PISjournal – Egipat, koji posjeduje jednu od najmoćnijih vojski u Africi i arapskom svijetu, ušao je u novu fazu vojne modernizacije otvaranjem „Oktagona“ kao svog strateškog komandnog sjedišta. Egipatski zvaničnici ovaj projekat vide kao simbol budućnosti svoje vojske. Prema mišljenju regionalnih i međunarodnih analitičara, projekat nadilazi vojnu sferu i ima šire geopolitičke dimenzije.
Vojni kompleks izgrađen u novoj administrativnoj prijestolnici Egipta služit će kao novo sjedište Ministarstva odbrane i strateške komande oružanih snaga. Egipatski državni mediji, uključujući Državnu informativnu službu i novine Al-Ahram, predstavili su ovaj objekat kao jedan od najvećih vojnih komandnih centara na svijetu, projektovan da objedini sve rodove oružanih snaga, komandne sisteme, upravljanje krizama i zajedničke operacije u okviru jedinstvene, integrisane mreže.
Otvaranje sa političkim porukama
Predsjednik Abdel Fatah el-Sisi lično je prisustvovao ceremoniji otvaranja, gdje se pojavio u vojnoj uniformi, privukavši pažnju arapskih i međunarodnih medija. Egipatski mediji izvijestili su da je to bio prvi put u posljednjih osam godina da se general koji je postao predsjednik pojavio u vojnoj uniformi. Za mnoge analitičare, ovaj potez nosio je poruku o strateškom značaju ovog projekta za egipatsku vojsku.
Pristalice egipatske vlade predstavile su otvaranje Oktagona kao kamen temeljac El-Sisijeve vizije „Nove Republike“, veliki korak ka modernizaciji vojne komandne strukture, ubrzavanju donošenja odluka i jačanju borbene spremnosti oružanih snaga. Međutim, kritičari to vide drugačije. Ekonomisti i opozicioni analitičari, uključujući stručnjake koji su govorili za Al Jazeeru i Middle East Eye, ističu da odobravanje megaprojekta ovakvih razmjera, dok Egipat tone u vanjski dug, bori se s nekontrolisanom inflacijom, padom vrijednosti svoje valute i sve većim ekonomskim pritiskom, otvara pitanja o budžetskim prioritetima. Njihovo mišljenje je da, bez obzira na važnost modernizacije odbrane, ogromni troškovi ovakvih projekata dodatno opterećuju ekonomiju koja se već nalazi u teškoj situaciji.
Oktagon – novo srce egipatske vojne komande
Oktagonse prostire na približno 92 kvadratna kilometra i sastoji se od 13 operativnih, administrativnih i servisnih zona. Prema podacima egipatske vlade, osam glavnih zgrada kompleksa ima osmougaoni oblik, po čemu je i dobio ime. Pored sjedišta Ministarstva odbrane, u objektu se nalaze sale za zajedničke operacije, komandni centri, komunikacioni sistemi, obavještajni centri, jedinice za podršku i logistiku, odjeli za upravljanje krizama i napredna komunikaciona infrastruktura. Egipatski zvaničnici navode da je raspored objekata posebno osmišljen kako bi se uspostavila integrisana mreža komandovanja i upravljanja koja obuhvata sve rodove vojske – kopnene, zračne, pomorske i protivzračnu odbranu.
Zašto je Egipat izgradio Oktagon?
Istraživanja Al-Ahrama, Al Jazeere i analize objavljene u arapskim istraživačkim centrima pokazuju da Kairo izgradnjom ovog kompleksa slijedi četiri glavna cilja.
Prvi: objedinjavanje komande oružanih snaga. Vojni stručnjaci smatraju da će objedinjavanje svih komandnih centara u jedan kompleks značajno ubrzati razmjenu obavještajnih podataka između različitih rodova vojske i omogućiti najvišem vojnom rukovodstvu da u kriznim situacijama donosi brže i usklađenije odluke.
Drugo: Priprema za sigurnosne prijetnje nove generacije. Kairo insistira da Oktagon nije samo još jedno vojno sjedište, već nacionalni centar za upravljanje krizama. Kompleks je opremljen za suočavanje s cyber napadima, hibridnim ratovanjem, terorističkim napadima, sukobima četvrte i pete generacije te vanrednim situacijama velikih razmjera.
Treće: Modernizacija vojnog lanca komandovanja. Analitičari egipatskih istraživačkih centara smatraju da je ovaj projekat kamen temeljac šire tehnološke modernizacije oružanih snaga. Oktagon je opremljen C4I sistemima komandovanja i upravljanja, šifriranim komunikacijama, obavještajnim mrežama, alatima zasnovanim na umjetnoj inteligenciji i naprednom analizom podataka, a sve s ciljem skraćivanja vremena reakcije i poboljšanja operativne koordinacije.
Četvrto: Demonstracija regionalne moći. Egipatski mediji predstavljaju otvaranje kompleksa kao jasnu poruku odvraćanja. Mnogi arapski analitičari smatraju da otvaranje nije samo logistički potez, već politička poruka regionalnim akterima da Egipat namjerava zadržati svoju poziciju jedne od vodećih vojnih sila u arapskom svijetu i Sjevernoj Africi.
Geopolitički ciljevi
Sa 450.000 aktivnih pripadnika oružanih snaga, stotinama hiljada rezervista i jednim od najraznovrsnijih vojnih arsenala u regionu, Egipat je i dalje jedna od najvažnijih sila na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi. Prema rangiranju Global Firepowera za 2026. godinu, Egipat ima 19. najjaču vojsku na svijetu.
Međutim, mnogi arapski istraživački centri smatraju da Oktagon nije namijenjen samo upravljanju vojnim operacijama, već predstavlja dio nove geopolitičke strategije Kaira. Egipatski državni dnevni list Al-Ahram, pozivajući se na sigurnosne stručnjake, predstavlja ovaj projekat kao pokušaj učvršćivanja uloge Kaira kao glavnog oslonca sigurnosti arapskog svijeta. Penzionisani brigadni general Adel al-Omda, vojni savjetnik na Egipatskoj akademiji za strateške studije, opisao je otvaranje kao „jasnu poruku moći i odvraćanja“, naglašavajući da Kairo želi pokazati kako i dalje ostaje ključni akter u sigurnosnim odnosima na Bliskom istoku i u istočnom Mediteranu.
Analitičari Centra za političke i strateške studije Al-Ahrama (ACPSS) smatraju da je ovaj potez direktan odgovor na niz kriza koje okružuju Egipat. Građanski rat u Sudanu, nestabilnost u Libiji, sigurnosni izazovi na Crvenom moru, rivalstvo oko energetskih resursa u istočnom Mediteranu i terorističke prijetnje na Sinaju podstakli su Egipat da izgradi centralizovanu komandnu strukturu sposobnu za brzo reagovanje.
Istraživački centar Al Jazeere sa sjedištem u Dohi dijeli slično mišljenje, navodeći da se Oktagon mora posmatrati kao dio šire strategije Kaira za jačanje sposobnosti upravljanja krizama na više frontova istovremeno. Prema njihovom mišljenju, Egipat se posljednjih godina suočava s istovremenim prijetnjama na zapadnim, južnim, istočnim i pomorskim granicama, a integrisani komandni centar projektovan je upravo za istovremeno upravljanje svim tim izazovima.
Međutim, mnogi regionalni analitičari uočavaju i prikrivenu poruku – tiho rivalstvo s Turskom. Dvije zemlje sukobile su se oko Libije, istraživanja prirodnog gasa u istočnom Mediteranu i uticaja u Sjevernoj Africi, što je podstaklo intenzivno geopolitičko nadmetanje. U tom kontekstu, Oktagon, sa svojim unaprijeđenim komandnim sposobnostima i sistemom upravljanja zajedničkim operacijama, smatra se dijelom nastojanja Egipta da ojača svoje sposobnosti odvraćanja i učvrsti status jedne od vodećih sigurnosnih sila u istočnom Mediteranu i arapskom svijetu.
Pojedini zapadni analitičari, međutim, zauzimaju oprezniji stav. Carnegie Middle East Center smatra da, iako modernizacija vojne komandne strukture može unaprijediti operativne sposobnosti Egipta, ovaj projekat, zajedno s novom administrativnom prijestolnicom, predstavlja i dio šire strategije predsjednika El-Sisija za centralizaciju vlasti. Prema njihovom mišljenju, premještanje političkih, sigurnosnih i vojnih institucija u potpuno novu gradsku zonu nije usmjereno samo na odbranu, već i na jačanje upravljanja državom i unutrašnje sigurnosti.
Stručnjaci Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) smatraju da Oktagon predstavlja signal dubljih promjena unutar egipatske vojske – prelazak s tradicionalne vojske zasnovane na teškom naoružanju na sistem komandovanja usmjeren na umreženo djelovanje i zajedničke operacije. To je trend koji je prisutan i u savremenim vojskama širom svijeta, a zasniva se na primjeni napredne tehnologije, sigurnih komunikacija i donošenju odluka u vrlo kratkom vremenu.
Ekskluzivno PISjournal
