Sabine Kinkartz
PISjournal – Ako sve bude išlo kako to zamišlja Olaf Scholz onda će ovaj 63-godišnji socijaldemokrat u decembru postati nasljednik Angele Merkel na kancelarskoj dužnosti. Kao predsjednik vlade u koaliciji SPD-a, Zelenih i FDP-a. Nakon dva mjeseca pregovora semafor–koalicija, nazvana po bojama stranaka koje je čine – crvenoj, zelenoj i žutoj, je dogovorila koalicijski ugovor.
Ko je to mogao zamisliti kada je Olaf Scholz u avgustu 2020. godine, ispred SPD-a, kandidovan za kancelara? Scholz je još 2019. godine izgubio u borbi za funkciju predsjednika SPD-a. Ne samo zato što je stranka željela izrazito lijevo vodstvo, nego zato što introvertirani pragmatičar nikad nije uspio osvojiti srca često jako emocionalnih socijaldemokrata.
SPD je bio odavno otpisan
Ali, Olaf Scholz, koji je od 2018. godine bio savezni ministar finansija i vicekancelar, bio je jedini istaknuti socijaldemokrat od kojeg se moglo očekivati da može obavljati tu dužnost. SPD je bio manji partner u koaliciji s CDU-om i CSU-om, a u ispitivanjima javnog mnijenja je beznadno zaostajao za njima.
Mjesecima je Scholz javno ismijavan zbog načina vođenja predizborne kampanje. Gotovo suludo je izgledalo njegovo neumorno ponavljanje i uvjerenje u pobjedu, tvrdio je da će biti budući savezni kancelar. Ali stoičko ustrajanje u toj kampanji, koju je provodio ne obazirući se na podsmijehe, vjerovatno je ključ uspjeha budućeg saveznog kancelara.
Kao da ima zaštitni sloj
Preko poraza prelazi bez kukanja, ustane i nastavi dalje i nikad ne sumnja u svoje sposobnosti. To je načelo kojeg se drži Olaf Scholz, rođen u Osnabrücku 1958. godine. Već nekoliko godina sa suprugom Brittom Ernst, ministricom obrazovanja u Brandenburgu, živi u Potsdamu kod Berlina. Scholz je jako samouvjeren. U višedecenijskoj političkoj karijeri doživio je više potresa, ali ga nijedan nije mogao poljuljati.
Čak ni parlamentarni istražni odbor o tzv., Cum-Ex skandalu s porezom i prevari s Wirecardom. Istina, pred istražnim odborom nije ostavljao dobar dojam, stalno je govorio da se više ne sjeća. Ali, ni javna kritika nije na njemu ostavila traga.
Tih i učinkovit uspon
Olaf Scholz je teško i uporno gradio svoju karijeru, a pritom je napravio i velik zaokret. Kao zamjenik predsjednika SPD-ovog podmlatka Mladih socijalista (Jusos) osamdesetih godina se radikalno socijalistički zalagao za „nadvladavanje kapitalističke ekonomije”. Ali, tokom rada kao odvjetnik za radno pravo u Hamburgu ovaj pravnik je naučio puno o tome kako funkcionira ekonomija i samostalno poduzetništvo. To je snažno uticalo na njega.
Scholz se okrenuo više konzervativnom krilu SPD-a i to ne samo glede ekonomske politike. Kao senator za unutarnje poslove u Hamburgu 2001. godine je uveo prisilno davanje sredstava za povraćanje radi osiguravanja dokaza kod osoba osumnjičenih da su preprodavači droga. Kao glavni tajnik SPD-a sudjelovao je u provedbi reforme tržišta rada „Agenda 2010″ protiv volje brojnih lijevih stranačkih drugova. Ta je reforma nezaposlene dovela i finansijski pod veći pritisak.
Velike emocije su mu strane
S obzirom da je poput stroja ponavljao te tehnokratske formulacije dobio je nadimak „Scholzomat”, sastavljen od njegovog prezimena i pojma automat. „Ja sam bio prodavač te poruke. Morao sam pokazati određenu neumoljivost”, opravdavao se kasnije Scholz.
Ali, to je samo jedan dio istine. Olaf Scholz nije čovjek koji pokazuje emocije i koji može biti ekstrovertiran. To mu je strano. On je čovjek koji se potpuno kontrolira. Čak i u trenucima najvećeg veselja on podsjeća na nekog britanskog butlera. Ljudi koji ga dugo poznaju i s njim sarađuju kažu da nikad nisu doživjeli da on podigne glas ili čak viče, čak ni kad bi morao biti srdit.
Ako ga nešto uzbuđuje u najboljem slučaju se premješta s noge na nogu – i uši mu se zacrvene. To se moglo vidjeti i u jednom televizijskom sučeljavanju kada je Scholz imao dojam da ga suparnik iz CDU-a neopravdano napada.
Korona i finansijska „bazooka”
Od 2007. godine Olaf Scholz je gotovo neprekidno na vladajućim dužnostima. Najprije kao ministar rada, zatim kao prvi gradonačelnik Hamburga. Godine 2018. je prešao u Saveznu vladu i postao savezni ministar finansija i vicekancelar. Kažu da je već tada imao za cilj postati savezni kancelar.
Tokom korona-pandemije rastao je njegov uticaj. Savezni ministar finansija je raspolagao milijardama finansijske pomoći. I to je znao iskoristiti. „Uz pomoć bazooke ćemo činiti ono što je nužno”, obećao je u proljeće 2020. godine neposredno nakon što je pandemija stigla u Njemačku.
Pred velikim izazovima
Njemačka finansijski može izdržati pandemiju, njegov je moto od tada. Njemačka će se do kraja 2022. godine zadužiti za dodatnih 400 milijardi eura i izrast će iz tih dugova, obećavao je Scholz u predizbornoj kampanji. „Niko se ne mora bojati, to smo već jednom uspjeli nakon krize 2008./2009. godine i ponovo ćemo uspjeti nakon nepunih deset godina.”
U jesen 2021. godine se, međutim, pokazuje da pandemija još ni izdaleka nije prošla. Velik broj novih infekcija se negativno odražava na ekonomiju. Vladajuća koalicija će se ponovo morati zaduživati kako bi pomogla poduzećima. Pred budućim saveznim kancelarom Olafom Scholzom su izuzetno veliki izazovi na brojnim političkim područjima. Uz to treba voditi koaliciju koja se sastoji od tri prilično različite stranke.
Iako je harmonija u koalicijskim pregovorima možda bila velika, do natezanja unutar koalicije će sigurno doći. Tada će se Scholz sjetiti jedne izjave koju je već rekao kao gradonačelnik Hamburga: „ko od mene naruči vođenje imat će ga.”
