PISjournal – U Beogradu je 1. i 2. septembra 2022. održan samit inicijative Otvoreni Balkan, zajednički projekat Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, napravljen sa idejom slobodnog protoka ljudi, roba, kapitala i usluga.
Na Samitu lidera regionalne inicijative Otvoreni Balkan učestvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski. Razmišljanje o budućnosti i potrazi za optimalnim rješenjima za kompleksnu situaciju u kojoj se nalazi region Zapadnog Balkana bili su glavni putokazi okupljenih političkih čelnika.
Ekonomski prosperitet je nezamisliv bez izgrađenih dobrosusjedskih odnosa, regionalne saradnje i eliminacije unutrašnjih tenzija. Većina robne razmjene odvija se u regionu što je snažan podsticaj unapređenju bilateralnih i regionalnih odnosa. Nema liderstva i prosperiteta u nesigurnom i nepovjerljivom susjedstvu. Inicijativa je kompatibilna sa principima EU. Tu je od izuzetne važnosti međusobna pomoć i razmjena iskustava između država u pristupnim pregovorima sa EU. Otvoreni Balkan je projekat mira kao što je to bila Zajednica uglja i čelika, preteča današnje EU.
Projektu se za sada nisu priključile preostale zemlje Zapadnog Balkana, ali su na samitu učestvovali premijer Crne Gore Dritan Abazović i predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija. Na samitu su učestvovali ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Szijjártó i ministar vanjskih poslova Turske Mevlüt Çavuşoğlu. I ovoga puta je izostalo prisustvo predstavnika Kosova. Poziv za prisustvo upućen je i ministrima vanjskih poslova Grčke i Italije i vjerovatno će učestvovati na narednom samitu u Tirani.
Otklanjanje barijera
Otvoreni Balkan stvara novi poslovni ambijent i atmosferu u državama i regionu, te otvara nove mogućnosti saradnje. Slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga donosi i nove ekonomske rezultate i normalizaciju odnosa. Otklanjane barijera dobiva na značaju posebno u vrijeme pandemije Covid-19 i ukrajinske krize, koja je prouzrokovala energetsku i prehrambenu krizu. Hronični nedostatak radne snage i njena fluktuacija posebno dobijaju na važnosti. Uskoro će se pojaviti identifikacijske kartice za jedinstveno tržite rada i jedinstvena radna i boravišna dozvola za države članice Otvorenog Balkana. U završnoj fazi je i jedinstvena vinjeta za korištenje autoputeva. Integrirani granični prelazi već smanjuju čekanja na granicama i donose uštede prevoznicima. Ekonomija obima i sinergijski efekti neposredno dovode i do povećane robne razmjene. Projekcije budućeg ekonomskog razvoja za ove države nezamislive su bez Otvorenog Balkana. Efekti Otvorenog Balkana dovest će u perspektivi do znatnog rasta BDP-a čak do dodatnih 20 do 30%. Odnosi između zemalja unutar inicijative su na historijskom maksimumu.
Uspostavljanje zelenog koridora za prevoz namirnica na graničnim prelazima doveo je do porasta trgovine u ovom sektoru za oko 20%, a otvaranje namjenskih voznih traka skratilo je dosadašnje višesatno čekanje na granicama na 10 do 20 minuta.
Sporazum o mehanizmima za osiguravanje nesmetanog snabdijevanja osnovnim životnim namirnicama unutar Otvorenog Balkana predviđa da kada neka od tri zemlje donese odluku o zabrani izvoza neke namirnice to se neće odnositi na ostale članice inicijative.
Ideja albanskog premijera Edija Rame rezultirala je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju u oblasti kinematografije i audio vizualnih aktivnosti, kao nastavak prethodno potpisanog Memoranduma iz oblasti kulture iz jula 2021. godine čime će se osnovati zajednički Koprodukcijski fond Otvorenog Balkana za filmske profesionalce. Otvara se mogućnost uspostavljanja sportske lige Otvorenog Balkana u različitim sportovima.
Činjenice demantiraju stvarnost
Otvoreni Balkan sve više postaje region šansi i razvoja u kojem se razgovara i dogovara o budućnosti. Primarne teme okrenute su ekonomiji. Deficit je radne snage u građevinarstvu, ugostiteljstvu, a postoji potreba i za sezonskim radnicima u poljoprivredi. Prošlost se ne može promijeniti, ali potrebno je pravilno suočavanje sa prošlošću i raditi na osiguranju bolje budućnosti sa što manje neizvjesnosti. Zemlje Otvorenog Balkana potpisale su do sada nekoliko bilateralnih i trilateralnih sporazuma sa ciljem da olakšaju međusobnu trgovinu, energetsku sigurnost, ubrzaju pristup tržištima rada, pristignu u pomoć kod elementarnih nepogoda, pojednostave fitosanitarne i veterinarske procedure, razvijaju turizam, olakšavaju uzajamno priznanje diploma i naučnih zvanja, razvijaju saradnju u kulturi, sportu, ekologiji, civilnoj zaštiti…
Rezultati koji su postignuti nisu u potpunosti vidljivi, naročito na polju ekonomije i privredne saradnje zemalja okupljenih u Otvorenom Balkanu. Brži protok ljudi, roba, kapitala i usluga, ubrzan rast svih ekonomskih pokazatelja, bolja i sveobuhvatnija politička saradnja, ubrzano rješavanje svih međusobnih problema i sporova kroz proces dijaloga i usaglašavanja – dokaz su da zemlje Zapadnog Balkana imaju šta da ponude EU, da one žele, mogu, umiju i znaju da sarađuju sa EU, da moraju, i formalno-pravno, da budu dio zajednice evropskih naroda i da oni jesu, već stoljećima, Evropa, bez obzira na to što im trenutna politika i birokratija to osporavaju i koče ih. Otvoreni Balkan jeste regionalna inicijativa, regionalni projekat, ali on nije kompenzacija za članstvo u EU ili neka vrsta čekaonice za članstvo u EU.
Prepoznat je napredak u regionu, ali potrebna su dalja ulaganja u izgradnju i unapređenje infrastrukture, posebno na graničnim prelazima, kao i sprovođenje potpisanih sporazuma, kako bi se efekti inicijative u potpunosti osjetili.
Nakon uspostavljanja zelenih koridora, posebno obilježenih tabli „Open Balkan“ na graničnim prelazima, kao i promijenjenog režima kontrole robe porijeklom iz jedne od tri zemlje Otvorenog Balkana, procedure na granicama su značajno pojednostavljene i postale su efikasnije. Važan je i potpisan sporazum za zaštitu i pomoć u slučaju vanrednih situacija.
Doći će do pomoći jednih drugima kroz sve izazove i poremećaje, koji bi se mogli pojaviti na tržištima poljoprivrednih proizvoda (pšenica, brašno, kukuruz i drugi proizvodi).
Ubrzano se radi na gasnoj interkonekciji i ostvarivanju saradnje u izgradnji zelenih izvora energije.
Analize su pokazale, da je Otvoreni Balkan bio uspostavljen prije pandemije korona virusa, da bi se države pojedinačno i cijeli region adekvatnije i uspješnije suočio sa pandemijom korona virusa ali i sa energetskom i prehrambenom krizom, koja je prouzrokovana invazijom Rusije na Ukrajinu. Parcijalan pristup rješavanju pandemije, energetske i prehrambene krize donosi i parcijalne rezultate. Stvara se potpuno nova pozitivna atmosfera i ambijent u regionu. Postignuti rezultati kroz brojeve demantiraju osporavanja Otvorenog Balkana da se navodno radi o „velikoj Srbiji“, „velikoj Albaniji“ i projektu Georga Sorosa. Zemlje članice Otvorenog Balkana organizirale su međunarodni sajam „Vinska vizija“ na kojem su bili izlagači iz 26 zemalja a bio je jedan od vodećih događaja u svijetu iz te djelatnosti. Beograd je bio epicentar dešavanja na Balkanu, ali šansu da postanu epicentar dešavanja imaju i drugi gradovi Otvorenog Balkana Skopje, Tirana, Kumanovo, Drač, Sarajevo, Podgorica, Priština itd. Na duži rok su planirani izgradnja gasovoda između Srbije i Sjeverne Makedonije, zajedničke solarne elektrane i snabdjevanje preko terminala za tečni naftni gas iz Albanije.
