PISjournalOstavka Ghaide Rinawie Zoabi iz koalicije koju predvode Bennett i Lapid dovela je izraelsku vladu bliže kolapsu. Zoabijina ostavka, iz stranke Meretz, dolazi manje od dva mjeseca nakon što je Idit Silman, iz stranke Yamina, napustila koaliciju, što je dovelo do pada broja mjesta na 59 od ukupno 120 ,čime je postala manjina u parlamentu.

Ovo je u kontekstu četiri kruga izbora održanih između 2020. i 2021. godine, od kojih je posljednji bio u martu 2021. Tokom ova četiri izbora, nedostatak konsenzusa među političkim frakcijama da formiraju međusobnu koaliciju doveo je do neuspjeha u  formiranju vlade i zbog toga su morali da održe vanredne izbore. Kao rezultat koalicije Lapid-Bennett, nova vlada je formirana u junu 2021., ali izgleda da će režimski kabinet pasti i to u toku sovje prve godine na vlasti. Svi ovi događaji doveli su izraelsku politiku pred veliku krizu, a izvještaji sugeriraju da Knesset danas,25. maja, planira glasati o svom raspuštanju.

U analizi kolapsa Bennettovog kabineta, važno je znati da je pad saveza Lapid-Bennett bio uglavnom predvidljiv. U osnovi, nova vlada formirana je bez ikakvog političkog ili ideološkog jedinstva, a jedina poveznica između stranaka u koaliciji bila je opozicija premijerskoj funkciji Benjamina Netanyahua.

Vladu “promjene” čine Yamina predvođena Naftalijem Bennettom, Yash Atid na čelu sa Yairom Lapidom, Plavo-bijeli predvođen Bennyjem Gantzom, Israel Beiteinu na čelu sa Avigdorom Liebermanom, Laburistička stranka predvođena Meravom Michaelijem, Meretz stranka predvođena Nitzanom Horowitzom i Ujedinjena arapska lista predvođena Mansurom Mahmudom. Čini se da se koalicija ovih stranaka više zasnivala na insistiranju na uklanjanju Netanyahua s vlasti nego na čvrstoj i stvarnoj osnovi. U stvari, koalicija nije formirana na osnovu zajedničke ideologije i dogovora o politici, već isključivo na osnovu neprijateljstva i potrebe za jedinstvom kako bi se Netanyahu uklonio s vlasti.

I prije odlaska Silman i Zoabi, svima je bilo jasno da vladajuća koalicija na okupiranim teritorijama ima krhku većinu i da nema povjerenje građana da će uspjeti ispuniti mandat od 4 godine do kraja. Pored odlaska ova dva člana Knesseta, u bliskoj budućnosti bi moglo biti još ostavki. Stoga se sada može reći da je kabinet izraelskog režima suočen sa velikom krizom, možda i političkim vrtlogom. Sada koalicija ne može da nastavi svoju vladavinu, a s druge strane, stranka Likud i njeni saveznici predvođeni Netanyahuom nisu u stanju da formiraju vladu. Takva situacija je ponovo vratila političku krizu, a praktično, kao i svih ovih godina, veliki dio energije političara troši se na političke razmirice unutar zemlje.

Pored strukturalnih problema izbornog sistema u izraelskom režimu, brutalni napadi Izraelaca na vjernike u džamiji Al-Aksa bile su važan faktor raskola u izraelskoj vladi koja se bliži svom padu. Ovo pitanje je toliko važno da je Zoabi kao razlog napuštanja koalicije, navela teške stavove i radikalne akcije koalicionih vođa protiv arapske zajednice u izraelskom režimu i nasilno postupanje policijskih snaga prema palestinskim vjernicima tokom mjeseca Ramazana u džamiji Al-Aksa.

S druge strane, čak i da Zoabi nije podnijela ostavku, Ujedinjena arapska lista bi sigurno dovela do pada vlade u bliskoj budućnosti. Nakon nastavljene agresije izraelskih vojnih i ekstremističkih doseljenika na džamiju Al-Aksa i sukoba sa Palestincima, 18. aprila, Ujedinjena arapska lista je suspendovala svoje učešće u vladinom kabinetu, a moguće je da će i ovaj blok napustiti vladu u narednih nekoliko sedmica.

Sve u svemu, čini se da je koaliciona vlada Bennetta i Lapida, kao i koaliciona vlada Netanyahua i Gantza, postala žrtva ponavljanja Netanyahuove desničarske politike prema Palestincima i potcjenjivanja moći palestinskog otpora na okupiranim teritorijama. Pod Netanyahuom, poraz izraelskog režima od strane snaga otpora tokom 11-dnevnog rata u Pojasu Gaze, i donekle na Zapadnoj obali, približio je Netanyahua kraju njegove vlade. Za vrijeme Netanyahuovog premijerskog mandata, Hamas je, uprkos svim postojećim sankcijama i teškoj opsadi, uspio nabaviti modernu vojnu tehnologiju, a nesposobnost izraelske vojske da izdrži napade snaga otpora učinila je cijeli izraelski politički kompleks kao i samog Netanyahua politički nevažnim. U novim okolnostima, čini se da će brutalni izraelski napadi u džamiji Al-Aksa tokom svetog mjeseca Ramazana zabiti posljednji ekser u sanduku koalicione vlade Bennetta i Lapida.

 Sada kada je koalicija izašla iz većine i ušla u manjinu od 59 mjesta u Knessetu,budućnost koalicije je upitna i nesigurna.

Štaviše, neke stranke, poput ljevičarskog Meretza, bit će druga žrtva Zoabijine ostavke, pogotovo što je ta stranka u opozicionim redovima više od 20 godina i za to vrijeme nije učestvovala ni u jednoj vladi.

Također, postoji scenario da opoziciona koalicija, koja ima 53 mjesta i koju predvodi Netanyahu, formira vladu. Proteklih dana Likud je predložio formiranje vlade na čelu sa predsjednikom Knesseta Yarivom Levinom. Stranka je pokušala da ubijedi Gantza i lidera Nove nade Gideona Sa’ara da se pridruže koalicionom kabinetu. Ali s obzirom na toliko razlika unutar koalicije, takav savez izgleda nekako malo vjerovatan.Na kraju,izraelski režim čekaju teška vremena i mnogo unutrašnjih borbi i političkih kriza,što na kraju može dovesti do konačnog sloma ove aparthejdske tvorevina koja je prvak u narušavanju ljudskih prava. 

Bennett Bennett

Ekskluzivno PISjournal 

Prethodni članakMoguće nove tenzije između Turske i Grčke
Naredni članakPredstavnici Švedske i Finske žele dogovor sa Turskom

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime