nereda iz 2023. godine i protesta žutih prsluka iz 2018. godine.

I u drugim dijelovima Evrope su protesti prerasli u nasilje. Policija je u Briselu i Liègeu upotrijebila suzavac i vodene topove. Marš u Milanu protiv ratova i rasta troškova života završio je pljačkama i požarima, a italijanska premijerka Giorgia Meloni jeizjavila: “Demonstriranje je pravo. Paljenje naših gradova nije.”

Desetine hiljada ljudi marširale su u Lisabonu zbog stambene krize i niskih plata. Profesor s poslovne škole HEC Paris Alberto Alemanno smatra da je Francuska epicentar različitih pokreta koji dijele slične razloge za nezadovoljstvo te upozorava na prve naznake sličnih dešavanja u Grčkoj, Njemačkoj i Austriji. Donald Trump je na društvenoj mreži Truth Social objavio da “Francuska gori”, okrivio imigraciju i pozvao Pariz da “zatvori svoje granice”. Nije spomenuo škole, cijene dizela niti rat koji je i sam pomogao pokrenuti, a koji se nalazi u pozadini energetskog šoka.

Iransko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je 6. oktobra francuskog ambasadora na razgovor. Glasnogovornik ministarstva Esmaeil Baqaei ukazao je na očigledan dvostruki standard, napominjući da su francuski zvaničnici nemire u Iranu predstavljali kao “mirni ustanak”, dok su proteste učenika u vlastitoj zemlji brzo okarakterisali kao kriminalno “urbano nasilje”.

Baqaei je naglasio da se paljevine i napadi na policiju ne mogu opravdati, ali da je suština problema u nečemu drugom: “Problem su dvostruki standardi.”

Izvor