BiH već funkcionira kao Otvoreni Balkan
U Bosni i Hercegovini projekat Otvoreni Balkan nije dobio pažnju i podršku kakvu zaslužuje. Poslovnoj zajednici treba jedinstven ekonomski prostor i ekonomske slobode, koje važe i u EU. Sasvim je izvjesno pristupanje BiH ovom procesu, jer nikome ne donosi ništa loše. Ko u BiH blokira pristupanje Otvorenom Balkanu? Milorad Dodik (SNSD) se javno zalaže za pristup Otvorenom Balkanu. Međutim, kada je kao predsjedavajući Predsjedništva BiH zatražio od predsjedavajućeg Vijeća ministra BiH Zorana Tegeltije (SNSD) i ministra vanjske trgovine i međunarodnih ekonomskih odnosa Staše Košarca (SNSD) da pripreme informaciju za Predsjedništvo BiH ta informacija nije poslana Predsjedništvu BiH i tako nije mogla biti uvrštena na dnevni red da bi se o njoj raspravljalo. Te aktivnosti bile su posljedica razgovora članova Predsjedništva BiH u Briselu sa visokim predstavnikom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom. Tada su članovi Predsjedništva Šefik Džaferović (SDA) i Željko Komšić (DF) obećali razmotriti tu inicijativu. Međutim, interes Dodika je da ne dođe ulaska BiH u Otvoreni Balkan, jer bi se bitno smanjili pojedini prihodi, posebno oni Uprave za indirektno oporezivanje koje on kontrolira odnosno usmjerava. Ponovno imamo situaciju u BiH, da oni koji su ZA nije nužno da su zaista ZA i oni koji su PROTIV nije nužno da su PROTIV. To važi i za pristupanje BiH inicijativi Otvoreni Balkan.
Analitičari smatraju, da Bosna i Hercegovina funkcionira više nego bilo koja druga zemlja na principima Otvorenog Balkana i šteta je da institucionalno ne koristi benefite koje pruža Otvoreni Balkan.
Plasiranje informacija o tzv., velikodržavnim projektima, bez obzira da li oni velikosrpski, velikoalbanski, velikohrvatski, velikobugarski ili velikomađarski odvraća region od nužne saradnje na svim područjima i stvaranju prijeko potrebnog duha saradnje i zajedništva u regionu.
Kosovo se sve više izolira
EU je pokazala neefikasnost na primjeru dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa u kojem je EU medijator. Iako je tzv., Briselski sporazum o vođenju dijaloga potpisan 2013. godine, dijalog je mjesecima bio u zastoju, da bi kasnije doživio potpuni fijasko. Vođen je poprilično netransparentno i pasivno od strane EU.
Inicijativa Otvoreni Balkan je inkluzivna i treba da ubrza integraciju regiona. Inicijativa Otvoreni Balkan ne treba više da traži opravdanje za svoje postojanje, niti je treba objašnjavati. Otvoreni Balkan dovoljno govori za sebe i oni koji imaju viziju za budućnost, koji to žele da vide i čuju prepoznat će i razumjeti inicijativu. Cilj je da članice Otvorenog Balkana izvuku maksimum iz te inicijative i zato pozivaju i druge zemlje da se priključe. Kosovo je najizoliraniji prostor u Evropi sa katastrofalnim ekonomskim pokazateljima. Iako Kosovo često naglašava da je najneposredniji saveznik SAD, još uvijek ne pristupa inicijativi Otvoreni Balkan koju snažno podržavaju SAD. Vizna liberalizacija Kosova vodi preko uključivanja u Otvoreni Balkan.
Dolazi li kraj uvjetovanja EU?
Premijer Albanije Edi Rama izjavio je u Beogradu, na otvaranju Samita lidera Otvorenog Balkana, da će lideri zemalja članica ozbiljno razmisliti, da pozovu u regionalnu inicijativu i druge bitne zemlje i iz EU važne za taj region, kao što su Grčka, Italija, Mađarska i Turska.
Rat u Evropi je alarm za sve, jer je pokazao ranjivost po pitanju energetike i prehrane. Ne postoji drugi recept osim solidarnosti, da jedni drugima na Balkanu pomognu da osiguraju dovoljne količine gasa.
Samit je potvrdio riječi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (SNS), koje je izrekao početkom pandemije Covid-19 kada je rekao, da je EU „bajka na papiru“ i poručio da „ne postoji velika međunarodna, niti evropska solidarnost“.
EU još uvijek postavlja nove uvjete odnosno kriterije za članstvo za države Zapadnog Balkana. Analize su pokazale da već sada 15 država članica EU ne bi moglo u potpunosti ispuniti uvjete za članstvo, koji se traže od država Zapadnog Balkana. Navodi se kako su Bugarska i Rumunija primljene u članstvo, ali nedavno i Hrvatska. Čak je 2004. godine u punopravno članstvo primljeno 9,5 država, jer je primljena samo polovina Kipra. Ističu se francuska pokrajina Korzika i italijanska pokrajina Sicilija u kojima regulativa EU ni izbliza ne funkcionira kako to zahtijevaju EU standardi, propisi i direktive.
