Saeid Abedpour
Ashraf Ghani, afganistanski predsjednik, izjavljuje kako afganistanska vlada želi mir, ali da talibani žele rat. Ovo ukazuje na bezizlaznu situaciju u koju su zapali pregovori u Kataru. Talibani žestokim vojnim napadima i bombardovanjima dodatno vrše pritisak na vladu u Kabulu. Čini se da su talibani u cilju povratka na vladajuću scenu ušli u transakciju s Amerikom. Naravno, ne radi se tu samo o transakciji s talibanima, već o četverolateralnoj transakciji između talibana, Amerike, Saudijske Arabije i Pakistana. Ova transakcija daje mogućnost talibanima da političkim putem i kroz jedan vid regulirane islamske uprave ponovo zadobiju vlast. Trumpova administracija ovim trilateralnim sporazumom sa talibanima i vladom u Kabulu namjerava izvući američke vojne snage iz Afganistana. Povratak talibana na političku scenu bi značio povratak nasilja, religijskog ekstremizma i terora nad građanima ove zemlje. Trumpov cilj je zadržati jednu duboku ranu u regionu i stvaranje još veće nesigurnosti za Afganistan i regionalne zemlje, kao što su Pakistan i Iran. Svi regionalni narodi zahtijevaju izvlačenje američkih snaga, ali se ovdje radi o tome da bi to dovelo do ponovnog preuzimanja vlasti od strane Talibana u Afganistanu.
Premda je veliki dio afganistanskih građana nezadovoljan vladama koje su upravljale Afganistanom posljednje dvije decenije, kakva je i vlada nacionalnog jedinstva, ali još uvijek ovoj vladi – ma koliko bila nemoćna – daju prednost u odnosu na talibane. Ne mogu afganistanski građani nikada zaboraviti talibansko nasilje i osakaćenje društveno-ekonomske i kulturne scene, otvorenu diskriminaciju nad etničkim, jezičkim i vjerskim skupinama. Talibanska vlast je čvrsto utemeljena na fanatičnom fundamentalizmu, retrogradnosti i terorizmu te bi njihov povratak značio ponovno oživljavanje ovih vrijednosti.
Premda je talibanima pošlo za rukom da pod svoj utjecaj stave širok geografski prostor Afganistana, i da tamo gdje izravno ne vladaju zadrže svoj utjecaj, ali realnost je ta da talibani u afganistanskom ratu nisu polučili nikakav važan uspjeh.
Većina regiona koje još uvijek drže talibani nemaju nikakav strateški značaj. Premda talibani još uvijek imaju utjecaja u većem dijelu Afganistana, ali taj utjecaj nije takav da bi mogli učvrstiti svoju vlast. Talibani mogu koristeći se snagom pojedinačnih manevara i uz upotrebu nekoliko motocikla za svega nekoliko sati staviti pod svoju kontrolu neki region, ali u većini slučajeva čim se približe vojne snage oni bježe iz regiona. Druga talibanska strategija kojoj su davali prednost jesu napadi na male baze sa civilima. Naprimjer, više od 500 osoba napadne na bazu sa oko 50 vojnika.
Pakistan uglavnom nastoji promijeniti svijest javnog mnijenja kada se radi o njihovim odnosima sa talibanima. Od prošle godine Kakistan nastoji da osigura pogodno ozračje u Afganistanu za talibane kako bi talibansko vođstvo se iz Pakistana premjestilo u Afganistan. Ali uprkos svim pakistanskim naporima talibani još uvijek nisu uspjeli osvojiti određeni geogradski prostor u Afganistanu. Pad Kunduza i Ghazne od prije nekoliko dana ide u pravcu th napora.
Razlike u stajalištima između talibana i afganistanske vlade su veoma ozbiljne, premda su do sada obje strane iskazale zadovoljstvo i čine se zadovoljnim. Talibani idu za primjenom šeri’ata, ali afganistanska vlada veoma dobro zna šta je to ‘talibanski šeri’at’. Talibani su duboko ekstremna zaostala grupa i veliki neprijatelji ostalih etničkih i vjerskih skupina. Oni se žestoko protive školama i fakultetima, kao i obrazovanju ženā, te ostalim civilizacijskim i političkim slobodama. Za talibane je prioritet oživljavanje islamske uprave i to je crvena linija ispod koje ne idu. A za afganistansku vladu crvena linija je očuvanje ustava kao i dostignuća u sferi ljudskih prava, prava ženā i vjerskih i nacionalnih manjina u proteklih 19 godina i vlada neće odstupiti od toga.
Pred vladom u Kabulu i talibanima su teški pregovori. Ali također ne postoji druga opcija koja bi bila realna za afganistansko društvo jer je i sukob došao do bezizlaza i nijedna od dvije strane ne može vojno ukinuti onu drugu, i jedino rješenje je opcija pregovora.
Američka politika prema afganistanu do prije nekoliko godina je bila u znaku borbe sa talibanima i potpore vladi u Kabulu, ali sada ova užurbana politika ide za izvlačenjem snaga što znači daljnje trajanje krize. Premda postoji velika vjerovatnoća da bi se ova politika mogla i promijeniti za Bidenova mandata. Jedan od faktora političkog poraza Amerike u nemogućnosti da porazi talibane jeste i odsustvo saradnje sa Iranom, u toku protekle dvije decenije. Sa geografsko-političkog aspekta gledano Iran bolje poznaje region. Ali je Trumpovo istupanje iz nuklearnog sporazuma zatvorilo vrata mogućoj saradnji.
Američki pritisak na Pakistan da privoli talibane na pregovore jedno je od oruđa sprovođenja politike Trumpove administracije. Ukoliko Pakistanu ne pođe za rukom da odobrovolji talibane za nastavak pregovora, postoji mogućnost da u pitanje budu dovedeni pakistanski nacionalni interesi koliko god Pakistan nastojao da nastavi sa svojom dvostrukom politikom u Afganistanu. Sa jedne strane nastoji privoljeti talibane i kuvajtsko Vijeće za pregovore, a sa druge nastoji pronaći druge skupine koje bi umjesto talibana nastavile voditi rat u Afganistanu.
Uz tekst političkog sporazuma između Amerike i talibana koji su prenijeli mediji, možda postoji i neki drugi tajni sporazum vezan za uspostavu islamske uprave posredstvom talibana. Talibani su ušli u transakciju sa Amerikom, Saudijskom Arabijom i Pakistanom i postoji velika vjerovatnoća da se tu radi o uspostavi političkim putem nekog vida regulirane islamske uprave posredstvom talibana čime bi se oni ponovo vratili na vlast. osi Saudijske Arabije koja ide za širenjem ekstremizma i vehabizma u regionu, Pakistan ima malo razloga da prati američku politiku. Znamo da je u protekle četiri decenije ulogu pakistanske vojske u promjenama u Afganistanu inicirala vlada u Islam Abadu.
Američko-talibanska transakcija je jedna čudna transakcija. Amerika se 2001 godine s ciljem obračunavanja sa počiniteljima dešavanja od 11. septembra vojno uplela u Afganistan. I sada želi da tu vlast povrati u arenu vlasti. Pri tome se talibani i dalje drže terorizma, te nije jasno zašto Amerika namjerava podržati talibane u povratku na vlast? I zašto treba iznova mijenjati društveno-političku situaciju u Afganistanu?