Otkako je region Zapadnog Balkana prepušten od strane SAD na brigu EU nisu zabilježeni značajniji pomaci. Druge države posebno Rusija, Kina i Turska ojačale su svoju prisutnost i utjecaj u regionu. Neophodan je povratak SAD na Balkan. Povjerenje u EU slabi i ona postaje sve manje pouzdan partner. Postavlja se pitanje može li EU prevazići unutarnju krizu bez snažnije podrške SAD.
Analitičari smatraju, da države Zapadnog Balkana moraju uspostaviti snažniji politički, ekonomski, kulturni, sportski i svaki drugi oblik saradnje i da zajednički nastupaju prema EU kao grupa država sa jasno definiranim zahtjevima i ciljevima. Potrebno je precizirati kada će doći do proširenja, jer se ne može do unedogled odlagati proširenje. Važno je naglasiti da regionalna saradnja ne znači, da su zemlje regiona odustale od svoga evropskog puta i članstva u EU.
Kao iskustvo može poslužiti saradnja u okviru tzv., Višegradske grupe država (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka), koje vrlo često zajednički nastupaju u okviru EU sa jasno izraženim zahtjevima i stavovima. Višegradska grupa (V4) je formirana da bi te zemlje lakše i brže postale članice EU i NATO, što su i ostvarile. Važno je, da zemlje regiona zajednički nastupaju prema EU i/ili drugim vanjskopolitičkim inicijativama sa jednim glasom, jer pojedinačno djelovanje je nedovoljno i ne garantira uspjeh.
Analitičari smatraju, da dešavanja u Ukrajini i u vezi sa tom zemljom treba da probude EU da prestane sa politikom neprekidnog uvjetovanja da primi države Zapadnog Balkana u svoje članstvo, jer aktuelna situacija traži odgovorno djelovanje EU.
Instrument za suočavanje sa krizama – zima 2022/23
Poruka samita je, da su države Otvorenog Balkana solidarne u vremenu krize. Uprkos izazovima koje je prvo donijela pandemija Covid-19, a kasnije i rat u Ukrajini, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija ne treba da strahuju od nestašica hrane i osnovnih životnih namirnica. Tri države Otvorenog Balkana ranije su osnovale kriznu grupu za energetiku, koja uoči ove zime, u aktuelnoj situaciji globalnog nedostatka energenata i električne energije, dogovara razmjenu električne energije i prirodnog gasa. Svi energetski, ali i drugi gorući problemi sa kojima se region može suočiti predstojeće zime rješavat će se zajedno i sistemski, dogovoreno je na sastanku predstavnika vlada, administracija, poslovnih asocijacija. Osnivanje radne grupe za prevenciju kriza, posebno je važno, pred nadolazeću zimu.
„Znamo koliko nam se približavaju teška jesen i zima, iako nikome nije lahko, jedni drugima ćemo moći da pomognemo i olakšamo stanje. Sve ono što je dostupno Srbiji, bit će dostupno i Sjevernoj Makedoniji i Albaniji i obrnuto. Od uspjeha ovog projekta zavisi koliko ćemo da učvrstimo mir i stabilnost u našem regionu“, kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Kada je riječ o rješavanju pitanja snabdijevanja električnom energijom, Zapadni Balkan će tražiti pomoć od EU za nabavku dijela energenata. Najavljeno je, da će se lideri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije pismeno obratiti Briselu da zatraže finansijsku podršku za nabavku energenata i da bi bili „veomo zadovoljni“ ako bi im se i lideri ostale tri zemlje (Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo) pridružili.
U okviru Otvorenog Balkana neće biti zabrane prometa brašna, šećera, ulja i ostalih osnovnih životnih namirnica što je potvrđeno potpisanim sporazumom.
Premijer Albanije Edi Rama je pozvao EU da tokom ove zime i krize sa energentima na Zapadnom Balkanu „ne ponovi isto ponašanje“ kao tokom pandemije Covid-19. „Mi se dobro sjećamo kako su zemlje Zapadnog Balkana na početku pandemije tada bile primorane da se okrenu Kini, Rusiji, Turskoj … zato što je EU gledala samo sebe“, rekao je Rama.
Analitičari smatraju da Otvoreni Balkan može biti jedan od instrumenata za suočavanje i zajedničko savladavanje kriza. Pri tome je važno uspostaviti institucionalne i funkcionalne mehanizme za efikasno djelovanje. Nadolazeća zima 2022/23 predstavlja svojevrstan izazov i test.
